BITKA OKO GORIVA
Srpski rezervisti u Crnoj Gori
AIM Podgorica, 29.04.1999.godine
TXT: Zvanicni Beograd pokazuje sve vise nestrpljenja, ali i inventivnosti, pokusavajuci da Crnu Goru sto aktivnije ukljuci u oruzani sukob sa NATO alijansom. Poslije serije "hepeninga" koju su organizovali Milosevicevi sljedbenici iz Crne Gore, pokusaja da se clanovima ovdasnje Vlade uruce pozivi za rezervu, odnosno optuznice vojnog suda i pozivi za sudjenja, nasrtaja na crnogorske drzavne i nezavisne medije i strane dopisnike koji borave u Crnoj Gori, hapsenja ovdasnjih i ubistva civila izbjeglih sa Kosova, VJ odlucila se na nove oblike pritiska.
Crnogorski mediji izvjestili su kako je u ponedjeljak vise od pet stotina rezervista iz Cacka, rasporedjenih u mornaricko - pjesadijske jedinice VJ, pristiglo "da brani crnogorsku obalu od eventualne egresije NATO-a". Dan kasnije, dopisnik britanskog "Independent"-a javio je kako je trecina od 1.500 pripadnika VJ (!), upucenih iz Srbije, stigla u Bar. Ostali su, prema izvjesta~u britanskog dnevnika, rasporedjeni u druge djelove Crne Gore, ukljucujuci demilitarizovanu oblast Prevlake.
Zvanicni civilni i vojni izvori u Crnoj Gori nijesu pokusali da objasne svrhu neocekivanog "pojacanja". Samo je potpredsjednik skupstine Crne Gore, Rifat Rastoder, komentarisuci dolazak mornara iz Cacka izjavio da "ne vidi kako nam mogu pomoci, sve da nam je i potrebna pomoc u smislu vojne podrske". Rastoder je, potom, nasao za shodno da naglasi kako su svi Cacani dobrodosli u Crnu Goru, "obzirom da je Cacak prijateljski grad, veoma privrzen politici Crne Gore".
I Velimir Ilic, gradonacelnik Cacka, porucio je da gradjani Crne Gore nemaju razloga za zabrinutost. "Poznajuci svoje sugradjane mogu reci da su to fini i korektni momci", opisao je Ilic sunarodnike koji su se, odlukom vojnih vlasti, obreli na jadranskoj obali. Potom je dodao kako se on i njegovi sugradjani "pridruzuju demokratskim snagama i cijelom narodu Crne Gore koji uporno odolijevaju ratno - huskackoj politici vodjenoj iz Beograda, koja zarad ocuvanja sopstvene vlasti ne preza ni od svjesnog poziva na bratoubilacki rat"!
Mnogima je, ipak, i sama informacija o dolasku srpskih rezervista bila dovoljan povod da se prisjete "oslobodjenja" koje je, 1918. godine, na kraju Prvog svjetskog rata srpska vojska donijela Crnoj Gori. A upravo takve uspomene predstavljaju jak razlog sto se oprezniji i danas bojazljivo pitaju moze li se ponoviti stogod nalik na naredbu vojvode Zivojina Misica od 19. Novembra 1918. srpskoj vojsci u Crnoj Gori: "Nastojte najenergicnije i svim sredstvima da se na teritorije koje je nasa vojska okupirala ugusi svaka agitacija. Za ovo vam stoje na raspolozenje sva sredstva s kojima raspolazete bez ikakvog obzira".
Naravno, jasno je da bi takvo naredjenje danas bilo mnogo teze dati ili izvrsiti. Crna Gora nije ni gladna, ni desetkovana bolestima i dugogodisnjim vojevanjem, kao sto je bila na kraju Prvog svjetskog rata. Otud zvuce razumno procjene po kojima novopridosli rezervisti VJ ne mogu u vecoj mjeri destabilizovati Crnu Goru - cak i kada bi im neko namijenio takav zadatak. Uostalom, sve govori da su za takve pokusaje angazovane domace snage.
Cime je onda motivisana ova, po mnogo cemu nelogicna, prekomanda? Zoran Zizic, potpredsjednik SNP, na konferenciji za strane novinare, pokusavajuci da odagna brojne spekulacije, objasnio je da je rijec "o uobicajenim i sasvim normalnom pregrupisavanju snaga u okviru VJ".
Ono sto je Zizic zamotao u oblande, dodatno je razjasnjeno u Briselu, na jednom od svakodnevnih brifinga u sjedistu NATO pakta. Prema agenciji Rojters, komandant NATO-a general Vesli Klark saopstio je da su "jugoslovenske snage na Kosovu dobile u posljednja tri ili cetiri dana pojacanja prilivom mobilisanih rezervista koji zamjenjuju poginule u borbama". Klark je dodatno precizirao da su vojska i policija na Kosovu pojacane snagama "iz Druge armije koja je stacionirana u Crnoj Gori".
Time su dobile na tezini price o svojevrsnoj "kompenzaciji" rezervista ("pripadnici VJ iz Srbije stizu u Crnu Goru, a iz Crne Gore idu u Sandzak i na Kosovo"). Posto ovakve tvrdnje nemaju zvanicnu potvrdu crnogorskih civilnih vlasti - za sada ostaju samo nepotvrdjene glasine. Koje su istina, potkrijepljene i izjavama clanova porodica crnogorskih rezervista, koji su sa svojim jedinicama stigli u Srbiju. A komanda VJ u tisini kao da sve ociglednije priprema teren: ako rezervisti iz Srbije mogu da brane Crnu Goru, onda i njihovi drugovi iz Crne Gore moraju da brane - Srbiju, preciznije Kosovo!
