KO SPRECAVA UREDNIKE?

Drzavni mediji

Banjaluka, 27. april 1999. (AIM)

Sa bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavije od strane NATO-a drzavni mediji u Republici Srpskoj (RS) su se nasli pod unakrsnom vatrom politickih partija i Nezavisne komisije za medije (IMC). Ponovo se zahuktala prica o tome "ko se kome dopada" i koji su to mediji marionetske igracke odredjenih stranackih opcija.

Prvih dana vojnih udara NATO-a u Banjaluci su se organizovale masovne demonstracije u kojima su stradali fotoreporter "Nezavisnih novina" i ekipa Alternativne televizije (ATV). Ocevici tvrde da su na snimku ATV-a medju napadacima na novinare prepoznali simpatizere i clanove SDS i SRS-a. Nezavisno udruzenje novinara (NUN) RS oglasilo se saopstenjem da "iza ovog gnusnog napada na novinare nezavisnih medija stoje oni koji su navikli da mediji budu u sluzbi njihove politike, a novinari izvrsioci njihovih naloga". Na incident je ostro reagovalo i Udrzenje novinara RS.

Prije nekoliko dana trinaest urednika Srpske radio televizije (SRT) podnjelo ostavke na poslove uredjivanja informativno - politickih emisija, zbog, kako je navedeno u pismu Upravnom odboru SRT-a, "sprecavanja u obavljanju profesionalnog posla". Za ovakav postupak urednici SRT-a okrivljuju Nezavisnu komisiju za medije (IMC), isticuci da rade pod njenim pritiskom koji je pojacan od napada NATO snaga na SR Jugoslaviju. Uredjivacki kolegijum SRT-a zatrazio je od Upravnog odbora da u Narodnoj skupstini pokrene inicijativu za preispitivanje Privremenih angazmana pod kojima radi SRT.

Urednici SRT-a su kao atak na svoju profesionalnu savjest shvatili pisma koja su na njihovu adresu dosla iz Kancelarije Visokog Predstavnika za BiH (OHR). U prvom pismu od 26.marta, koje je generalnom direktoru SRT-a Andjelku Kozomari uputio licno Visoki predstavnik, Karlos Vestendorp, izrazava se zabrinutost zbog huskackih i propagandnih sadrzaja u izvjestavanju SRT-a o dogadjajima u SRJ". Vestendorp, izmedju ostalog, zahtijeva od SRT-a da prestane koristiti izvjestaje dopisnika 'Tanjuga' izvan SRJ, te da u istom omjeru sa izvjestajima SRT-a koristi blokove izvjestaja o krizi na Kosovu od "uglednih medjunarodnih TV kuca kao sto je BBC". Neispunjenje ovih zahtijeva, kaze Vestendorp u pismu, "rezultirace povlacenjem medjunarodne podrske i opreme koja je SRT-u donirana, kao i daljim mjerama koje budem smatrao potrebnim u konsultacijama sa Nezavisnom komisijom za medije".

Na istu adresu 27. i 28. marta stiglo je i pismo zamjenika Visokog predstavnika za medije, Simona Hejzloka sa slicnim sadrzajem. Hejzlok je trazio da SRT hitno objavi obracanje predsjednika SAD Bila Klintona i drzavnog sekretara Madlen Olbrajt gradjanima Srbije. Kozomara je dan kasnije, u pismu upucenom Vestendorpu, izrazio cudjenje zbog takvog zahtijeva, rekavsi da su navedena obracanja emitovana 26. marta u vecernjim vijestima.

Reakcije i komentari na pomenutu ostavku urednika SRT-a idu od odobravanja do ocjene da su oni postali "instrumenti politicke opcije koja se zalaze za Vladu nacionalnog jedinstva". Tako je glasio naslov teksta u revijalnim "Nezavisnim novinama". Oni koji se zalazu za Vladu nacionalnog jedinstva (citaj Srpska demokratska i Srpska radikalna stranaka), tvrde da su "Nezavisne" pod patronatom aktuelnog premijera Milorada Dodika, koji i jeste njihov prvi osnivac.

