PORUKE ZA DOMACE USI

ZASTO SE SVADjAJU DODIK I IZETBEGOVIC

Iako Dodikova premijerska pozicija i njegova vlada zavisi od glasova
poslanika SDA, on sebi moze dozvoliti luksuz i napasti Izetbegovica: nece on nego ce Vesterndopr reci poslanicima SDA koga da podrze.

AIM, Sarajevo, 28.04.1999. Potpuno neocekivano, u vrijeme kada se iscekuje da ce Miloradu Dodiku biti obnovljen mandat madatara, doslo je do svadje izmedju njega i Alije Izetbegovica. U Sarajevu se postavlja pitanje da li ce nakon ovog zaostravanja poslanici Koalicije koju predvodi SDA uskratiti glasove Dodikovoj vladi, bez cijih 16 glasova u Narodnoj skupstini RS niti je mogla, niti ce eventualno moci biti ponovo izabrana. U saopstenju SDA i izjavi Sulejmana Tihica, podpredsjednika stranke i poslanika u NSRS, Dodiku je odaslana jasna politicka poruka - sjeti se da
su poslanici SDA podrzali su tvoju Vladu. Izmedju redova sadrzana je i diskretna prijetnja da bi podrska mogla biti uskracena ukoliko Dodik nastavi sa nediplomatskim izjavama.

Ozbiljniji posmatraci u Sarajevu ne vjeruju da ce se to dogoditi ukoliko Dodik bude u prilici da ponovo sastavlja Vladu. Medjutim, svadja pokazuje dvije stvari: podrska bosnjackih poslanika Dodiku je na domacoj politickoj sceni olovo oko nogu i on bi se tog politickog tereta rado odrekao, ali ne moze; i drugo, ta podrska se podrazumijeva, ali medju partnerima nema ni ljubavi ni zdravih politickih interesa.

Povod za svadju nije nastao zbog nekih stvarnih medjusobnih politickih razmjerica. Dodik je, gostujuci na banjaluckoj Alternativnoj televiziji u sastavu OBN mreze, iskoristio priliku da pokaze domacoj javnosti kako na Aliju Izetbegovica gleda isto kao i ostali Srbi. Na pitanje da li je upoznat sa Deklaracijom koju je na 6. sjednici Glavnog odbora SDA predlozio Izetbegovic (odnosi se na zadatak poslanika SDA u Skupstini RS da rade na itegraciji BiH, odnosno povratku izbjeglica - op.a), Dodik je kazao: "Uopste me ne interesuje sta Alija Izetbegovic misli u pogledu onoga sto ce se desiti u RS. Ja nisam covjek koji je ikada postavljao probleme Federacije BiH. Aliji Izetbegovicu bi bilo bolje da povede racuna o tome kako mu zive muslimani u Federaciji nego da se bavi Republikom Srpskom. Mi imamo jednu realnost koja se zove Dejtonska BiH sa dva entiteta. To sto muslimanima to ne odgovara, njihov je problem. Srbima to odgovara. To sto Alija Izetbegovic nije u Dejtonskoj BiH realizovao principe islamske deklaracije, njegov je problem, nije moj. Alija Izetbegovic nije bio predstavnik nijednog Srbina. Neka on govori sta hoce, ali BiH je onoliko drzava koliko hoce Srbi, a ne samo muslimani. BiH moze da bude samo dejtonska, ili je nece biti", rekao je Dodik za Alternativnu TV Banja Luka.

U saopstenju SDA navodi se pak da Alija Izetbegovic, kao clan Predsjednistva i lider SDA partije, ima pravo da govori i politicki djeluje i prema Republici Srpskoj. Pri tom se podsjeca kako SDA kao najveca stranka u okviru Koalicije za cjelovitu BiH, u Narodnoj skupstini RS ima poslanike bez cije se podrske ne bi mogla izabrati sadasnja vlada na cijem je celu Milorad Dodik. Uzgred je receno da je uticaj Izetbegovica na poslanike SDA bio presudan da dignu ruke za Dodika.

Ovo je prva javna svadja na relaciji Dodik - Izetbegovic. Medju politickim posmatracima u Sarajevu podjeljena su misljenja da li je Dodiku trebalo odgovarati. Za odgovor koji je plasiran putem sluzbene agencije BHPress, prevagnula je ocjena da je sama izjava "gruba" uz opasku da "Dodik nema diplomatskog stofa".

