SRPSKI CRNI PETAK

Brcko distrikt i reagovanja

Banjaluka, 6. mart 1999. (AIM)

Za Srbe sa lijeve strane Drine 5. mart je bio 'crni petak'. Prvo je tog dana stigla vijest iz Kancelarije Visokog Predstavnika (OHR) iz Sarajeva da je predsjednik Republike Srpske Nikola Poplasen razrijesen duznosti odlukom Visokog predsjednika Karlosa Vestendorpa. Nekoliko sati nakon toga sa istog mjesta stze vijest da je Brcko proglasen specijalnim distriktom pod suverenitetom zajednickih institucija BiH. U vecernjim satima javnost je obavijestena da je na vanrednoj sjednici Vlade, zakazanoj povodom odluke o Brckom, premijer Milorad Dodik podnio ostavku.

Toliko krupnih politickih dogadjaja u jednom danu uznemirilo je ovdasnju javnost. Prva reagovanja su u znaku velikog razocarenja, neskrivenog nezadovoljstva i osude medjunarodne zajednice.

Najteze je primljena odluka o Brckom. Prema saopstenju koje je emitovala drzavna novinska agencija "Srna", odlukom arbitrazne komisije Brcko je proglasen distriktom pod suverenitetom BiH i pod nadleznoscu zajednickih institucija. Uprava zajednickih institucija bice prosirena na cijelu predratnu opstinu Brcko. Vlada distrikta ce se sastojati od skupstine, izvrsnog odbora koji bira skupstina, nezavisnog sudstva koje ce imati prvostepenu i drugostepenu nadleznost i jedinstvene policije, koja ce biti nezavisna od policijskih struktura entiteta.

Arbitraznom odlukom supervizor je dobio ovlascenje da imenuje zajednicku komisiju za implementaciju koja ce mu pomoci u pripremi "Statuta Vlade distrikta". Sadasnji zakoni RS, koji se primjenjuju na dijelu Brckog u sastavu RS, i zakoni Federacije BiH, koji se primjenjuju na ostaloj teritoriji bivse opstine Brcko, primjenjivace se do uskladjivanja sa propisima koje ce donijeti Skupstina distrihta i odobrenja supervizora.

Ova vijest nasla se na prvom mjestu udarne televizijske emisije "Novosti". Nakon toga emitovana je vijest o ostavci premijera Dodika, a tek potom vijest o smjenjivanje Poplasena. Prvo reagovanje na arbitraznu odluku doslo je od premjera Vlade RS Milorada Dodika. "Prilikom preuzimanja duznosti prosle godine stavio sam svima do znanja da je jedini nacin da se do kraja sprovede mirovni sporazum da Brcko ostane u sastavu RS. Obecao sam u ime Vlade da cu podnijeti ostavku ako tako ne bude. Bez obzira na apostrofirane krivce u odluci, licno se osjecam odgovornim za ovakvu odluku i za to podnosim ostavku Narodnoj skupstini", obrazlozio je Dodik odluku o ostavci, stavljajuci do znanja da je njegova Vlada ucinila sve da se Dejtonski sporazum sprovede ne samo u Brckom nego i u cijeloj RS. Dodik podsjeca i na cinjenicu da su u tome ostvareni impozantni rezultati i pored mnogih opstrukcija koje su cinjene njemu i Vladi od septembarskih izbora.

"Odluka da se Brcko proglasi specijalnim distriktom i da se u BiH uvede jedna nova kategorija koja ne postoji u Dejtonskom sporazumu sada stvara jednu sasvim novu politicku i teritorijalnu realnost", zakljucio je premijer Dodik obrazlozenje svoje odluke o ostavci. "Veliko je pitanje da li poslije ovakve odluke RS uopste postoji", kratko je izrazio svoj stav Petar Djokic, predsjednik Narodne skupstine RS. "Ovo je treci entitet u BiH i srusena osnovna postavka Dejtonskog sporazuma", izjavio je Ognjen Tadic, portparol Srpske radikalne stranke, citirajuci odredbe Dejtonskog sporazuma o dva entiteta i odredbe Ustava RS o teritorijalnoj cjelovitosti.

Ove dvije konstatacije politicki najodgovornijih funkcionera RS bice okosnica politickog i pravnog osporavanja odluke Arbitraznog tribunala. Pravni strucnjaci su u dosadasnjim tumacenjima bili saglasni da Dejtonski sporazum nije predvidio mogucnost ovakve odluke o Brckom. Protagonisti teorije da je medjunarodna zajednica odavno izasla iz okvira Dejtonskog sporazuma naci ce u odluci jos jedno uporiste svojih teza i nastaviti i dalje sirenje price o cijepanju RS na dva dijela i medjunarodnoj zavjeri protiv Srba.

