OHR BI SVI VOLJELI VIDJETI KAO VLADU

NTERVJU SA SIMONOM HASELOKOM

AIM, Sarajevo, 12.05.1999. Od pocetka NATO-intervencije nad SR Jugoslavijom pojavilli su se mnogi
nesporazumi na liniji Ured Visokog predstavnika UN u BiH i medija, prvenstveno onih u Republici Srpskoj. Simon Haselok, zamjenik Visokog predstavnika UN u BiH za medija, rado je pristao na razgovor o ovoj temi.

XX: Mozete li kao zamjenik Visokog predstavnika u BiH koji u svojoj nadleznosti ima medije, prokomentarisete bombardovanje zgrade RTV Srbije u Beogradu. HASELOK: Mislim da u ovom slucaju nije nuzno kritikovati NATO. Prvo, svi problemi koji imaju veze sa medijima trebaju biti rjesavani dijalogom, ali istovremeno mislim da je pogresno izdvojiti bilo koju metu u odnosu na ostale. U svakom slucaju postoji opravdanje da kada ne uspije diplomatija, kada ne prevlada zdrav razum, na snagu moraju stupiti druge sile. Jedno je sigurno - ja nisam osoba sa kojom se obavljaju konsultacije oko izbora meta, te da li je RTS bila
legitimna meta ili nije, ne bi trebalo pitati mene.Ali, bicu iskren - ta RTV je otvorena kuca propagande, to je cinjenica. Istovremeno, vlasti u SR Jugoslaviji su bez ikakvog razloga i sasvim otvoreno, na vrlo kohezivan nacin, unistili sve sto je licilo na nezavisni medij i svakoga ko je radio u njume. Ako zanemarimo sve sto je ucinjeno od 1991. pa naovamo, dva su specificna primjera iz neposredne proslosti koja to ilustruju - ubistvo Slavka Curuvije i slucaj novinara talijanske televizije koji je deset dana zadrzan u Beogradu, pretucen i nakon toga protjeran iz Jugoslavije. Dakle, odgovor na vase pitanje jeste da ja to prihvatam na neki nacin. Naravno da mi je zao sto je bilo ko ubijen ili bombardovan. No mi zbog represije samih medija ne znamo koliko je tamo zrtava, koliko je ljudi premlaceno ili ubijeno i ne moze se sada sve posmatrati sa tog hipokrizijskog stava SR Jugoslavije da je bombardovanje te kuce grozna stvar, pogotovo ako se uzme u obzirom rezim ubijanja ili premlacivanja medijskih radnika. No, istovremeno smatram da se u nekim stvarima otislo predaleko - cak i sada, ako posmatrate neki komentar kojim se izrazavaju osjecanja, pokazuju patnje, necete dobiti informaciju o necem sto se dogodilo, o protjerivanju, premlacivanju, bombardovanju, ubistvu ili slicno.

XX: Ima li mjesta tvrdnja da je OHR zatvoren prema medijima u RS? HASELOK: Ukoliko aludirate na SRT, IMC, kanal S moram vam kazati da cu se ja sresti sa Bosicem i Kozomarom zbog njihovih navoda jer se u osnovici ne slazem sa njihovim nacinom informisanja. Smatram da je to sto oni rade vise dezinformisanje. Tvrdnja da mi pokusavamo uvesti cenzuru je pogresna: mi pokusavamo omoguciti da se daje veci broj informacija i to sa razlicitih strana, a nemamo namjeru cenzurisati program ili vrsiti izmjene u urednistvu tih kuca, nego nastojimo popuniti vakuum u izvjestavanju, otkloniti situaciju da se publikuje samo jedan stav ili jedan izvor informacija, pokusavamo postici balans.

