PROFESIONALIZAM NA ISKUSENJU

Bombardovanje SRJ i mediji u RS

Banjaluka, 31. mart 1999. (AIM)

Bombarodovanje Savezne Republike Jugoslavije od strane NATO-a stavilo je medije u Republici Srpskoj (RS) na velika profesionalna iskusenja. Nakon prestanka rata u BiH, u kome su novinari odigrali neslavnu ulogu, ovo je prvi ozbiljan ispit njihovog postratovskog profesionalnog sazrijevanja.

Prema prvim reagovanjima koja stizu iz Kancelarije Visokog predstavnika (OHR) i Nezavisne komisije za medije (IMC), moglo bi se reci da je jedan dio medija ponovo podlegao patriotskoj euforiji i zaboravio na pravila profesionalne etike. Prvo se oglasila Nezavisna komisija za medije sa upozorenjem da jedan broj medija koristi huskacki i propagandni jezik uz neizbalansiran pristup informacijama. Pomenuti su SRT, Kanal S, Simic TV i NTV. Nakon toga se oglasio Visoki predstavnik za BiH Karlos Vestendorp pismom generalnom direktoru SRT-a u kome izrazava svoju duboku zabrinutost zbog huskackog i propagandnog sadrzaja u izvjestavanju SRT-a o dogadjajima u SRJ. "Izvjestavanje SRT-a pokazuje stalni nedostatak izbalansiranosti, ispustanje cinjenica i vidjenja dogadjaja od strane medjunarodne zajednice. Nedostaci u ovim emisijama nose rizik podsticanja nasilja i predstavljaju prijetnje implementaciji Opsteg sporazuma za mir", stoji u pismu Visokog predstavnika. Vestendorp zahtijeva od SRT-a da obezbijedi znacajne informacije i misljenja kojim bi se izbalansirali i nadoknadili veliki nedostaci u programu, taksativno nabrajajuci da pod time podrazumijeva puno i tacno pokrivanje izjava svih glavnih ucesnika u sadasnjem sukobu, prestanak koriscenja izvjestaja drzavne agencije 'Tanjug', koriscenje izvjestaja vodecih medjunarodnih novinskih agencija, koriscenju jezika zasnovanog na cinjenicama i informacijama, izbjegavanje terminologije zasnovane na predrasudama i pazljiv izbor filmova i dokumentarnih sadrzaja kako bi se izbjeglo razbuktavanje emocija.

Povod za ovako brzo oglasavanje IMC i Visokog predstavnika bilo je preuzimanje neuredjenih informativnih emisija Radio televizije Srbije (RTS) i koriscenje u preteznom dijelu njihovih informacija. IMC je upozorila da je "u svojim preliminarnim nalazima zakljucila da su informativni i drugi politicki programi RTS-a konzistentno i sistematicno pristrasni i da sadrze ozbiljne propuste vaznih cinjenica kao i izjave koje su cinjenicno netacne". Upozorenje je zbog toga odmah protumaceno i javnosti saopsteno kao zabrana reemitovanja programa RTS-a, sto su i IMC i Visoki predstavnik demantovali. IMC u svom saopstenju navodi da od radio i TV kuca koje odaberu da emituju vijesti ili politicke programe RTS-a ocekuje da obezbijede izbalansirane informacije i misljenja kojima ce nadoknaditi velike manjkavosti ovih programa. Visoki predstavnik od SRT-a trazi da pored svojih programa emituje i neizmijenjene blokove izvjestaja o krizi na Kosovu uglednih medjunarodnih TV kuca, kao sto je BBC.

U mnogo ostrijem tonu oglasio se nakon toga pismom generalnom direktoru SRT-a i Sajmon Heizlok, zamjenik Visokog predstavnika za medije. Hejzlok tvrdi da SRT i dalje "nastavlja uskracivati svoje gledaoce za punu i necenzurisanu sliku trenutnog razvoja situacije u regionu" i da izvjestavanje i dalje ostaje propagandno po svom tonu i po pristupu pravljenja programa. Hejzlok svoje tvdnje potkrepljuje cinjenicama: "Umjesto 'Tanjuga', SRT sada koristi video-materijal od razlicitih RTV kuca na veoma selektivan i manipulativan nacin. SRT ne daje pune i direktne prevode ovih izvjestaja". Kao dodatak zahtjevima koje je postavio u svom pismu Visoki predstavnik, Hejzlok trazi da SRT emituje pun i nemontaziran blok BBC World televizion vijesti koja pokrivaju krizu na Kosovu u periodu od 18 do 22 casa i da emituje puno pokrivanje, po mogucnosti uzivo, NATO brifinga sa potpunim i tacnim prevodom.

