KAZALISNA MAFIJA

AIM, ZAGREB, 18.3.1999. Sve ocigledniji sunovrat vladavine Hrvatske demokratske zajednice kao da od njenih clanova stvara monstrume koji pokusavaju unistiti sve sto im se nadje pri ruci. Nakon kompletne ekonomije i svih iole znacajnijih tvrtki, nakon skoro potpune izolacije od svih relevantnijih svjetskih trendova, u opci vrtlog nesigurnosti ugurana su i kazalista, dok se njihovi djelatnici nalaze skoro pred pragom nezaposlenosti. Rezanjima kazalisnih budzeta, neodobravanjem novaca za tehnicke sanacije, trakavica s imenovanjima ravnatelja i direktora, poput one u Hrvatskom narodnom kazalistu u Rijeci za koje ministar kulture Bozo Biskupic nije htio imenovati Slobodana Snajdera, sada je pridodan i skandal s nepotvrdjivanjem dosadasnjeg ravnatelja Zagrebackog kazalista mladih Lea Katunarica, te pripadajuci financijski skandal.

Samo nekoliko dana prije zasjedanja zagrebacke gradske skupstine, koja imenuje i razrjesava ravnatelje gradskih kazalista, Leo Katunaric bio je jedini kandidat kojeg je gradski Ured za kulturu predlozio na potvrdjivanje. Na celu tog ureda sjedi Mladen Cutura, predsjednik komisije za imenovanja u gradskoj skupstini je njegov brat Dinko Cutura, obojica su HDZ-ovci, vecinu u gradskoj skupstini takodjer ima HDZ, a i Leo Katunaric svojedobno je dosao u ZeKaeM kao provjereni HDZ-ov kadar, jer je za tu stranku radio predizborne spotove. Iako se vecina glumaca u pocetku bunila protiv Katunarica, prije otprilike godinu dana nesuglasice su rijesene, pa je i s te strane njegovo potvrdjivanje izgledalo tek kao puka formalnost, pogotovo stoga sto su ostala tri kandidata koji su se javili na natjecaj po kratkom postupku otpala upravo u Uredu za kulturu.

Ali na sjednici gradske skupstine upravo su HDZ-ovci zakazali prilikom glasanja i Katunaric nije potvrdjen na funkciju na kojoj je vec nekoliko godina. Naime, pred samo zasjedanje gradske skupstine, predstavnici Zaposlenickog vijeca ZeKaeM-a dijelili su skupstinarima letke u kojima su optuzili Katunarica da je pronevjerio vise od pola milijuna njemackih maraka, te da je nesposoban za vodjenje kazalista nabrajajuci niz primjera - od otpustanja pojedinih radnika do padanja kulisa, sto je dovelo u opasnost zivote nekolicine glumaca, a samo kazaliste privremeno zatvorilo. Uz te optuzujuce letke, skupstinare je docekalo jos jedno iznenadjenje: uz Katunarica, pred njih je dosao i drugi prijedlog za ravnatelja ZeKaeM-a - Dubravka Vrgoc, novinarka i kazalisna kriticarka vladinog dnevnika "Vjesnik". U opcoj pometnji i bez konkretnih instrukcija za koga sada trebaju glasati, skupstinari su se mahom suzdrzali te ravnatelj nije izabran. A nakon toga se pocelo odmotavati klupko raznih intriga i iznositi prljavo rublje po novinama.

Naglo je centralni lik postala sama Dubravka Vrgoc. Njena zelja da se makne iz "Vjesnika" i kazalisne kritike, te se pocne aktivno baviti kazalistem, rezultat je neslaganja s glavnim urednikom Nenadom Ivankovicem, koji joj je, nakon niza sitnih primjedbi, najvecu uputio upravo prilikom nepotvrdjivanja Slobodana Snajdera intendantom rijeckoga kazalista. Ivankovic je ustvrdio da je njen angazman u obrani ministra Biskupica nedovoljan, bas kao sto je i premlaka prema Snajderu, te ju je maknuo od pisanja o toj temi, dodijelivsi temu drugom novinaru. Vrgocici, inace izvrsnoj kazalisnoj teoreticarki, bila je to kap koja je prelila casu, te je odlucila otici.

Njeno se ime najprije pojavilo medju potencijalnim kandidatima za ravnatelja Teatra &td u Zagrebu, nakon sto je dotadasnja ravnateljica Mani Gotovac preuzela vodstvo u Hrvatskom narodnom kazalistu u Splitu. Ipak, Vrgocica se tu nije kandidirala, vec je svoju molbu predala za ravnatelja ZeKaeM-a. Nije se, medjutim, odmah nasla na listi onih koje gradski Ured za kulturu predlaze, iako je njeno prijateljstvo s bracom Cutura dugogodisnje, a radila je svojedobno i kao savjetnik za medjunarodne kontakte u Uredu za kulturu. U to se vrijeme pobunio jos jedan HDZ-ov odanik, ravnatelj Dramskog kazalista "Gavella" u Zagrebu. Kresimir Dolencic, kojemu je vise bio dojadio macehinski odnos raznih institucija prema kazalistima, a zbog nedefiniranog nacina financiranja i potpuno netransparentnih kriterija po kojima se novac odobrava ili ne, Dolencic je svoj mandat stavio na raspolaganje. Sto se njega tice, bio je to blef kojim je htio pokrenuti stvar s mrtve tocke, ali neki su se nasanjkali. Ispostavilo se - braca Cutura.