XX: Kako ocjenjujete konstatacije da OHR ima dvojake arsine za medije u bh-entitetima ili se u osnovi ovakve teze krije razlicit odnos entiteta prema desavanjima u SR Jugoslaviji? HASELOK: Ne slazem s tim i smatram da se radi o jednom paranoicnom osjecanju. Ovdje valja prvo rascistiti sa pojmom neutralnosti - nikada nismo kazali da iko mora biti neutralan. Niti jedan novinar. Ali je pred svakim novinarom obaveza da ima profesionalni stav prema nekom dogadjaju, da u svoj izvjestaj uvrsti obje strane. U konkretnom slucaju SRT-a mi nikada nismo kazali da bi informacije koje oni prenose trebalo da budu obustavljene. Jednostavno smo trazili uvrstavanje i druge strane, dakle ostvarivanje profesionalnog balansa. Najsazetije,
neocjenjujemo tacnost informacije, nego je rijec o adekvatnom pokrivanju obiju strana pri izvjestavanju, a uredjivacki stav zavisi od one strane teleskopa sa koje posmatrate dati dogadjaj. SRT u svojim izvjestajima neka desavanja ne pokriva elementarnim vjestima, tako se, na primjer, izbjeglicka kriza jedva i spomene kao problem, a kamo li da joj se da prioritet. Tako se neki dan desilo da je u glavnoj emisiji vijesti 8,5 minuta bilo posveceno raznim demonstracijama sirom svijeta, a samo 1-1,5 minut, u istom bloku, izbjeglickoj krizi. Tvrdnja da primjenjujemo duple standarde prema medijima u entitetima ne moze se argumentovati. Bojim se da u RS postoji pristup po kom se slusa samo ono sto se kaze za taj entitet, a bez osvrtanja na bilo kakave kritike koje upucujemo medijima u Federaciji BiH. Sada je, na primjer, u toku proces restuktuiranja RTV BiH i mi imamo svog predstavnika u toj kuci. Na press konferencijama na kojima su bili i novinari iz RS govorili smo da nismo zadovoljni uredjivackom politikom RTV BiH i to smo ilustrovali primjerima. O tome je govorila i Nezavisna komisija za medije (IMC) -oni imaju primjere i mogu dokazati da je RTV BiH koristila huskacki jezik. Tu su i slicne primjedbe za hrvatske medije. .. Teza o dvostrukim arsinima ili vecoj mjeri kriticnosti prema medijima u RS ne stoji. Cak mislim da smo fleksibilniji prema medijima u RS - jos uvijek nismo napravili neku "crnu listu" medija, novina ili casopisa u RS sa kojima vise ne bismo suradjivali, ali smo zato minimizirali, gotovo do bojkota doveli, nase odnose sa Dnevnim avazom. Imali smo sastanak sa direktorom te novinske kuce, zajedno sa predstvanicima ureda za odnose sa javnoscu drugih medjunarodnih organizacija, i jasno smo im kazali da kod njih postoji politicka pristrasnost, te da mi taj list ne smatramo profesionalnim. Dali smo i niz primjera koji su doveli do poteskoca u nasoj komunikaciji - pogresna citiranja, tumacenja, predstavljanja. Naveli smo i primjere upotrebe huskackog jezika. Dogovorili smo se da cemo i dalje saradjivati, ali cemo pratiti sve sto pisu. Ako pogledate izdanja Dnevnog avaza dvije ili tri sedmice unatrag, vidjet cete da su svi citati sluzbenika OHR ili medjunarodne zajendice samo prenijeti sa pres konferencija, ali ne i iz licnih intervjua. Dalje, smatramo da je Ljiljan i gori od Avaza, ta novina je cisti politicki pamflet, ne magazin, i s njima ne komuniciramo. No, uskoro bi smo trebali imati sastanak i s njima, urednicima i vlasnicima te kuce i glasnogovornicima medjunarodnih organizacija i objasnicemo im gdje mi vidimo problem. Primjecujemo i probleme u nekim od kantonalni TV- kuca, a poseban je sada nova, Bosnjacka televizija - mi ocjenjujemo da je ona je nelegalna i mislimo da ne posjeduje dozvolu za rad.

