IZ BUDZETA NI ZA PLATE

Sarajevo Mar 13, 1999

BESPARICA U VOJSCI FEDERACIJE

AIM, Sarajevo, 13.03,1999. Vojska Federacije BiH nalazi se u velikoj besparici koja, ako se ne osiguraju dodatna sredstva, prijeti da potpuno paralise njen rad. Naime, federalni budzet je za vojsku u 1999. godini predvidio 368 miliona konvertibilnih maraka, a to je samo 30 posto njenih ukupnih potreba jer za armiju je potrebna jedna milijarda i 150 miliona maraka, sto je vise i od cijelog budzeta Federacije BiH. Federalna Vlada usvojila je prijedlog da ovogodisnji budzet iznosi 920 miliona KM i sigurno je da ce rasprava o tome na sljedecoj sjednici Predstavnickog doma Parlamenta F BiH biti burna. Osim vojsci, novca nedostaje i za neke druge korisnike, pa ce svi oni nastojati da povecaju svoje stavke.

Velike pare kojih nema

Za sumu koja prelazi jednu milijardu maraka za vojne potrebe, armijski finansisti kazu da nije napuhana, nego da se radi o realnim potrebama. Gro ovog iznosa ide na tri osnovne potrebe Vojske Federacije BiH - na plate vojnih profesionalaca, ishranu vojnika-regruta i tehnicko odrzavanje borbenih sredstava i motornih vozila. To je, vele upuceni, ono bez cega niti jedna armija na svijetu ne bi mogla funkcionirati u miru. Bez ovoga vojni mehanizam je - na stajanci!

Pod predpostavkom da ce onoliko novca koliko je predlozila federalna Vlada
biti usvojeno za vojsku, pitanje je kako osigurati dodatna finansijska sredstva i, takodjer, kako vojsku uciniti ekonomicnijom, a da ona, opet, moze izvrsavati svoje ciljeve - odvracanje od agresije, ali i odbrana federalnog teritorija u slucaju agresije. I laicima je poznato da je vojska veoma skupa, pogotovo ako je profesionalna i, barem prosjecno, tehnicki opremljena. U zemljama koje drze do sebe i vlastite odbrane, izdaci za vojsku su pozamasni, ali gotovo da nema budzeta kojim bi se moglo podmiriti sve ono sto vojska trazi . Cak ni budzet SAD-a to nije u stanju. Razvijene zemlje, posebno clanice NATO-a, vojne izdatke lakse podmiruju zato sto su bogate i zato sto se iznosi za armiju usvajaju po odredjenom automatizmu.

U Federaciji BiH, kao i u cijeloj BiH, finansiranje vojske je megaproblem, prije svega zato sto privreda ne radi punim, nego sa otprilike 15-20 posto kapaciteta, a tesko ide i sa ubiranjem carina, poreza i drzavnih taksi. Otuda nije samo pitanje sto su budzetske satavke relativno male, nego i kako prikupiti planirana sredstva i distribuirati ih velikom broju korisnika.

Koji bi mogli biti dodatni izvori za finansiranje vojske u F BiH? Dio VF koji se zove Hrvatsko vijece obrane taj problem je, barem kada je rijec o platama, rjesilo zahvaljujuci susjednoj drzavi Hrvatskoj. Ta pomoc je sada transparentna, pa ce se u ovoj godini iz proracuna Republike Hrvatske za plate HVO-a i hrvatski duznosnika u Ministarstvu odbrane F BiH i Zajednickoj komandi VF izdvojiti suma od 690 miliona kuna ili oko 180 miliona DEM.

