TAKTICKO ILI STRATESKO PITANJE

HDZ I TRECI BOSANSKOHERCEGOVACKI ENTITET

AIM, Sarajevo 06. 03.1999. Posljednjih dana cujemo dva tipa izjava koje na prvi pogled nicim ne korespondiraju. Jedan je da HDZ, odnosno Hrvati, (buduci da se oni poistovjecuju!?) navodno ne zele treci entitet; druga je da HDZ, opet dakle Hrvati, hoce vlastiti tv-kanal. Pri tome je indikativna izjava jednoga od bolje rangiranih bosanskohercegovackih hadezeovaca u Zagrebu, koji tvrdi da ne treba nista ciniti u BiH, odnosno sve treba ciniti da se stvari otezu i opstruiraju dok se ne vidi sta ce biti sa Kosovom. Naime, po ovakvom razumijevanju, ako Kosovo ide iz Jugoslavije, idu i Hrvati iz BiH. Ako Kosovo dobije status trece republike, onda Hrvati traze svoj entitet na nacin na koji ga imaju Srbi u BiH, a ako Kosovo dobiva autonomiju, onda - hrvatski entitet u okviru Federacije. Sve i da je sve ovo fantazma, ipak nesto "mirise", sto na neka od promisljanja u medjunarodnoj zajednici, sto na interni plan koji mozebitno raspravljaju dva federacijska partnera. I jedno i drugo ima svoje uporiste u ponasanju ljudi iz medjunarodne zajednice i u ponasanju takozvanih federalnih partnera koji nista ne cine nista sto bi jacalo federalni koncept. Podsjecamo - sve sto se ucinilo na jacanju njegovu jacanju ucinjeno je pod budnom paskom i snaznim vojnim, politickim i ekonomskim pritiskom medjunarodnih cimbenika koji jos uvijek zele vidjeti muslimanski politicki faktor na tlu Europe "kontroliran iznutra", pogotovo otkako se u bajramskim povorkama pojavljuju militantni islamski elementi s talibanskom ikonografijom i mudzahedinskim scenarijem.

No, sta je istinito u pomenute dvije izjave hrvatskih predstavnika u vlasti? Nece treci entitet i to im je podvaljeno, rece Jadranko Prlic, ministar vanjskih poslova u Vijecu ministara BiH. Covjek bi mu i povjerovao da sve sto on i njegovi HDZ-politicki istomisljenici govore i rade nije na crti "Herceg-bosne", i to od takozvane hrvatske zajednice, preko hrvatske republike do, iznova, zajednice kao "krovne institucije". Otkud to, kad je projektirani san svakog politickog Hercegovca i vecine geografskih Hercegovaca da sebe, svoju njivu i kucu, svoje selo i gradic uvedu (unesu) u Hrvatsku, prisajedine se s njom, ucine Anschluss obratan od onoga iz 1938. Tu im pojedini iz medjunarodne zajednice (naprimjer Jacques Kline) u posljednje vrijeme svojim izjavama idu na ruku. I? Hoce li onda HDZ "treci entitet"? Hoce, vise od svega, jer to je onaj minimum koji je ostao kad se pred njenu secesionisticku politiku isprijecila medjunarodna zajednica. Htjela bi to I sluzbena hrvatska politika, jer bi time i definitivno ucinila trenutacni, i za dugo vremena ubuduce, svoj politicki maksimum nekoc sadrzan u podjeli BiH do granica Banovine iz 1938. To sve vise hoce i bosnjacka strana jer ne zna sta ce sa Hrvatima, ne moze se s njima nositi, buduci da za sebe u Federaciji zeli status koji su u Jugoslaviji imali Srbi, a Hrvati nece pristati na minimume koje im je spreman dati Izetbegovic sa svojim poimanjem Federacije. Izgleda bi to htjeli i neki (ili sve brojniji) ljudi iz medjunarodne zajednice koji u tome vide koncept za "mirnu Bosnu", jednako koliko i placu za dosadasnju mjeru Tudjmanove kooperativnosti, prije svega vis a vis Haaga, gdje mu, mora se priznati, strani faktor ponesto i duguje. Sto onda znace izjave celnika HDZ BiH? Samo to da oni nesto uce od politike, pa vise ne istrcavaju u trazenjima koja Bosnjaci odmah kvalificiraju kao "secesiju" i slicno, a naspram bosnjcke toboznje konstruktivnosti.

Tu se uklapa prica o zasebnom nacionalnom, hrvatskom tv-kanalu, a upravo na njoj pada izrecena HDZ-ova mimikrija o netrazenju treceg entiteta. Naime, najveci bastion SDA-ovske politike, samozvana Televizija BiH, tvrdokorno brani svoje pozicije, odnosno pozicije svoje partije i time pokazuje hegemonisticki koncept bosnjacko-esdeaovskog razumijevanja Federacije. To i te kako odgovara HDZ-u koji kroz zelje za svojim tv-kanalom iskazuje svoj stav prema zajednickoj drzavi s Bosnjacima. Logicno gledano, neshvatljivo je da Federacija, kao zajednicka drzava dva konstitutiva naroda i svih gradjana u njoj, nema svoju televizijsku mrezu (cudno je to i za drzavu BiH) ciji je osnivac i vlasnik Skupsina i cije, opet, stavove iskazuje, a da je, pri tom, doista, i kadrovski i programski, federalna. Kako se ta televizija sama ne zeli transformisati u televiziju svih svojih naroda i gradjana, to bi se zahtjev Hrvata iz HDZ-a imao smatrati normalnim. Pa ipak, zahtjev za svoju televiziju nije nista drugo nego zahtjev za "treci entitet", tj. za daljnju destrukciju svega sto bi imalo biti ili jeste sombol zajednicke drzave.

Glavne argumente koje covjek cuje kod hadezeovaca za "njihovu" televiziju je: "Pa, postoji i srpska televizija!", sto bi prevedeno na hrvatski politicki jezik znacilo - Srbi su opet najbolje prosli, imaju svoj entitet, svoju televiziju, sve svoje nacionalno u BiH. I zato, ako na istoj press konferenciji Prlic kaze da HDZ nije za treci entitet, a Ivo Andric-Luzanski, predsjednik Federacije, kaze da je za posebni tv-kanal, onda se samo cini kako je to bitno suprotstavljeno jer cinjenica je da niti jedan hadezeovac nije odustao od projekta Hercegbosne kao minimuma, a taj minimum je, u ovim okolnostima, "treci entitet". Za slucaj da Bosnjaci istinski ne zele svoj entitet, onda prica o "trecem entitetu" moze sa strateskog cilja biti prebacena na takticko polje borbe za punu ravnopravnost Hrvata u Federaciji, tj. za razbijanje bosnjackog unitaristickog koncepta, srpskog sindroma iz predhodne Jugoslavije.

Mora li se reci da je politika najveceg, najbrojnijeg naroda, srusila Jugoslaviju? Mora li se reci sto ce se dogoditi ako bosnjacka, tj. esdeaovska politika, svojim opstrukcijama, bude pomagala "treci entitet"? Sam HDZ je nejak za taj i takav projekat i tu mu treba pomoc devetogodisnjih partnera na vlasti.

Zeljko IVANKOVIC AIM Sarajevo