XX: Da li je u ovom trenutku smisleno ocekivati izbalansiranost medija u be-ha entitetima i da li se to moglo urediti nizom sugestija, preporuka i tako ih pribliziti na neki nacin? HASELOK: Svakako, sve je moguce. Sada ne mozemo kazati da je medjunarodna zajednica u mogucnosti da to postogne, ali u tom pravcu se radi od kada sam ja dosao ovdje. Pored odredjenog uspjega, proces je sada usporen zbog politicke situacije u RS i problema u SR Jugoslaviji. Ali, bez obzira na to, potrebno je da se zna sta radimo u cijeloj BiH. Postoji jedan odredjeni broj "stubova" koji u procesu restruktuiranja medija u oba entiteta, dakle u cijeloj BiH, kako bi se svi prilagodili odredjenim normama, odnosno svjetskim standardima. Sta je tu nas cilj? Prije svega uspostaviti javni standardizovani radiodifuzni medij. Ovdje ukazujem na razliku izmedju fnansiranja od poreza i takozvanog komercijalnog. Prvi princip je javni servis koji treba biti odvojen od politicke kontrole i to je onaj osnovni koji se dosljedno primjernjuje i na SRT i na RTV BiH u procesu restuktuiranja. Ako sada pogledate Povelju koja se primjenjuje na SRT i Zakon o federalnoj televiziji - vidjecete da su oni gotovo isti. Medjutim niti jedan taj dokumenat jos nije dobio status zakona. Povelja za reformu SRT je prelazni aranzman, potpisan od Vlade RS i Visokog predastavnika, a zakon treba usvojiti Narodna skupstina RS. Prije toga treba napraviti izmjene i dopune tog zakona, a na osnovu pomenute povelje, i mi smo razocarani da to jos uvijek nije uradjeno. Sto se tice federalne TV - zakon je pred parlamentom, razmatranje je u toku i mislim da ce biti usvojen. U procesu
restruktuiranja RTV BiH jos uvijek je na snazi Memorandum o razumijevanju koji su potpisali OHR i Predsjednistvo BiH. Sustina Povelje i Memoranduma je Upravni odbor - mora ga imenovati gledateljstvo, ne politicke stranke koje su na vlasti, i mora se sastojati od po jednog novinara, biznismena, akademika, pravnika i predstavnika sindikata, ali niko od njih ne smije biti politicki izabrano lice (ovo vrijedi za obje kuce). Upravni odbor imenuje generalnog direktora, a ta informativna kuca onda ne spada u nadleznost ni parlamenta ni vlade. Druga vazna stvar u tim zakonima jeste transparentno javno finansiranje, direktno iz dzepa gledatelja, bez politickih posredovanja - TV zna koliko joj je gledateljstvo i kolika sredstva moze dobiti od njih. Glavni cilj je da se od tih, sada legitimnih, entitetskih radio-difuznih kuca stvori jaka javna korporacija, koja je uostalom utemeljena Aneksom IX Daytonskog Mirovnog sporazuma. Ona ce u potpunosti zavisiti od onoga sto ljudi zele i koliko dopusta politicka klima. Korporacija ce moci proizvoditi svoj vlastiti program, ali ce postojati i sporazum po kom ce moci preuzimati i neke medjunarodne programe, naprimjer EBU ili slicno - To je sada stvar pregovora. O tome ce se tek razgovarati i bice ukljucene i medjunarodne organizacije. U svakom slucaju to ce biti drzavna kuca. U ovom trenutku postoje dva problema vezana za to - finansiranje i raspolozivost frekvencija.No, javna zajednicka televizija je jedan princip, a drugi je podsticanje komercijalnih kuca. U tom pogledu najznacajniji napori medjunarodne zajednice ulozeni su u OBN i cilj je da ta TV postane samoodrziva kuca, na osnovu privatnih komercijalnih sredstava, a ne donacija iz medjunarodne zajednice. Uostalom medjunarodno finansiranje te kuce vec opada. Bez obzira na razlicita misljenje o toj kuci, cinjenica jeste da OBN emituje programa preko entitetske crte razgranicenja. Slicna inicijativa postoji i za radio FERN. Medjunarodna zajednica nastoji podrzati i jedan broj privatnih projekata, ali ne preveliki.

XX: Mozete li u ovom trenutku izdvojiti neke medije koje biste okarakterisali kao pozitivne? HASELOK: Prije svega svi afilijeri OBN-a i NTV Banjaluka. U Federaciji BiH ih nema tako veliki broj, mozda Hajat i NTV 99 - oni su bolji od mnogih u F BiH iako nisu bas najbolji primjer. Od pisanih medija uputio bih sve komplimente Nezavisnim novinama i Reporteru, Vecernje novine se popravljaju, Oslobodjenje je dobro i uvijek su ga svi voljeli, ali ima mali tiraz. U principu podrzavamo Dane, samo ponekad imamo malih problema s njima, smatramo da ne istrazuju dovoljno. Ponekad postoji i antagonizam medju nama, ali to je ono sto valja. Nadalje, jedan odredjeni broj radio-projekata je dobar - radio-Zid, radio Mir i jos neki.

