VJERSKE ZAJEDNICA I VAZDUSNI UDARI NATO PAKTA

Vrijeme iskusenja

Nijedan spor nije trajno rijesen oruzjem - opsta je ocjena vjerskih velikodostojnika. Diplomatska inicijativa Vatikana:

AIM Podgorica, 6 april 1999

(od dopisnika AIM iz Beograda)

"Za sada nema nagovjestaja da ce uspjeti diplomatska inicijativa Vatikana da se obustave vazdusni udari NATO pakta na ciljeve u Jugoslaviji i da se kosovski problem vrati za pregovaracki sto" - izjavio je saradniku AIM nadbiskup beogradski France Perko povodom apela pape Jovana Pavla Drugog da napadi prestanu bar u vrijeme katolickog i pravoslavnog Uskrsa. Vidno deprimiran dodao je da najuticajiniji faktori u svijetu "ne slusaju rijeci Svetog oca" i da je poglavar Rimokatolicke crkve u tom pogledu nemocan, ali da je njegova moralna obaveza da opominje i ukazuje na sve posljedice pokusaja rjesavanja sporova ratnim sredstvima. Na slican nacin je intoniran i komentar u zvanicnom glasilu Vatikana "Oseravtore romano" u kome se kaze da je mirovni prijedlog Svete stolice odbijen, ali da se Evropa ne smije da pomiri sa tim "ne" .Cak se navodi da je rijec o krizi odnosa ne samo izmedju SAD i Evrope vec i najmocnije drzave sa cijelim hriscanskim svijetom. Ova po ostrini neuobicajena formulacija moze se tumaciti na vise nacina, ali iz nje se moze izvuci osnovni zakljucak, a to je da svijet ulazi u politicki i vojni kolovrat upravo zbog toga sto se SAD namecu kao jedini sudija ne samo u globalnim odnosima vec i kada se radi o regionalnim krizama i ratovima.

Vatikanska diplomatija dobila je samar upravo od, kako se najcesce kaze, hrscanske Evrope u kojoj stoluje prvi covjek Rimokatolicke crkve. Mozda bi neke od drzava sa Starog kontinenta, koje ucestvuju u napadima, pristale da naprave uskrsnju pauzu u izrucivanju bombi i projektila na ciljeve u Jugoslaviji da odnosi Vasingtona i Vatikana nisu na ivici nuzne podnosljivosti. Osim toga, prvi put je sef vatikanske diplomatije Zan Luj Toran urucio licnu poruku jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Milosevicu sto americka administracija, po nekim procjenama, nije mogla nikako da proguta. Ili se, mozda, uopste na to nije obazirala. Ne radi se ni o kakvom zaokretu Vatikana u odnosu na vlasti u Beogradu niti naprasnoj ljubavi prema pravoslavcima vec pragmaticnim razlozima. U sadasnjoj Jugoslaviji zivi oko pola miliona katolika i oni su, htjeli ili ne, kao i ostali izlozeni napadima aviona NATO pakta. Osim toga, Vatkan se itekako plasi da se kosovska kriza ne prelije na druge balkanske drzave te da se direktno ili indirektno ne umijesa Rusija ukoliko se oduze bombardovanja. Sveta stolica se u takvim okolnostima ne bi snasla i time bi izgubila kredibilitet "moralnog faktora", koji moze da utice i na one drzave u kojima je papa neprikosnoveni vjerski autoritet.

Malo je vjerovati da ce se vatikanska inicijativa zavrsiti posjetom sefa diplomatije Svete stolice Zan Luj Torana Beogradu, ali je tesko od nje ocekivati vidnije rezultate, osim u nekim segmentima. Slucajno ili ne; njegova posjeta poklopila se sa iznenadnim susretom predsjednika Milosevica sa liderom Deomokratskog saveza Kosova Ibrahimom Rugovom u Beogradu. Ova dva dogadjaja nezahvalno je povezivati, ali je cinjenica da su njih dvojica svojevremeno potpisali prvi sporazum o regulisanju skolstva na Kosovu posredstvom katolicke organizacije "Sveti Eudjidio" za koju se zna da obavlja mnoge tajne diplomatske misije u ime Vatikana.

Papi je itekako stalo da na prelasku u treci milenijum dokaze kako je vise nego zabrinut zbog sadasnjeg bormbardovanja ciljeva u Jugoslaviji i da time izrazi saosjecanja sa svim narodima "koji stradaju". Pri tome treba imati u vidu da se sadasnja Jugoslavija ne samo u Vatikanu tretira kao, prije svega, pravoslavna zemlja, a papa sa pravoslavcima nije uspio da uspostavi zadovoljavajucu komunikaciju na duhovnom i politickom planu. sto se tice prvog, osnovni problem je dogma o njegovoj nepogresivosti, a u drugom slucaju doslo je do skoro potpunog razlaza sa pravoslavcima povodom rata na prostorima bivse Jugoslavije.

Uocljiva su suprostavljanja bombardovanju od strane predstavnika Islamske zajednice Beograda, zatim Jevrejske zajednice i protestantskih crkava. Rijec je jednostavno o opstem strahu da se u rjesavanju kriza i u buduce zaobilaze Ujedinjene nacije kao "svjetski parlament" te da se "priznaju" samo pravila jedine supersile pod cijim direktnim pritiskom evropske drzave ulaze u ratno kolo iako im sigurno nije do ratnog pozara u neposrednoj blizini. Zato komentator lista "Oservatore romano" kaze da se upravo Evropa "mora da probudi". Na drugoj strani, profesor po pozivu na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu, dr Vladeta Jerotic, tvrdi da je "kulturni deo Evrope apsolutno protiv napada na Jugoslaviju" i da treba praviti razliku izmedju politickih elita i ljudi koji uvidjaju svu pogubnost pokusaja rjesavanja sporova vojnim sredstvima.

Kad se sve sabere, stice se utisak da su kako "velike" tako i "male" vjerske zajednice mnogo jedinstvenije u osudi primjene sile, sa bilo koje strane, nego sto je to bio slucaj u proteklom ratu na juznoslovenskim prostorima. Niko od velikodostojnika s kojima smo kontaktirali nije mogao ni da zamisli da ce napadi NATO- a dobiti takve razmjere i da ce biti gadjani i civilni ciljevi kao sto su mostovi, zatim objetki u neposrednoj blizini bolnica i bogomolja.

Posto mediji na Zapadu "opravdavaju" bombardovanje humanitarnom katastrofom i izbjeglickim talasom zapazena je poruka Mesihata (starjesinstvo) Islamske zajednice Sandzaka, koga inace zvanicne vlasti ne priznaju, u kome se pozivaju vjernici da ne napustaju domove i bjeze u BiH i druge drzave. U poruci se, izmedju ostalog, upozoravaju pripadnici islamske vjere da ne smiju uciniti bilo sta "sto moze imati elemente provokacije, niti prihvatiti eventualnu provokaciju". Istovremeno se skrece paznja da je "pojava iseljavanja, prisutna ovih dana, apsolutno neprihvatljiva i kao takva izaziva Boziji prezir". Ujedno, muftija sandzacki hadzi Muamer efendija Zukorlic stupio je u kontakt, na lokalnom nivou, sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve kako bi zajedno radili na smirivanju ljudi.

Enes Milatovic