PROIZVODNJA IZDAJNIKA

Crnogorska vlast i Vojska Jugoslavije

Sto je neizvjesniji rasplet situacije oko Kosova, u Crnoj Gori rastu tenzije. Verbalni sukobi DPS I SNP iz dana u dan su sve ostriji a optuzbe sve teze. Nakon duzeg prepucavanja nizih partijskih funkcionera, posljednjih dana u dejstvo su stupili i najjaci partijski "stihovi". U partijsku akciju se, ovih dana, ukljucio i sam predsjednik SNP i savezni premijer Momir Bulatovic.

AIM, PODGORICA, 19. 3. 1999.

No, osim uobicajenih poruka o "separatizmu crnogorske vlasti" i "izdaje srpskih interesa na Kosovu" Bulatovic je, nedavno izrekao i najjaci adut: optuzio je crnogorski drzavni vrh da u Crnoj Gori krije 800 terorista Oslobodilacke armije Kosova. "Oni ih regrutuju u nekakve svoje tajne kvazi - specijane policijske snage koje bi, zavisno od komande iz nekog svjetskog centra moci, usle u sukob sa gradjanima Crne Gore", utvrdio je Bulatovic na stranackoj promociji u Petrovcu.

Predsjednik SNP doduse nije rekao nista novo, vec samo potvrdio vec izrecene optuzbe iz saopstenja vlastite stranke. Bulatovic je takodje porucio da savezna drzava I Vojska Jugoslavije "vise nece tolerisati takvo ponasanje" Djukanoviceve koalicije.

Mozda bi posljednje salve zuci Bulatovica i njegove stranke mogle da se podvedu pod obrise partijskog rata da, istovremeno, nijesu podudarne sa nekim potezima Vojske Jugoslavije u Crnoj Gori. Ocito je, naime, da armijski vrh pod kontrolom Beograda ne gleda blagonaklono prema legalno izabranim predstavnicima crnogorske drzave. Komanda Druge armije, prije petnaestak dana, javno je proglasila rezoluciju crnogorske Vlade neustavnom, prije Saveznog ustavnog suda, iako se radi o politickom aktu. I, sto je opasnije, tom prilikom su generali Druge armijske oblasti javno pozvali gradjane Crne Gore da bojkotuju odluku sopstvene Vlade. Saopstenje vrha VJ u Crnoj Gori izazvalo je burne reakcije crnogorskih celnika, ukljucujuci i predsjednika Djukanovica. To je bio prvi pokazatelj da nesto stvarno "ne stima na relaciji vojska-crnogorska vlast.

Medjutim, nije se sve zaustavilo na verbalnom konfliktu. Pocetkom ove nedjelje obznanjeno je da je kabinet saveznog ministra vojske Pavla Bulatovica podnio krivicnu prijavu protiv - dr Novaka Kilibarde, potpredsjednika crnogorske vlade. Vojni tuzilac zatrazio je od crnogorskog parlamenta da Kilibardi oduzme imunitet, kako bi se postupak uopste mogao obaviti.

No, bez obzira na odluku Skupstine Crne Gore - a niko ne vjeruje da bi Kilibardi, ukoliko sam ne zeli, mogao biti oduzet imunitet - potez vojnih vlasti treba shvatiti kao posljednje upozorenje. Jer, nikada se do sada nije dogodilo da bilo koji drzavni cinovnik, a kamoli potpredsjednik Vlade Crne Gore dodje pod udar vojnog tuzioca.

No, mnogo drugih detalja, takode, ukazuje da se generali u vrhu VJ - i njima nadredjeni politicari iz saveznog vrha - spremaju za vanredne prilike. Nedavno je odlukom Generalstaba VJ produzen vojni rok redovnoj martovskoj klasi za 30 dana zbog "pojacanih pritisaka na SRJ i prijetnji vojnom intervencijom", kako stoji u sturom vojnom saopstenju. To je izazvalo reakcije rodbine vojnika iz Crne Gore od kojih su neki (kao grupa roditelja iz Ulcinja) javno zatrazili dodatna objasnjenja od "ovlascenih vojnih sluzbi".

