KRESANJE PRORACUNA

AIM, ZAGREB, 18.5.1999. Na zahtjev predsjednika Tudjmana, koji je prije nekoliko dana u Predsjednicke dvore pozvao premijera Matesu i njegova tri potpredsjednika, hrvatska Vlada morat ce predloziti ostre mjere stednje, te izraditi prijedlog rebalansa ovogodisnjeg proracuna koji je bio planiran na 49 milijardi kuna (oko 12,5 milijardi maraka). Ministar financija Borislav Skegro predvidja da ce se u proracunu pojaviti rupa od oko milijardu kuna, ali da tome treba pridodati jos 3,5 milijardi kuna koje ce drzava uplatiti Mirovinskom i Zdravstvenom fondu, te stedisama banaka koje su otisle u stecaj. Vlada planira zaduzivanje kod Svjetske banke od jedne milijarde kuna, a one preostale tri i pol milijarde kuna ici ce na ustrb izgradnje planiranih cesta, zdravstvenih ambulanti, skola i drugih infrastrukturnih objekata, a neki "sitnis" ustedit ce se smanjivanjem placa drzavnih duznosnika od 20 posto, smanjenjem broja novih automobila i odustajanjem od kupnje namjestaja i opreme.

Sve se ovo dogadja samo nekoliko tjedana nakon sto je Skegro izjavljivao da nece biti kresanja drzavnog proracuna i da ce on biti napunjen gotovo u lipu kao sto je planiran. No, objasnjenje i opravdanje nalazi se u napadima NATO-a na SR Jugoslaviju, od cega Hrvatska ima izravne i neizravne stete od oko jedanaest milijardi kuna, te u odluci Narodne banke Hrvatske da likvidira jos tri banke. Stete u industriji procjenjuju se na oko 800 milijuna dolara, u vanjskotrgovinskoj djelatnosti izmedju 260 i 370 milijuna dolara, u prometu oko 12 milijuna dolara, a zbog nemogucnosti zaposljavanja 20.000 sezonskih radnika u turizmu oko 15 milijuna dolara.

Prema izjavama premijera i njegovih ministara ispada da stanje i nije tako tragicno, iako se pretpostavlja da ce od poreza biti naplacene dvije milijarde kuna manje od plana, a istodobno glavni krivac za rebalans je NATO. U Dalmaciji bi rekli: "Svaka skuza nadje muza", odnosno uvijek postoji neki rezervni Pedro. Tako Matesa i Skegro i ne pomisljaju na to koliko su oni izravni krivci za sve ocitiji raspad sistema i recesiju koja se vise ne moze sakriti. U svojemu obracanju naciji zaboravljaju reci da je unutarnji dug narastao na preko 12 milijardi kuna, da je sve vise poduzeca sa blokiranim racunima, da se astronomskom brzinom povecava broj onih koji ne primaju placu, da su strajkovi i prosvjedi sve ucestaliji, da broj nezaposlenih raste, da mirovine kasne i vise od mjesec dana, da nema lijekova u apotekama, da je nedavno cijena telefonskom impulsu porasla za 33 posto, da se najavljuju nova poskupljenja koja bi punila proracun...

O krivoj ekonomskoj politici sada ne govore samo opozicioni politicari i nezavisni ekonomisti, vec i ministar gospodarstva Nenad Porges. Istog dana kada je Vlada najavila nove mjere on izjavljuje: "Mi smo u recesiji i za to nije krivo samo okruzenje. Iako makroekonomska stabilnost nije upitna ona ne moze biti sama sebi svrhom. Hrvatska se mora otvarati, a za to mora preispitati fiskalnu i carinsku politiku". Predsjednik Udruge hotelijera, pak, istice kako su akcije NATO-a Vladi samo izgovor za vlastite promasaje i smatra da bi turisticka sezona propala i bez nje, pa predlaze da se ova godina iskoristi za pripremu sezone 2001. godine.

Predstavnici vlasti rastrcali su se po svijetu uzdajuci se u svog najveceg saveznika i navodnog zastitnika SAD ne bi li iskamcili koji dolar na osnovu toga sto su bili dobri, poslusni i pristojni, a istodobno u samoj zemlji dogadja se nesto neshvatljivo. U Dubrovniku na skupu koji su zajednicki organizirali Svjetska banka i zagrebacki Ekonomski fakultet nije se pojavio ni jedan ministar, jer su vrlo zauzeti. A bilo bi dobro da su tamo i da su poslusali rijeci potpredsjednika Svjetske banke Josepha Stiglitza, koji je na pitanje o pomoci zemljama u razvoju i tranziciji odgovorio: "Nit vodilja u razmisljanju Svjetske banke jest u objasnjavanju uzroka promasaja, te zasto korumpirane vlade zemalja u razvoju ne mogu ocekivati gospodarski rast. Poslovni partneri i inozemni investitori ne zele ulagati u zemlje u kojima je stupanj korupcije vlasti visok. Drugo bitno pitanje jest zastita dionicara. Bez zakona koji bi stitio dionicare nitko ne zeli ulagati u dionice".

Dakle, to su glavni razlozi zasto strani kapital bjezi od Hrvatske, a domaci je davno otisao u inozemstvo. Tko ce ulagati u zemlju u kojoj predsjednik Vlade, uz cinican smjesak, tvrdi kako su za kriminal u nekim velikim tvrtkama kao sto su primjerice "Tisak" ili "Slobodna Dalmacija" krivi novinari i zaposlenici. Kad je izbila afera "Tisak", to jest kad se pokazalo da je gazda Miroslav Kutle, koji je u cijeloj igri zna se ciji pijun, opljackao ovo distributersko poduzece, a na to zaposleni odgovorili strajkom koji je za posljedicu imao da je Zagreb prvi put u povijesti dva dana bio bez novina, ministar Skegro je lakonski i drsko porucivao: "Nece biti smak svijeta ako novine ne izadju jedan dan".

No, bilo bi lako kada bi se u Hrvatskoj mogle evidentirati crne tocke, jer je nesreca u tome sto je cijela Hrvtska postala muljava fleka: Dalmacija grca od gladi, poljoprivredna zemlja uvozi hranu, a gotovo nista, ama bas nista, ne isplati se proizvoditi. Sve se svelo na trgovinu, a tvornice se zatvaraju u nedogled. Samo doznakama iz inozemstva donekle se cuva socijalni mir. Prema sluzbenim podacima godisnji drzavni bruto proizvod iznosi, navodno, oko 140 milijardi kuna, odnosno cak osam tisuca maraka po stanovniku, pa se covjek pita od kuda onda nestasica i novca i roba i proizvodnje? Ili se netko opet poigrava brojkama, ili je drzava preskupa.

Priznavanje recesije i prijetnja ekonomskim slomom dolazi po HDZ u najnezgodnije vrijeme - pred izbore. Zato pazljivo treba pratiti sto ce uciniti hrvatski partneri, posebno SAD i Njemacka koji interventnim kapitalom mogu spasiti (donekle) sadasnju vlast, odnosno podrzati je tek toliko kako bi izbjegla jos jednu vrucu tocku na Balkanu. Ova vlast je u svakom slucaju otpisana, ali ipak pitanje je da li ce je "prijatelji" dotuci ili ce joj omoguciti da se jos malo koprca. Za sada je izvjesno da ce vanjski dug, koji je ovog casa oko devet milijardi dolara, i dalje rasti. Bilo kome tko dobije izbore u prosincu zato nece biti nimalo lako.

GOJKO MARINKOVIC