UDAR NA SKROMNI STANDARD GRADjANA

PRIMJENA ZAKONA O CARINSKIM TARIFAMA U BiH

Misljenja su podijeljena o tome hoce li naplata carina na robu iz Hrvatske i Jugoslavije znaciti i povecanje maloprodajnih cijena
U prvoj fazi primjene novog rezima pocnje lov u mutnom Bila I minimalna, poskupljenja ce biti cijena I slika sposobnosti vlada I njihovih ekonomskih politika.

AIM, Sarajevo 18.05.1999. Na granicnim prelazima izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske formirane su kilometarske kolone kamiona, usmjerene ka drzavi koja je zaceta u Dejtonu. U suprotnom smjeru guzve nema: prodje tek po neko vozilo vukuci eksportna dostignuca bh privrede u bijeli svijet.

Samo za jedan dan, na cuvenoj medjuentitetskoj pijaci Arizona,
federalno-kantonalni poreznici su zaplijenili robe u vrijednosti dva miliona konvertibilnih maraka nakon sto vlasnici nisu mogli pruziti "dokaze o porijeklu i placenim dazbinama".

Medijski konzumenti lako su mogli naci uzrocno - posljedicnu vezu
te dvije vijesti koje su stigle, skoro paralelno, krajem protekle sedmice. Pokazu li se prvi izvjestaji s granice tacnim i poprimi li zavedeni rezim obiljezje dugorocnosti, a odlucnost poreznika konstantnost, ekonomski prostor BiH mogao bi brze krociti ka onome sto se zove uredjeno trziste. To bi znacilo svodjenje crnog trzista na razumnu, podnosljivu mjeru, otklanjanje nelojalne konkurencije, smanjivanje katastrofalno loseg spoljnotrgovinskog bilansa, pouzdanije izvore fiskalnih prihoda...

Na drugoj strani, misljenja su podijeljena o tome hoce li naplata carina na robu iz uvoza znaciti i povecanje maloprodajnih cijena, dakle udar na ionako skromni standard stanovnistva. Jedni tvrde da nece podkrepljujuci to prizeljkivanjem da se trgovci odrekni dijela marze, dakle zarade, kako bi amortizovali skok cijena. To je lijepa zelja, ali tesko ostvariva. U najboljem slucaju, na takvo ponasanje trgovaca moglo bi se racunati na kraci rok - dok se stanje ne "razbistri".

Realnije je pretpostaviti da ce u prvoj fazi poceti lov u mutnom tokom kojeg ce cijene tek neznatno porasti, a potom ce uslijediti njihov skok. Formula je poznata i isprobana: podaci govore da je u periodu priprema zavodjenja novog rezima, tokom kojeg su vrijedili stari propisi o carinjenju, uvoz znacajno povecan. Stvorene su zalihe robe koje ce se pomijesati sa starim. Uslijedice uvoz simbolicne kolicine po novom rezimu, dakle uz placanje carine. To ce otvoriti sansu da se pod firmom novonabavljenih potrosackih dobara po vecoj cijeni prodaju i ona koja su odavno uvezena i to bez dazbina, izuzev jedan odsto carinskog evidentiranja. Kada se napravi "gemist" od stare i nove robe i sve pokrije pristiglim papirima, eto prilike da se carina opet slije u privatne dzepove umjesto u budzete. Organi kontrole imace pune ruke posla, ali se unaprijed zna da bukvalno fizicki ne mogu stici da otkriju i pokriju znacajniji dio potencijalnih mesetarskih tacaka. Uostalom, mnoge strucne procjene kazu da je u dosadasnjem postratnom periodu tek polovina roba na bh trziste stizala regularnim putem, a ostatak ilegalno, raznim kanalima. Sistem sverca mnogo je bolje uspostavljen od sistema kontrole. Takvo poredjenje jos uvijek je u korist trgovine na crno, bez obzira sto sporadicne akcije, poput pomenute na Arizoni, donose znacajne efekte, ali kao rezultat kampanje, a ne instaliranog sistema kontrole i nadzora.

Upozorenja koja su povodom uvodjenja carina u BiH stigla iz Hrvatske bila su alarmantna. Visoki duznosnici vlasti u Zagrebu "predvidjali" su da ce rast cijena njihovih proizvoda plasiranih u BiH ici cak do 70 odsto, mada se zna da ce se carinska opterecenja, diferencirano, kretati najvise do 15 procenata vrijednosti robe. Iza takvih "prepadanja" stoje jasni interesi: dokida se slobodno federalno loviste na kojem hrvatski proizvodi ne samo da su bili izjednaceni sa domacim nego su imali izuzetno povoljan tretman u odnosu na proizvodjace iz svih drugih zemalja. Treba, svakako, podsjetiti na izuzetno bitnu cinjenicu: BiH je jedina zemlja sa kojom Hrvatska ima pozitivan vanjskotrgovinski bilans!

Na insistiranje medjunarodne zajednice, usvojen prije 16 mjeseci, tek prosle subote poceo se primjenjivati Zakon o carinskim tarifama prema kojem se i robe porijeklom iz Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije carine pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu. Prakticno, to znaci da je van snage stavljen trgovinski sporazum izmedju Federacije i Hrvatske, odnosno ugovor o specijalnim odnosima izmedju Republike Srpske i SR Jugoslavije. Primjena tih dokumenata znacila je da se robe koje stizu od prvog zapadnog i istocnog bh. susjeda ne carine pri izvozu u entitet s kojim je postignut aranzman, izuzev sto se na vrijednost artikala placalo simbolicnih jedan odsto takozvanog carinskog evidentiranja. Naravno, isto je vrijedilo i pri suprotnom smjeru toka roba.

Formirane su svojevrsne zone slobodne trgovine u kojima su, s jedne strane, ucestvovale kompletne i uhodane drzave, a sa druge organizaciono nedorasli i ekonomski slabasni eniteti - pojedinacno. Dokidanje medjuentitetskih barijera otvorilo je sirok prostor za izbjegavanje placanja uobicajenih obaveza, budzeti su trpili. To je i osnovni razlog sto obje entitetske vlade bez ozbiljnijih reakcija prihvataju da krenu u provedbu drzavnog zakona o carinskim tarifama koji se ne "uklapa" u nacionalno-politicke interese i stremljenja.

Iako je rano za zakljucke, ekonomski rezoni kao da pocinju prevladavati entitetske uskogrudosti. Na zalost, preko dzepova gradjana. Pravi potez bi bio da istovremeno sa uvodjenjem carina dodje do smanjenja poreza kako bi cijene u maloprodaji ostale na istom nivou. Gradjani ne bi nista izgubili, drzava bi dobila vece prihode. To podrazumijeva da i raznorazni "biznismeni" konacno pocnu placati obaveze kao i sav posteni poslovni svijet, da se radikalno smanji ono sto strucnjaci zovu evazija (izgubljeni fiskalni prihodi). Iskustvo uci da je to, u ovdasnjim uslovima, na granici iluzija.

Bilo i minimalno, do poskupljenja u Federaciji BiH ce doci. To je cijena i slika sposobnosti vlada i njihovih ekonomskih politika.

Ibro POLIMAC AIM Sarajevo