XX: Da li su, po Vama, velike medjunarodne mreze kao CNN, SKY i BBC objektivni? HASELOK: Ne, ne, ne... Oni nisu uvijek objektivni, bilo bi nerazumno ocekivati od bilo kog medija da uvijek bude objektivan. Svaki medij ima svoju vlastitu publiku koja razmatra da li su oni objektivni. Ukoliko vi sada smatrate ili ne smatrate da je njihovo izvjestavanje objektivno, morate uzeti u obzir cinjenicu da oni ulazu velike napore da prilkazu obje strane jedne price, dogadjaja, mnogo vise napora i nastojanja nego ih ulaze RTS. Uostalom, kako oni mogu biti objektivni u svom izvjestavanju o desavanjima u SR Jugoslaviji sada kada novinari nemaju pristup na mjesta dogadjanja. Novinarima je dozvoljeno da prikazu konvoj u kom su granatirane izbjeglice, ali ne i ispraznjena i spaljena sela. Kada se radi o srpskoj strani, novinari koriste samo ono sto dobiju zahvaljujuci svom glasnogovorniku, politicaru ili svojim dopisnicima u glavnim gradovima sirom svijeta.

XX: Da li IMC nezavisna i koliko ona uopste moze djelovati nezavisno od OHR-a? Pitam Vas to jer postoje dva razlicita stava - jedni smatraju da IMC osluskuje OHR, pa onda nesto kao sama uradi, a drugi opet da OHR pokusava IMC pretvoriti u jednu vrstu svoje sluzbe, komeserijata. HASELOK: Ne budimo naivni, svako se obraca OHR-u i od njega trazi misljenje, pocevsi od Predsjednistva, Vlade... Svi se obracaju OHR-u i mnogi bi voljeli vidjeti OHR kao vladu jer se tako oslobadjaju svoje odgovornosti i obaveze da obavljaju svoje poslove. IMC je uspostavljena od OHR-a i pocela je raditi na osnovu politiki kreirane u Uredu, a s tim se slozilo i Vijece za implementaciju mira u BiH i postignuta je suglasnost i u Bonnu i u Madridu. IMC je uspostavljena prema Aneksu 12 i u nadleznosti je Visokog predstavnika koji ima pravo i obavezu nadgledanja rada svih civilnih agencija. Kako u razvijenom svijetu elektronski mediji uvijek podlijezu jednom regulacionom mehaniznu - frekvencije, emitovani sadrzaji, reklame, piratstvo i prava emitovanja, to je u osnovi razlog zasto je formirana IMC. Cilj uspostave IMC-a je bio uvesti red u rezim emitovanja, slican kakav vlada u nasim zemljama, a ne uvoditi cenzurisanje.IMC je odgovorna prema OHR-u, ali to ne znaci da ona nije nezavisna agencija za medije. Ona je jedna medjunarodna organizacija (od 39 uposlenih samo je 8-10 stranaca). Od juna sljedece godine IMC postaje domaca, be-ha komisija i djelovace na osnovu zakona. Provoditi propise koji regulisu mehanizme u cilju regulisanja rada medija i bice neovisna od OHR-a. IMC, inace, ima dva Vijeca koja se sastoje od domacih i medjunarodnih clanova, nadlezna za sve administrativne aranzmane i koja razmatraju sve zalbe i
zahtjeve za dozvole. Sasvim su neovisni od OHR-a, iako postoje i pitanja u kojima ta Komisija nije neovisna - SRT i RTV BiH. Razlog za to je postojanje memoranduma postignutih izmedju Vlada i OHR-a. No, to ne znaci da SRT i RTV BiH nemaju prava da ulazu zalbe IMC-ju - IMC ima pravo razmatrati i njihove zalbe.

Rubina CENGIC AIM Sarajevo