U prvim reagovanjima su najglasniji radikali. "Ne priznajemo arbitraznu odluku, trazicemo da tu odluku Narodna skupstina odbaci, kao i odluku o smjenjivanju predsjednika Poplasena. Trazimo od nadleznih drzavnih organa da Karlosa Vestendorpa i Roberta Gelbarda proglase nepozeljnim osobama u RS", izjavila je Mirjana Dejanovic, narodni poslanik ove stranke. Radikali su pozvali gradjane Banjaluke "da pruze otpor nedemokratskim i fasistickim postupcima medjunarodnih okupacionih snaga" (Dane Brankovic, odbornik u Skupstini Grada Banjaluke). U isto vrijeme na ulicama Banjaluke dijelile su se novine Srpske radikalne stranke ('Velika Srbija' sa dva posebno odstampana letka sa tekstom: "Banjaluko ustaj! Na otpor fasizmu i Vestendorpu. Necemo biti roblje. Za srpsko Brcko." Protesti radikala u Bijeljini i istocnom dijelu RS najavljuju i ozbiljne prijetnje. Iz Lopara je stigla vijest da je SFOR juce ubio Krstu Micica, potpredsjednika Opstinskog odbora Srpske radikalne stranke.

Srpska koalicija za RS, na konferenciji za stampu istog dana (subota), pozvala je srpske predstavnike da napuste zajednicke organe i zatrazila da supervizor Robert Farand napusti Brcko.

Na unutrasnjem politickom planu arbitrazna odluka bi mogla proizvesti mnoge nepredvidjene posledice zbog koincidencije sa razrjesenjem predsjednika Republike. Ostavka premijera, na cijem je ostanku na celu Vlade uporno i po svaku cijenu insistirano, je prvi neocekivani kontraudar koji je jos vise zamrsio situaciju izazvanu razrjesenjem Poplasena. Repulika Srpska se u jednom danu nasla bez predsjednika Republike i sa premijerom Vlade u ostavci. Za javnost, ali i za pravne strucnjake, postavlja se pitanje ko preuzima duznost predsjednika Republike? Potpredsjednik Mirko Sarovic je izjavio da on to ne zeli zbog toga sto se radi o "neustavnoj i nedemokratskoj smjeni predsjednika". Po Ustavu, potpredsjednik Republike vrsi funkciju predsjednika samo u njegovom odsustvu i po njegovom ovlascenju, tako da se sa pravnog stanovista postavlja pitanje da li potpredsjednik tu funkciju vrsi i u slucaju smjenjivanja? Pravna konfuzija namece i pitanje ko ce imenovati novog mandatara ako predlozeni mandatar Petar Djokic vrati mandat?

Predsjednik Poplasen je najavio raspisivanje referenduma o povjerenju kao odgovor na odluku Visokog Predstavnika. Medjutim, Vestendorpova odluka je stupila na snagu sa momentom donosenja, tako da Poplasen vise nema nikakvih ovlascenja. Sve dalje odluke su u nadleznosti Narodne Skupstine. Stvari se mogu razvijati u dva pravca. Narodna skupstina povodom Vestendorpove odluke jedino moze raspisati izbore za predsjednika Republike i donijeti odluku ko ce zamjenjivati razrijesenog Poplasena. O ostavci premijera bespredmetno je raspravljati, jer Vlada i u jednom i u drugom slucaju po Ustavu nastavlja sa radom do izbora nove.

Dakle, u politickom zamesateljstvu ostaju dva kljucna pitanja: izbor predsjednika Republike i izbor premijera. Na potezu je vec predlozeni mandatar Petar Djokic. Njegovo taktiziranje do sada povezivalo se sa odlukom o statusu Brckog. Izvor blizak politickom vrhu "Sloge" tvrdi da je u razgovorima sa predstavnicima medjunarodne zajednice na stolu ostala opcija: Brcko Republici Srpskoj i imate Dodika za premijera. U suprotnom, u igru ulaze druge kombinacije. Ako je to tacno, "Sloga" se nalazi na velikom ispitu: ili ce se raspasti ili uci u patriotsku koaliciju sa SDS i radikalima.

Bez obzira na politicki razvoj situacije na unutrasnjem planu, zbog navedenih odluka na udaru kritike naci ce se medjunarodna zajednica i Visoki Predstavnik. I oni koji su se do sada uzdrzavali kritike na racun medjunarodne zajednice, ili su joj davali podrsku, svoju rezigniranost izrazavju postavljajuci pitanje zasto su sa politicke scene morali da odu oni koji su najbolje saradjivali sa medjunarodnom zajednicom - Biljana Plavsic i premijer Dodik.

Branko Peric (AIM)