U odgovoru Vestendorpu generalni direktor SRT-a Andjelko Kozomara kaze da ga njegov monitoring netacno informise o emitovanom programu SRT-a. Kozomara tvrdi da u centralnim informativnim emisijama SRT koristi uglavnom informacije zapadnoevropskih agencija i TV stanica i predlaze da se angazuju objektivni posmatraci koji ce analizom programa utvrditi sta je istina a sta podmetanje. Naravno, Kozomara ne kaze na koji nacin su koristene informacije drugih medijskih kuca, ali ne zaboravlja da skrene paznju da su "osude NATO bombardovanja kod Srba jednoglasne" i da se misljenje javnosti ne moze ignorisati. "Mnogi nasi gledaoci imaju suprotno misljenje o emitovanom programu i u ovoj situaciji nas smatraju izdajnickom televizijom", zali se Kozomara.

Iza Kozomare i SRT-a stalo je Udruzenje novinara RS, koje okuplja novinare drzavnih medija i ciji predsjednik je clan Upravnog odbora iste televizije. U saopstenju ovog udruzenja izrazava se zaprepascenje pismom Vestendorpa i tvrdi da ono "grubo krsi elementarne principe svih vazecih medjunarodnih povelja o pravu na slobodno sirenje informacija". Sa saopstenjem u drugacijem tonu oglasilo se Nezavisno udruzenje novinara RS. Ova asocijacija novinara alternativnih medija upozorila je na pojavu neprofesionalnog izvjestavanja o vojnim napadima NATO na SRJ i zatrazila od novinara da u izvjestavanju i obavljanju svojih zadataka pokazu najvisi stepen profesionalizma.

Novinari u Doboju i Brckom bojkotovali su prvog dana bombardovanja pres konferencije medjunarodnih organizacija u tim gradovima. U Banjaluci je jedan broj novinara iskoristio pres konferenciju medjunarodnih organizacija da bi zatrazio odavanje poste minutom cutanja poginulim u bombardovanju. Nezavisno udruzenje novinara je reagovalo i na ovu pojavu, navodeci da "novinari u vrsenju svojih profesionalnih obaveza ne bi trebali da izrazavaju svoja politicka uvjerenja".

Novinari alternativnih medija istovremeno su se nasli na udaru ekstremista. Prilikom demonstracija studenata i omladine pred Americkom ambasadom u Banjaluci fizicki su napadnuti fotoreporter "Nezavisnih novina" Bojan Gacic i kamerman Alternativne televizije Predrag Milasinovic. Prijetnjama su izlozeni i mnogi dopisnici stranih medija. Napade na nezavisne medije sve cesce podsticu predstavnici nacionalistickih politickih partija, javno iznoseci tvrdnje da su donirani mediji u sluzbi "okupatora". Mirko Blagojevic, predsjednik Srpske radikalne stranke, izjavio je ovih dana da je prijeki sud ove stranke osudio na smrt ministra informisanja u vladi premijera Dodika Rajka Vasica.

Radikalizacija plitickih prilika koju je izazvolo bombardovanje NATO-a prijeti da ozbiljno radikalizuje medije koji su manje ili vise naslonjeni na vladajuce politicke partije nacionalne orijentacije, posebno na lokalnom nivou. Sa druge strane, ova radikalizacija ce dovesti u opasan polozaj nezavisne medije, cije postojanje zavisi od strane donatorske pomoci, koji rizikuju da zbog otvorenosti i profesionalnog izvjestavanja budu optuzeni kao izdajnici, neprijatelji i ekspoziture "srpskih okupatora". U situaciji kada nova vlada jos nije konstituisana, a stara nosi isti pecat optuzbe, nezavisni mediji u RS su bez ikakve institucionalne zastite.

Branko Peric (AIM)