U RALJAMA DVOVLASCA
Ometanje i zatvaranje stranih novinara
Dok crnogorski celnici izjavljuju da ce zvanicna Crna Gora "apsolutno stati" iza prava stranih novinara da slobodno izvjestavaju, Vojska Jugoslavije nastavlja da maltretira, hapsi, pljacka i zatvara brojne strane novinarske ekipe i dopisnike
AIP Podgorica 03.04.1999.
TXT: Strani novinari su za Vojsku Jugoslavije postali ili bi mogli postati - nepozeljni svjedoci. i potencijalni spijuni; pa zbog toga vojska - pod kontrolom Beograda - sve cini da ih zaplase i otjera iz Crne Gore, kako se tu ne bi nasli ako patriotizmom naboldovana VJ krene da uvezuje Djukanovicevu policiju u svoj sistem. S druge strane, strani novinari su za crnogorsku vlast - dobrodosli. i dobronamjerni. Jer, svojim objektivnim informisanjem "sa lica mjesta" podupiru napore ove republike da sacuva gradjanski i medjunacionalni mir u ratu, da se odupre smrtnom Milosevicevom zagrljaju.
I dok stranim novinarima civilne vlasti daju odobrenje da mogu slobodno da rade, uz tumacenja da u Crnoj Gori ne vaze odredbe o ratnom stanju, dotle VJ insistira na pravilima ratnog stanja i trazi da se strani dopisnici moraju akreditovati u Beogradu.
Tako je Komanda Druge armije, u saopstenju od 16.aprila ove godine, porucila:"Buduci da je najveci broj prelazaka na teritoriju SRJ omogucen polulegalnim i nelegalnim putem preko granicnog prelaza Debeli brijeg, ovi strani izvjestaci nijesu pribavili uredne dozvole za rad". Komanda je krajnje izricito podvukla da akreditacije moraju da se pribave " u PRESS-centru VJ, u Beogradu, u skladu sa propisima koji su utvrdjeni proglasavanjem ratnog stanja na teritoriji SRJ".
Tako su se strani novinari, kojima je zvanicna Crna Gora sirom otvorila vrata, nasli u raljama aktuelnog dvovlasca u Crnoj Gori. Naime, mnogi od njih, protjerani iz Beograda na pocetku NATO intervencije, na poziv republickog sekretara za informisanje, dosli su u Crnu Goru i uredno se akreditovali. Drugi su dosli preko granicnog prelaza sa Hrvatskom, Debeli brijeg, bez jugoslovenske viza, ukinutih odlukom crnogorske Vlade za turiste, prije nekoliko mjeseci. Medjutim, kad je Vojska Jugoslavije u Sutorini postavila svoj punkt (i time prekrsila dogovor o demilitarizaciji sa Hrvatskom i UN), takav ulazak vise nije bio moguc. Ali, VJ ne samo da je vracala strane novinarske ekipe, vec je onemogucavala i dopremanje strane humanitarne pomoci u Crnu Goru koja je primila sedamdesetak hiljada nevoljnika sa Kosova. Na svu srecu to nije dugo potrajalo, buduci da je crnogorska policija, zaslugom svog specijalnog voda, ubrzo deblokirala taj put prema granici sa Hrvatskom.
Vec u prvim pokusajima da izvjestavaju iz Crne Gore, strani dopisnici su dozivili neugodne "bliske susrete". Mnogi od trista stranih novinara, koji su uz dozvolu civilnih vlasti u Podgorici dosli u Crnu Goru od pocetka NATO intervencije, postali su "meta" VJ. Vojska je, na razne nacine, nastojala da im onemoguci rad ili ih obeshrabri. Omiljena disciplina pripadnika vojske je bila pljenidba opreme, novca i drugih predmeta.
Vojska je tako "orobila" ekipe francuske televizije TF1, CNN, BBC, njemacke ZDF, japanske AFP NEWS, ceskog radija, REUTERS-a, spanske TV, svedske novinare. Samo je manji dio oduzetog kasnije vracen.
Francuskoj TF1 je, recimo, oduzet rendzrover, kamera SONY i mnogo sta jos od uobicajene tv - opreme, cak i torba sa ljekovima. Ekipa CNN je, takodje, ostala bez vozila dzip "Ciroki", kamere i ostale opreme. BBC novinarima je oduzeta oprema, vise od 3.000 njemackih maraka i manja suma novca u drugim valutama. Za pozamasnu sumu novca olaksan je i Japanac iz AFP NEWS. Njemu je, uz to, oduzeto i vozilo "folksvagen VW pasat", fotoaparati, itd. Dugacak je i spisak oduzetih predmeta od svedskih, njemackih i ostalih novinara. Prema "Monitorovim" informacijama, najbolje je proslo troje kolega iz spanske televizije - njima je vojska oduzela jedino pasose.
