OPREZNA PRILAGODjAVANJA

Republika Srpska i OHR

Banjaluka, 12. mart 1999. (AIM)

Posebno zasijedanje Narodne skupstine RS, koje je uslijedilo drugog dana po objavljivanju odluke Arbitraznog tribunala za Brcko i odluke Visokog Predstavnika o razrjesenju predsjednika RS Nikole Poplasena, pokazalo je da i u politici vaze zakoni fizike po kojima akcija izaziva reakciju. Pokusaj da se otupi ostrica reagovanja i amortizuju emotivne reakcije objavljivanjem obiju odluka u jednom danu proizveo je osjecaj kolektivne ugrozenosti i doveo do politickog konsensusa ciji politicki domasaji jos nisu sasvim poznati. Dvije nepomirljive srpske koalicije stale su u odbranu i institucije predsjednika Republike i politickih i pravnih principa Dejtonskog sporazuma sa argumentacijom u kojoj nema prizvuka uskostranackih interesa.

U skupstinskoj raspravi, prvi put bez iscpljujucih diskusija, replika i polemika, narodni poslanici su se drzali dnevnog reda i jezikom cinjenica, u smirenom tonu, obrazlagali svoje vidjenje odluke o Brckom i odluke o razrjesenju Poplasena. Rasprava je pocela izlaganjem premijera Milorada Dodika, koji je za Odluku Arbitraznog tribunala za Brcko rekao da je suprotna Dejtonskog sporazuma, Ustavu BiH i zakljuccima Madridske konferencije. "Odluka ignorise nasa nastojanja u implementaciji Dejtonskog sporazuma i predstavlja grubo krsenje Dejtonskog sporazuma. Pred nama je nova politicka i teritorijalna realnost koja nema uporiste u mirovnom sporazumu", rekao je Dodik, zakljucujuci izlaganje konstatacijom da je njegovo dalje politicko djelovanje besmisleno ako takva odluka ostane.

Nakon premijera, poslanicima su svoje vidjenje arbitrazne odluke o Brckom izlozili dr Vitomir Popovic, arbitar RS u Tribunalu, i dr Radomir Lukic, pravni zastupnik RS. Za Popovica je distriht treci entitet sa izvornim ovlascenjima i organizacijom kakvu imaju entiteti. I Popovic i Lukic smatraju da je arbitar prekoracio ovlascenja u pogledu predmeta spora. "Od granicnog spora oko entitetske linije napravljen je ustavni spor. Odlukom je promijenjena ustavna struktura BiH", smatra Lukic.

Prihvatajuci argumente pravnih strucnjaka, narodni poslanici su najcesce ukazivali na povredu principa teritorijalne cjelovitosti i mirovnim sporazumom utvrdjenog odnosa teritorije 49:51. Branko Dokic, poslanik RS u Parlamentarnom vijecu Skupstine BiH, iznio je misljenje da je na sceni kantonizacija RS, koja je odlukom o distrihtu podijeljena na dva kantona. Dragutin Ilic, sef poslanickog kluba Socijalisticke partije, je za odluku o Brckom optuzio SAD. "SAD su podrzale razbijanje Jugoslavije, podrzale su progon Srba iz Hrvatske, na Kosovu stvaraju veliku Albaniju, a od nas prave Kurde", kaze Ilic.

Sa ostrim ocjenama i stavovima izasao je u javnost i Srpski intelektualni forum. U pismenom saopstenju, koje je potpisao predsjednik dr Mladen Ivanic, navodi se da je odluka politicke prirode i usmjerena protiv interesa srpskog naroda u RS. "Krajnja posledica Odluke je podijeljena RS. S obzirom na to, jasno je da Dejtonski sporazum nikada nije bio iskreno prihvacen od predstavnika medjunarodne zajednice. On je bio samo prva faza procesa izgradnje unitarne BiH bez entiteta. Izvlacenje Brckog iz RS, pokusaj smjene predsjednika RS, eliminacija dinara, najava uspostavljanja jedinstvene vojske i pogranicne sluzbe u BiH samo su neki od dokaza ove orijentacije", stoji u saopstenju Srpskog intelektualnog foruma. U slicnom tonu oglasila se i Akademija nauka RS.

Nakon reagovanja u RS oglasio se i Visoki predstavnik Karlos Vestendorp. "Odluka o Brckom je fer i uravnotezena odluka, koja stiti interese Republike Srpske i srpskog naroda. Odredbe o buducoj autonomnoj vladi Brckog nisu detaljne i treba da budu razjasnjene. Supervizor za Brcko i ja bismo bili srecni da se sastanemo sa komisijom koju formira Narodna skupstina RS, kako bismo razmotrili prilagodjavanje ovih odredaba", kaze Vestendorp, dodajuci da garantuje da ce teritorija RS ostati kontinuirana. U intervjuu banjaluckim "Nezavisnim novinama" Vestendorp kaze da je i nezavisni arbitar Oven spreman da se sastane sa srpskom delegacijomi da Odluka "sadrzi dosta potencijala koji mogu biti prilagodjeni interesima i jedne i druge strane".

Nakon sto je Zivko Radisic, predsjedavajuci u Predsjednistvu BiH, stavio moratorijum na svoju funkciju i nakon sto je Narodna skupstuna obavezala funkcionere u zajednickim organima BiH da zamrznu svoje funkcije, diplomatske aktivnosti se odvijaju u Banjaluci. Poslednjih dana Radisic se sastao sa Zakom Klajnom, zamjenikom Visokog predstavnika i Peterom Iskolom, predstavnikom Savjeta Evrope u BiH. U Banjaluci je o implementaciji arbitrazne odluke sa premijerom Dodikom razgovarao i francuski ambasador Iv Godel. Stice se utisak da postoji razumijevanje za nezadovoljstvo i reakciju politickog i drzavnog rukovodstva RS, ali nema signala za mogucnost bitnijih izmjena. To se, prije svega, odnosi na odluku o razrjesenju predsjednika Poplasena, za koju je vise puta receno da je konacna i neopoziva.

Razvoj politickih prilika doveo je Visokog predstavnika u situaciju da ce morati i dalje vuci sve nepopularnije radikalne poteze. Poplasen je najavio da ne zeli napustiti sluzbene prostorije, a njegove stranacke pristalice da ce pruziti otpor svima koji to budu namjeravali da ucine prinudnim putem. Vestendorpa, dakle, ceka preduzimanje poteza i na fizickom uklanjanju Poplasena, kao i reagovanje na sve cesce prijetnje Srpske radikalne stranke.

Nakon odluka Narodne skupstine Republike Srpske odnosi na relaciji entitetske vlasti-medjunarodna zajednica usli su u fazu neocekivanih iskusenja. Ipak, preovladjuju ocjene da ce uslijediti konstruktivan dijalog u kome ce emocije ustupati mjesto racionalnom razmisljanju. Procjenjuje se da je radikalizaciju politickih prilika moguce ocekivati samo iz redova ekstremista Srpske radikalne stranke. Njihovi protesti otpoceli su i u Banjaluci okupljanjem jedva stotinjak pristalica. Pazljivi i odmjereni potezi na politickoj sceni, koji su uslijedili u medjuvremenu, obecavaju miran rasplet krize.

Vlajko Mitrovic (AIM)