U navedenom tekstu izrazva se misljenje da je tragedija, nastala nakon vojnog udara zapadne alijanse na SRJ, upotrebljena kao "dobar katalizator, jer su je neformalni centri moci vec koristili u politickoj borbi van parlamentarnih i van demokratskih procedura". Potpisnik teksta (pseudonim Mirko Krnjajic) tvrdi da SRT-u nije ogranicavana kolicina informacija o "agresiji NATO-a na SRJ", te da za svo to vrijeme na SRT-u nije "vidjena ni jedna snazna emijsija koja bi tu agresiju osvijetlila iz nekog ugla, potpuno i profesionalno". On dalje tvrdi da nekoliko urednika, koji su potpisali ostavke, primaju dodatne pare od OHR-a, te da su neki bili i primorani na taj cin.

Na ostavke urednika SRT-a prvi su reagovali clanovi Srpske radikalne stranke (SRS), konstatujuci da su one svojevrsno priznanje da SRT radi pod uredjivackom palicom Karlosa Vestendorpa, kojem je bliska Koalicija 'Sloga'. Ponovili su po ko zna koji put da je to dokaz da se radi o "izdajnickoj i nesrpskoj televiziji".

Potpredsjednik SRS-a Mirjana Sainovic zalila se kako se predsjedniku RS Nikoli Polasenu, koga je Visoki predstavnik smjenio sa te funkcije, ne dopusta da se putem drzavne televizije obrati naciji. Argumentovala je to sa tri pismene molbe upucene direktoru Kozomari, na koje je on odgovorio da "predsjednik nema nista novo da kaze". Kozomara je prije nekoliko dana u jednoj kontakt emisiji Nezavisne televizije (NTV) izjavio da se predsjednik RS za tri mjeseca do razrjesenja pojavio na SRT-u vise puta nego Biljana Plavsic za godinu dana i da je u svojim pismima postavljao kao uslov da govori sam i odredjivao vrijeme pojavljivanja i trajanje obracanja.

Ni zamijenik predsjednika Predsjednistva Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Cavic ne propusta priliku da kritikuje rad i uredjivacku politiku drzavnih medija, nazivajuci ih biltenima Koalicije ,Sloga', a "Nezavisne novine" javnim glasilom vlade Milorada Dodika.

Kritiku medijima u RS uputio je u vise navrata i ministar informacija u Vladi RS Rajko Vasic. Gostujuci u jednoj od emisija SRT-a, Vasic je za neobjektivnost, pristasnost i neprofesionalnost optuzio banjalucku radio stanicu "BIG" i RTV "Sveti Georgije", te bjeljinsku "BN televiziju".

I Udruzenje novinara RS, koje okuplja novinare iz drzavnih medija, stalo je uz nezadovoljne urednike SRT-a i izaslo sa saopstenjem u kome se navodi da su mediji u RS "pod strahovitim pritiskom Nezavisne komisije za medije i kancelarije Viskog predstavnika medjunarodne zajednice za BiH, Karosa Vestendorpa". IMC je uzvratla pismom u kome izrazava zaljenje zbog, kako se navodi, "ocito pogresno protumacenih pozicija IMC-a u vezi sa emitovanim programima RTS-a. "IMC trazi samo neutralnost prema trentnoj akciji NATO-a u SRJ i da se komentari jasno razlikuju od vijesti", stoji u pismu IMC.

Prica oko ostavke i pisma urednika SRT-a pokazuje da kod novinara drzavnih medija postoji visak emotivnosti i manjak profesionalizma. Argumentacija sa kojom se izaslo u javnost vise je refleksno reagovanje nego odbrana profesije. Zbog toga je opravdan strah da bi drzavni mediji mogli doci u iskusenje da ih politika ponovo pretvori u instrument svoje propagandne masinerije.

Olga Lola Stanic