Deluceva plata 1.250 DEM

Sta je sa Armijom BiH, takodjer dijelom VF, u kojoj su oficiri, podoficiri i vojnici Bosnjaci? Oni su, kako isticu njihovi generali, oslonjeni samo na bosanske izvore - federalni budzet i budzete kantona. Nekada su dodatne kantonalne finansijske "injekcije" bile "vojna tajna" i o tome se nije govorilo, ali sada se to vise ne krije pa je nedavno i predsjednik Vlade kantona Sarajevo, Beriz Belkic, na jednoj TV-stanici izjavio da se dio kantonalnih sredstava prelio za vojsku, ali, naravno, nije otkrio o
kom iznosu se radi. Vojni faktori nisu otkrili da li su dodatnim, kantonalnim, novcem uspjeli pokriti ono sto im nedostaje, ali opce je uvjerenje da je komandama svaka dodatna marka velika i da je sa zahvalnoscu primaju, tim prije sto je VF morala obezbjediti nove objekte za stanovanje i ishranu vojnika u nastavno-regrutnim centrima.

Kad je rijec o finansijama, onda je javnosti vjerovatno najzanimljivije to koliko vojni profesionalac zaradjuje. Vojnicka plata za Bosnjake u VF iznosi 400 KM, a najvisa, generalska, plata iznosi 1.250 KM i nju prima jedino general sa cetiri zvjezdice, Rasim Delic. General-majori Atif Dudakovic i Ramiz Drekovic imaju po 1.220 KM, a brigadni generali, kojih u Armiji BiH ima 11, primaju po 1.200 KM. Istovremeno, vjeruje se da su plate casnika HVO-a i hrvatskih duznosnika u federalnom ministarstvu odbrane i Zajednickoj komandi VF vece upravo zbog pomoci iz susjedne drzave. Iako ti iznosi nikada nisu objavljeni, po nekim nezvanicnim informacijama general HVO-a ima mjesecnu platu od 2.000 do 2.500 DM, a plata profesionalnog bojovnika iznosi oko 1.000 DM.

Vojska od 14 hiljada ljudi

Kad se uzmu u obzir ovi iznosi, dodje se do znacajne sume koju VF mora mjesecno izdvojiti za plate svojih profesionalaca. Otuda oni koji brinu o utrosku budzetskih sredstava redukciju zele zapoceti od obima ljudstva. Sada je u VF oko 33 hiljade profesionalaca i to 23 hiljade u Armiji BiH, a 10.000 u HVO-u. Tu je i oko 12 hiljada regruta-novaka godisnje i to 10 hiljada Bosnjaka i 2 hiljade Hrvata.

Smatra se da je 33 hiljade vojnih profesionalaca u sadasnjim uvjetima previse i da bi se obim ljudskog faktora mogao prepoloviti. Ima i radikalnijih prijedloga koji idu na to da se broj profivojnika u VF svede na 14 hiljada. Ako bi se to usvojilo, a neki misle da je to gotova stvar, onda bi viska bilo oko 19 hiljada starjesina i vojnika i njihovo otpustanje iz vojske izazvalo bi velike socijalne i druge posljedice.

U vojnom vrhu u F BiH ima onih koji smatraju da bi se i sa 14 hiljada vojnih profesionalaca i regrutima mogao izvrsiti osnovni zadatak vojske, a mnogo novca bi se moglo preusmjeriti na druge oblasti. Sa tom reduciranom armijom, kazu oni, mogao bi se pokriti federalni teritorij. Vjerovatno bi bio samo jedan korpus i nekoliko samostalnih formacija nivoa divizije ili brigade. Smanjila bi se i zajednicka komanda VF, a postojece komande za doktrinu i obuku, odnosno za logistiku, bile bi uprave ili sektori pri Zajednickoj komandi.

Ostaje da i Vojska Republike Srposke slijedi primjer Vojske Federacije, utoliko prije jer je ona u jos tezoj finansijskoj situaciji. Tame ce to, sigurno, ici teze. Vojska bosanskih Srba, naime, jos kopira model Vojske Jugoslavije, a ona u mnogo cemu zaostaje za NATO savezom i standardima.

Djuro KOZAR AIM Sarajevo