Uprkos javnom apelu iz vojnog vrha za sada samo - cutanje. Crnogorski politicki vrh pokusao je reagovati. Ministar policije Vukasin Maras uprilicio je u srijedu, 17. marta, razgovor sa komandantom Druge armijske oblasti generalom Radosavom Martinovicem i admiralom Milanom Zecom, komandantom Ratne mornarice. "Zajednicki je ocijenjeno da preko podrucja Crne Gore nema organizovanog prebacivanja terorista, kao ni organizovanog ilegalnog prometa droge, oruzja i slicno. Te da nema spiskova kojima se, s tim u vezi, u posljednje vrijeme javno manipulise", kaze se u saopstenju koje su svi drzavni mediji kao udarnu vijest plasirali toga dana.

Ocito sastanak i medijsko pojavljivanje ministra crnogorske policije sa generalima VJ, te saopstenje kojim se jasno demantuju optuzbe Socijalisticke narodne partije bilo je tempirano da, makar i za kratko umiri glasine o ostrom sukobu crnogorskog i armiskog drzavnog vrha.

No, vec sjutra je iz Generalstaba Vojske Jugoslavije stigao demanti zajednickog saopstenja, uz napomenu da "neki stavovi iz saopstenja nisu vjerodostojno interpretirali tok razgovora". Zanimljivo je, medjutim, da se nije javno oglasila Komanda Druge armijske oblasti vec direktno - Beograd.

Zato mnogi ovdje groznicavo razmisljaju: sto moze biti sljedeci potez vojnog vrha? Oni koji bolje poznaju tehnologiju Miloseviceve vladavine, pribojavaju se da se citava prica nece zavrsiti samo na optuzbama. Vec su zabiljezena pregrupisavanja vojnih snaga u Crnoj Gori. Nedavnom odlukom saveznog vrha (od 5. Marta) granicni pojas je znatno prosiren. Naime, nova odluka Bulatovicevog kabineta ne odnosi se na pogranicni pojas sa Makedonijom. Savezna vlada dodatno je prosirila nadleznost VJ samo prema granici sa Albanijom. Tako pojas koji kontrolisu granicne jedinice VJ duboko zalazi u crnogorsku teritoriju.

Dakle, teritorija koju ovdje kontrolise vojska sve je veca. A rapidno raste i politicka angazovanost vojnog vrha u Crnoj Gori. Stoga nije neumjesno pitanje - priprema li se to armija za borbu protiv NATO snaga, ili mozda protiv nekoga u Crnoj Gori?

Proslogodisnjim odlukama saveznog ministra odbrane naprosto su oci&scena sva podrucna odjeljenja odbrane u Crnoj Gori od politicki nepodobnih. I sva su, gotovo bez izuzetka, zaposjeli ljudi bliski Bulatovicevoj SNP. Bila je to odluka sa dugorocnim ciljem: sada crnogorski celnici nemaju, niti mogu imati bilo kakve podatke o stepenu mobilizacije crnogorskih gradjana.

Osim, ukoliko se o tome ne raspravlja na Vrhovnom savjetu odbrane. Medjutim, u Vrhovnom savjetu odbrane, crnogorski predstavnik odavno je samo u ulozi "nevoljnog saucesnika", bez stvarne mogucnosti odlucivanja. U nedavnom intervjuu nedjeljniku "Krug", crnogorski predsjednik Milo Djukanovic de facto je priznao da je niz vojno-politickih odluka u posljednje vrijeme doneseno mimo njegovog pristanka. I jos stavio do znanja da se "svaka odluku Vrhovnog savjeta odbrane bez moga ucesca mora smatrati nelegalnom i krsenjem Ustava SRJ". Pitanje je, medjutim, da li Djukanoviceva upozorenja zvanicni Beograd uopste slusa.

I dok ovo pitanje lebdi, a verbalni sukob izmedju vojnog vrha i crnogorskih vlasti sve je dramaticniji - nije mali broj onih u Crnoj Gori koji smatraju da ponasanje crnogorskih celnika nije adekvatno tezini ovog trenutka. Cini se da se vise energije gubi na odbranu od optuzbi nego na stvarnu pripremu za odbranu od eventualnog udara iz Beograda. A na posljednjim izborima crnogorski reformisti su dobili mandat na platformi odbrane Crne Gore od onih koji su poslusno slijedili Beograd. Mozda ce sada crnogorska vlast, zaista, biti prinudjena da sebe testira: koliko su pred izbore mislili ozbiljno. I, sto je vaznije, imaju snage da se pridrzavaju predizbornih obecanja.

Branko VOJINOVIC (AIM)