U Sarajevu su svi svjesni da je Dodikova izjava posljedica unutrasnjih politickih potreba. Od strane Radikala i SDS-a premijer RS vec je etiketiran kao izdajnik, a njegovoj Vladi spocitava se "podrska muslimana", prozapadna orjentacija, povezanost se Amerikancima itd. Poslije smjenjivanja Poplasena, arbitrazne odluke za Brcko, a pogotovo nakon intervencije Nato-saveza po ciljevima u Jugoslaviji, politicka scena u RS je otisla udesno, sto je oslabilo pozicije Vlade i samog premijera koji vazi za umjerenog politicara. Prvi humanitarni konvoj upucen u Jugoslaviju, Milosevic je vratio s granice s obrazlozenjem da ne "primaju pomoc proamericke Vlade". To je veliki udarac za Dodika u vrijeme dok se srpstvo ponovo okuplja oko Milosevica. Zato je Dodik prisiljen da se na politickoj pijaci takmici u patriotizmu i napada neprijatelje Srba: to su sada Amerikanci i muslimani (Bosnjaci koji "hoce unitarnu BiH").

Zanimljivije je pitanje kakve ce politicke posljedice ostaviti ova svadja. Pitanje je da li ce poslanici SDA u kriticnom momentu, ako Dodik ponovo bude u prilici da sastavlja vladu, ponovo dici ruku za njega? Samo saopstenje ne sadrzi nikakve prijetnje i moglo bi se reci da je pristojno i blago. U izjavi koju je dao "Dnevnom Avazu", novoizabrani podpredsjednik stranke i poslanik u Skupstini RS, Sulejman Tihic, oprezno je Dodiku stavio do znanja ko mu je pomogao prilikom prvog izbora.

Sam Dodik uzivao je simpatije u Sarajevu. To nije samo rezultat podrske koji su mu pruzali nezavisni mediji u Federaciji, vec i pomirljivog tona prema njemu od strane glasnogovornika SDA Adnana Jahica, koji se mogao pratiti u kontinuitetu. Istovremeno, javnost ga je dozivjela kao politicara koji ne boluje od nacionalizma, vec pragmaticara koji zna da je interes RS saradnja i sa Sarajevom i medjunarodnom zajednicom. Poznate su njegove pragmaticne relacije sa Federalnim premijerom Edhemom Bicakcicem na polju privredne saradnje.

Medjutim, za saradnju Dodika i poslanika CD Koalicije, odnosno sa vrhom u Sarajevu, ne bi se moglo reci da ima politicku sadrzinu. Sarajevo je prije svega podrzalo (i podrzava) Dodika u uvjerenju da bilo kojeg kojeg premijera kojeg bi dao SDS ili Radikali, ili nestranackog
Mladena Ivanica, koji SDS i Radikale ne bi drzao na pristojonoj udaljenosti od vlasti. Dodik zna politicke limite sredine, pa je izbjegao i da spominje Bosnjake, a kamoli da ih uvede u Vladu. On nije ispunio ocekivanja Sarajeva u vezi sa povratkom izbjeglica, stvaranjem multietnickog Brckog. Njegova Vlada otezala je koliko je mogla donosenje imovinskih i stambenih zakona, a kad su i doneseni ne garantuju povratak izbjeglica. Medjutim, na globalnom planu, Dodik je prihvatao mjere koje je nametao OHR - od auto-tablica do konvertibilne marke, sto je doprinosilo implementaciji Dejtonskog sporazuma. U odnosu na rezultate predhodnih Vlada RS, i ovo sto je do sada cinio, bilo je dovoljno da Dodik ima podrsku Sarajeva.

To ne znaci da nece, kada i ako dodje vrijeme da se Dodik predlozi za mandatara, SDA pokusati da isposluje neke ustupke u trampu za poslanicku podrsku. Realno, u ovoj situaciji sanse za takvu trgovinu su male: zbog unutrasnjih prilika Dodik ne smije ici predaleko (i sama podrska bosnjackih poslanika vec mu je pretezak politickih teret), a s druge strane, Bosnjaci ne mogu ici pretvrdo, jer nemaju alternativu za Dodika.

Na kraju, politicka relacija Dodik-Izetbegovic i nije toliko bitna. Gelbard je prije neki dan izjavio da podrzava iskljucivo Dodika i njegovu vladu jer imaju vecinu u parlamentu. Stav OHR i Westerndorpa je isti. Koliko zapravo SDA sa svojih 16 glasova moze uticati na Dodikovu vladu? Tehnicki da - prilikom izbora, ali politicki vrlo malo. Kljucni pritisak na Sarajevo i kako ce poslanici SDA glasati u Skupstini RS vrsi medjunarodna zajednica. Toga je Dodik debelo svjestan i zato sebi moze dozvoliti luksuz da napada Izetbegovica.

Emir HABUL AIM Sarajevo