ETNOS PRIJE SVEGA

Gradjani i izbori

Banjaluka, 8. maj 1999. (AIM)

Rezultati jedne ankete, koju je marta mjeseca ove godine sproveo OEBS u Bosni i Hercegovini (BiH), pokazali su ono sto ovdasnji politicari dobro znaju, a zvanicnici medjunarodne zajednice i dobronamjerni donosioci zapadnjackog iskustva uporno ignorisu. Pokazalo se, naime, da demokratija ne dolazi sa razumnom politickom retorikom, ni sa dobrim rezultatima prakticne politike. Jos manje sa dobrim izbornim pravilima i fer izbornom procedurom.

Anketa na uzorku od 3 hiljade gradjana u oba bosanskohercegovacka entiteta obuhvatila je po hiljadu biraca bosnjacke, srpske i hrvatske nacionalnosti starijih od 18 godina. U odabranim uzorcima podjednako su bili zastupljeni pol, starosna dob, obrazovanje, clanstvo u politickim partijama i mjesto boravka. Formulisanju pitanja prethodile su ankete u fokusnim grupama, tako da anketiranje po velicini uzorka i nacinu anketiranja ukljucuje gresku do 3 samo posto.

Na pitanje zasto su na prethodnim parlamentarnim izborima glasali onako kako su glasali, 31,3 posto ispitanika odgovorilo je da su glasali za partiju koja najbolje predstavlja njihove nacionalne interese. Gotovo 18 posto ispitanih navelo je da su tako glasali iz navike. Ostali razlozi su se odnosili na nacionalne interese, clanstvo u partiji i ekonomski program stranke. Kao 'ostale razloge' glasanja navelo je 24,4 posto ispitanih.

Mimo svih ocekivanja pokazalo se da etnicka pripadnost i nacionalni interesi imaju dominantan uticaj na sve glasace. Taj uticaj je izrazeniji kod manjinskih naroda - Srba i Hrvata. Skoro polovina glasaca je jasno navela da je etnicki identitet primarni razlog koji utice na njihovu odluku pri glasanju. Cak cetvrtina anketiranih etnicki identitet navodi kao drugi po vaznosti razlog za odluku pri glasanju. Ekonomija, socijalni status, uslovi zivota, razvoj drustva i izgradnja demokratije nisu motivacioni faktor opredjeljenja biracke volje.

Porazni rezultati uslijedili su i kod odgovora na pitanje koliko uticaja u trenutnim uslovima ispitanici mogu izvrsiti na proces donosenja odluka u vladama. Blizu polovine anketiranih (46,8 posto) smatra da moze imati malo uticaja, cak 38,3 posto smatra da uopste nema uticaja, a 10,7 posto misli da ima izvjestan uticaj na donosenje odluka vlasti. Samo 2,6 posto misli da ima mnogo uticaja.

Na pitanje koliko su predstavnici izabrani na septembarskim izborima odgovorni za svoje politicke akcije pred gradjanima, gotovo jedna polovina misli da nisu dovoljno odgovorni (47,4). Jedna cetvrtina anketiranih misli da su izabrani predstavnici dovoljno odgovorni, dok druga cetvrtina smatra da 'uopste' nisu odgovorni.

Rezultati ankete pokazali su da bi najveci broj biraca (82,4) volio da presjednike i nacelnike svojih opstina biraju direktnim glasanjem, a samo 15,2 posto se odlucilo za biranje od strane gradskog vijeca (skupstine). Vecina ispitanika se izjasnila da zeli manji broj politickih partija ali je potvrdila veliki interes za izbore na svim nivoima. Veci broj glasaca smatra da je izborni sistem pravican prema kandidatima i strankama. Osam od deset glasaca ne vidi nista lose u sistemu zatvorenih lista i proporcionalnom sistemu glasanja.

Realizovana anketa sprovedena je u okviru informativne kampanje o stalnom izbornom zakonu za koju je OEBS zaduzio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma na konferenciji u Madridu. U okviru ove kampanje nedavno je u organizaciji OEBS-a u Sarejevu odrzana prva od sest planiranih konferencija novinara iz Federacije BiH i Republike Srpske. "Ciljevi kampanje su da se putem okruglih stolova, istrazivanja sire javnosti, TV i radio kontakt emisija, anketa i prezentacijom na Internetu gradjani angazuju na dijalogu o izbornim sistemima i zakonima u BiH", rekla je na konferenciji Tanja Domi, portparol OEBS-a. Prva faza informativne kampanje je pocela polovinom marta organizovanjem okruglih stolova u Srpskom Sarajevu, Sarajevu i Mostaru, dok ce se u drugu prijeci kada se nacrt stalnog izbornog zakona nadje u Skupstini BiH.

Politicka javnost vec se ukljucila u polemicku raspravu o stalnom izbornom zakonu. Dr Mico Carevic, profesor Ustavnog prava iz Banjaluke, kritikovao je u nekoliko javnih istupa postojeci izborni sistem, tvrdeci da sistem partijskih lista ne daje biracima pravo da biraju nego samo da glasaju. Preme Carevicu, biraci su u situaciji da biraju partijsku listu, a ne ljude.

Sejfudin Tokic, potpredsjednik Alternativnog ministarskog vijeca BiH, kaze da clanove Predsjednistva BiH treba da biraju sva tri naroda u BiH "jer oni moraju biti odgovorni svima". Tokic se istovremeno zalaze da se lokalni izbori, koji su predvidjeni za jesen ove godine, odloze i odrze zajedno sa parlamentarnim izborima u proljece 2000. godine. To bi, kaze Tokic, omogucilo Karlosu Vestendorpu da smijeni sa funkcije sve one koji su se ogrijesili o sprovodjenje Dejtonskog sporazuma prije nego sto ponovo budu izabrani.

U politickim partijama nacionalne orijentacije vlada drugacije misljenje. Rezultati objavljene ankete samo ce ih ohrabriti u odbrani postojeceg izbornog sistema i ucvrstiti njihove pozicije. Izbornoj kampanji, po svemu sudeci, prethodice nemilosrdna kampanja protiv stalnog izbornog zakona u kojoj se nece cuti glas razuma za promjene. Svaki pokusaj ugradnje novih pravila u izborni sistem oni ce predstaviti svojim biracima kao gazenje nacionalnih prava i unitarizaciju. A to ce biti jos jedan razlog za nacionalnu homogenizaciju.

Branko Peric (AIM)