VJ se, medjutim, time nije zadovoljila.
Uhapsila je novinara hrvatskog nedjeljnika "Globus" Antuna Maslea i francuskog TV novinara Eriha Vajona. Pitanje je mogu li se nadati povoljnom ishodu nakon tridesetodnevnog pritvora. Prema agencijskim vijestima, Vajon je uhapsen 20. aprila u okolini Rozaja, dok je pokusavao da razjasni slucaj pogibije albanskih izbjeglica u selu Kaludjerski Laz, dok je Masle "zaglavio" na granicnom prijelazu Bozaj. Nakon mjesec dana francuski novinar je konacno pusten iz pritvora. Bez obrazlozenja, kao sto je i uhapsen.
Jos se ne zna za koje krivicno djelo vojska tereti francuskog kolegu, ali je nagovijesteno da bi novinar "Globusa" mogao biti optuzen za otkrivanje vojne tajne. Ukoliko se tako nesto dokaze, Antonu Masleu prijeti kazna zatvora od najmanje deset godina. Ovaj hrvatski novinar bi se, prema pisanju dnevnika "Dan" (glasilo Bulatoviceve SNP), mogao pojaviti i u ulozi svjedoka na procesu koji je protiv dr Novaka Kilibarde, potpredsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Narodne stranke, pokrenuo Vojni sud.
Za sada, kako izgleda, civilna vlast u Podgorici ne moze mnogo uciniti u ovom slucaju. Masleov branilac, podgoricki advokat Ranko Vukotic, najdirektnije se suocio sa cinjenicom da je "VJ uzurpirala sudsku vlast u Crnoj Gori, formirajuci svojevrsnu paralelnu vlast postojecoj civilnoj, koja, u skladu sa odlukama crnogorskih drzavnih organa, ne djeluje u uslovima ratnog stanja".
Inace, list "Dan", pretvorio se u propagandno glasilo Vojske Jugoslavije i svih promilosevicevskih politickih snaga u Crnoj Gori. Preko svojih stranica direktno je optuzio jos trojicu hrvatskih novinara: Mirjanu Hrga i Iva Skraba, novinare HRT, te Luka Braila, novinara "Slobodne Dalmacije" za - vojnu sijunaz. No, nije prvi put da se taj list bavi tako prljavim poslom. Naime, za list "Dan" strane televizijske ekipe na krovu Hotela "Crna Gora", odakle linkovskom vezom slju svoje izvjesaje u svijet, dovoljan su dokaz da je rijeco "profesionalnim sijunima NATO pakta". Na taj opasan presedan upozorio je Bozdar Jaredic republicki sekretar za informisanje, upozoravajuc odgovorne u ovom listu da se "stanje u kojem se nalazi nas zemlja ne smije koristiti za ovako neodmjerene i drske pozive na linc a posebno ne stranaca". Jaredi} konstatuje da se, bez Ustavom i zakonom ustanovljene procedure, u Crnoj Gori niko nece proglasavati spijunom i izdajnikom, kao sto to predlaze ovaj list.
Za tu vrstu logike prirodno je postojanje vojne cenzure, kako u drzavnim tako i nazavisnim medijima, kao sto je normalno i da se zahtijeva "hitno ogranicavanje rada inostranih izvjestaca": "Rjesenje za zastitu od stranih novinara, naravno, nije linc", otpisali su Jaredicu u "Danu", "ali predstavlja jasnu odrednicu vlastima da pod hitno ogranice rad inostranih izvjestaca tako sto ce cenzurisati njihove izvjestaje".
Organizacija Amnesty International izrazila je veliku zabrinutost povodom odnosa prema stranim i domacim novinarima u SRJ, zahtijevajuci od jugoslovenskih vojnih vlasti da strane novinare tretiraju po medjunarodnim standardima, dozvole posjetu predstavnika Medj|unarodnog Crvenog krsta uhapsenim novinarima, te postuju pravo, slobode i izrazavanje svakog medija. Ovu zabrinutost dijeli i demokratska javnost u Crnoj Gori, kao i ovdasnja vlast, ali je pitanje da li uvijek moze da obezbijedi i zastitu za strane novinare.