Nadajuci se da je Dolencicev mandat stvarno na raspolaganju, odlucili su Vrgocicu staviti na celo "Gavelle", a Katunaricu ostaviti ZeKaeM. No, zbog velikog broja reziranih HDZ-ovih proslava, pogotovo nekoliko Dana drzavnosti, Dolencic je ipak previse utjecajan u politickom zivotu Hrvatske a da bi dozvolio da ga se tek tako makne. Cak ni njegova nedavna javna svadja i duga polemika s bivsim Tudjmanovim savjetnikom Zlatkom Vitezom nije mu poljuljala status i snagu, te je Dolencic vrlo lako odbio bilo kakav atak na njegovu funkciju. Braci Cutura nije preostalo drugo no svoju prijateljicu staviti tamo za gdje se natjecala, na celo ZeKaem-a, pa je Vrgocicino ime naglo osvanulo na listi prijedloga koja se nasla pred skupstinskim zastupnicima.

Da bi sve izgledalo demokraticnije no sto stvarno jest, angazirano je i Zaposlenicko vijece ZeKaeM-a, koje je iz naftalina izvuklo stare optuzbe o Katunaricevoj pronevjeri velikih svota novca - pola milijuna DEM. Prica je to koja je bila aktualna prije dvije godine, nakon cega je ZeKaeM-ovo poslovanje provjerilo povjerenstvo gradskog Ureda za kulturu (dakle, ljudi Mladena Cuture), ali i porezna inspekcija. Ne samo da nisu nasli manjkavost, vec su obje komisije u svojim izvjestajima pohvalile poslovanje ovog kazalista. Jedina zamjerka, i to vrlo brzo ispravljena, bilo je neuplacivanje poreza na dnevnice koje su isplacene, ali to je bio problem vecine tvrtki u Hrvatskoj jer naprosto je zakon u tom dijelu bio nedovoljno jasan. Ostale optuzbe koje je iznijelo Zaposlenicko vijece ionako su bile smijesne, a po pricama glumaca - i neutemeljene.

Obojica Cutura zasigurno imaju te izvjestaje, ali do danas se nijedan od njih nije oglasio. No, oglasio se Opcinski sud u Zagrebu, na kojem su glumci ZeKaeM-a pokrenuli postupak za smjenu Zaposlenickog vijeca. Ispostavilo se, tako, da ne samo da glumci nisu zadovoljni radom vijeca koje bi trebalo stititi njihove interese, vec i da je legalni predsjednik Maro Martinovic odavno podnio ostavku, a umjesto njega nastupa njegova zamjenica Marica Vidusic, koja za to nije ovlastena. Nadalje, sama je Vidusicka vrlo bliska familiji Cutura, te medju glumcima vlada misljenje da su je oni iskoristili kako bi svoju prijateljicu napokon namjestili prema njenim zeljama.

U sve se, na kraju, umijesao i Zlatko Vitez, spomenuti bivsi predsjednikov savjetnik i vodja kazalisne druzine "Histrioni". Mediji su, naime, provalili vijest kako je Vitezu u interesu da se iz zagrebackih kazalista maknu svi Dalmatinci, medju koje spada i sam Katunaric. Ponovo je aktualizirana stara prica moze li u Zagrebu raditi, pogotovo na odgovornijem mjestu, netko tko nije iz Zagreba, sto je inace stara prica o poslovicnoj zatvorenosti Zagrepcana spram svih pridoslica, ma kakvi oni bili. S druge strane, postoje i tumcenja kako Vitez u kazalista pokusava namjestiti ravnatelje koji bi mu bili odani, jer se boji za svoju karijeru nakon sto HDZ izgubi vlast, a cemu se iole slobodoumniji ljudi u Hrvatskoj nadaju.

I sto se iz svega moze zakljuciti? Jesu li, naime, kazalista kao i cijela kultura u Hrvatskoj, nekome, stvarno vazni, ili su svi skandali nastali "po babi i stricevima"? Ovo potonje nesumnjivo je i izvjesnije, ali ostaje i prica koju u privatnim razgovorima govori jedna glumica: nikome na vlasti nije stalo do kazalista, a ni do prijatelja. Problem je samo i iskljucivo - u novcu. Prema njenim rijecima, sve ustanove na koje je HDZ instalirao svoje ljude sluzile se pranju ogromnih kolicina novca i financiranju predizbornih kampanja te stranke. Kroz kazalista su, navodno, isle velike svote novca, i do deset puta vece no sto su bili kazalisni budzeti, a da to nitko nije znao, niti danas moze dokazati. Mafijaska nirvana koja je zahvatila cijelu drzavu tako je ostavila tragove i na kazalistima. Ne samo da ona nisu imala ikakvog utjecaja na publiku, vec su joj rijetko kada ponudila ista sto je vrijedno placene ulaznice. Sve se vise otkriva i zasto: pa tko bi se bavio umjetnickim repertoarom kad je prisiljen biti mafijas da bi se uopce odrzao na celu kazalista?

MILIVOJ DjILAS