S druge strane, dolazak srpskih rezervista u Crnu Goru, slucajno ili ne, poklopio se nastojanjima VJ da, vodjena odlukama nepriznate Vlade Momira Bulatovi}a, stavi pod svoju kontrolu brojna privatna i drzavna materijalna dobra, prvenstveno crnogorske rezerve nafte i naftnih derivata.
Na meti su se prvo nasla "Jugopetrolova" postrojenja u Luci Bar i Bokokotorskom zalivu. U njima se, prema tvrdnjama celnika crnogorske Vlade, nalaze zalihe dovoljne da podmire crnogorske potrebe za gorivom u naredna dva do cetiri mjeseca. Otuda je razumljiva panika sa kojom je u Crnoj Gori propraceno protivavionsko dejstvo sa brodova ratne mornarice sakrivenih u akvatorijumu barske Luke. Ne samo sto su time krsene medjunarodne ratne konvencije, vec su opasnosti od NATO udara izlagana lucka postrojenja od neprocijenjivog znacaja za privredu Crne Gore. U iskazivanju opravdane bojazni da bi neki nepromisljeni potez VJ mogao dovesti do bombardovanja luckih postrojenja, medju kojima su i dva petrolejska veza koji mogu primiti tankere nosivosti od 5 do 80 hiljada tona, najglasniji je bio Petrasin Kasalica, direktor Luke Bar. Zato danas za njim traga vojna policija, a njegovi saradnici ga skrivaju, uz objasnjenje "da je direktor na sluzbenom putu".
Ali, situacija se dijelom preokrenula, nakon ucestalog unistavanja naftnih postrojenja I rezervoara sirom Srbije. "Jugoslovenska vojska vapi za gorivom", slikovito su objasnili NATO generali, uz konstatciju da je do sada unistena trecina vojnih rezervi. Najava uvodjenja naftnog embarga dodatno je povecala znacaj postojecih rezervi sirom Crne Gore - i odlucnost da se oni stave pod kontrolu vojnih vlasti.
Oci crnogorske javnosti bile su uprte u Bar. Tamo je, uostalom i upucena vecina rezervista pridoslih iz Srbije. Ali, "borba za naftu" pocela je - na sjeveru Crne Gore.
VJ je u ponedjeljak, bez konsultacija sa ovdasnjim vlastima, preuzela kontrolu nad "Jugopetrolovim" rezervoarima u okolini Bijelog Polja, i pocela da koristi uskladisteno gorivo. VJ svoj postupak pravda tvrdnjom da nafta iz ovih skladista pripada saveznim robnim rezervama, te je oni mogu koristiti na osnovu odluka Savezne vlade. "Pokupicemo svoje gorivo, a svaki naredni litar cemo uredno platiti", navodno su porucili iz Komande Druge armije. Izgleda, ipak, da crnogorska civilna vlast jos uvijek nije prihvatila ovakvo objasnjenje i pomirila sa "gubitkom" naftnih rezervoara i goriva koje je u njemu lagerovano. Zato ovdasnji zvanicnici civilnih vlasti stanje u Bijelom Polju sturo opisuju - "napeto".
U mirnodopskim uslovima ova postrojenja, osposobljena za prihvat i otpremu robe autocistijernama i zeljeznicom, bila su dovoljna za snabdijevanje kompletnog sjevera Crne Gore. Odatle je, istovremeno, naftnim preradjevinama snabdijevan i dobar dio trzista Srbije, pri cemu je kao posebna pogodnost smatran geografski polozaj, odnosno blizina i pristupacnost ovih postrojenja. Zato se cini da crnogorska vlast, uz nezeljeni gubitak zaliha goriva, mnogo vise strahuje od mogucnosti da se ova skladista nadju na listi "legitimnih ciljeva" NATO avijacije.
Dodatnu nervozu u Bijelom Polju unijela je i subotnja zapljena dvadesetak teretnih vozila koja su bila u privatnom vlasnistvu. "Bjelopoljcima nepoznati pripadnici VJ blokirali su pijacu i zatecenim vlasnicima naredili da isprazne vozila i ustupe ih za potrebe armije", prepricavaju ocevici, uz tvrdnju da u ovoj akciji nijesu ucestvovali ni redovna vojska, ni rezervisti iz ovog dijela Crne Gore. Sumnja je skinuta i sa vec cuvene beransko-andrijevacke brigade - "posto bi njih neko sigurno prepoznao".
Kuloarske price i ovaj dogadjaj povezuju sa rezervistima iz Srbije, ali nema ni jednog dokaza koji bi potkrijepio ovakve glasine. Kao sto se dolazak srpskih rezervista ne moze direktno povezati sa proslonedjeljnim upadom VJ u demilitarizovanu "Zutu zonu" na crnogorsko - hrvatskoj granici (mada, i takvih pokusaja ima). U isti kontekst dovodi se i iznenadno uklanjanje zajednickog vojno- policijskog punkta u Sutorinu (utorak uvece). Po svemu sudeci, vojska je bila nezadovoljna cinjenicom da je stalno prisustvo crnogorske policije ometa u sprovodjenju planiranih aktivnosti.
Umjesto bilo kakvog objasnjenja ovdasnjih civilnih i vojnih vlasti, koje bi potvrdile ili demantovale ove price, reagovao je NATO. Avioni Alijanse od srijede u podne u talasima nadlijecu Podgoricu. U tri navrata na vojne ciljeve u Podgorici, Danilovgradu i Baru ispaljeno je vise od pedeset projektila - neuporedivo vise nego u svih 35 prethodnih dana, koliko traju napadi na Srbiju i Crnu Goru. A i to dovoljno govori.