GRESKE U KORACIMA

Podgorica Mar 1, 1999

Memorandum o autonomiji Sandzaka

Rasim Ljajic:`Nas osnovni koncept jeste regionalna autonomija koja se mora ostvarivati korak po korak. Najbitnije je prvo zaustaviti iseljevanje Bosnjaka iz Sandzaka pa onda razgovarati o autonomiji".

AIM, PODGORICA, 1. 3. 1999. (Od dopisnika AIM iz Beograda)

Objavljivanje "Memoranduma o uspostavljanju specijalnog stausa za Sandzak u okviru ostatka Jugoslavije" u "Sandzackim novinama", koje su pod kontrolom predsjednika Muslimanskog nacionalnog vijeca dr Sulejmana Ugljanina, izazvalo je mnogo vece uznemirenje medju samim Bosnjacima - Muslimana u ovom regionu, kao i cijeloj Srbiji, nego reagovanja zvanicnih vlasti. Tipicno je misljenje jednog gradjanina iz Sjenice, koji zeli da ostane anoniman: "Hoce opet da nam za vrat natovari vojsku i da se pojacaju represije policije nad Bosnjacima. Ni Ugljanin vise ne zna sta radi i sta hoce. I ja sam za autonomiju Sandzaka, ali ne da ona ima svoju vojsku i da predstavlja drzavu u drzavi. To je jednostavno nemoguce u sadasnjoj situaciji. Ko to ne razumije vodi nas u propast...". Ovakva misljenja mogu se cuti i u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima.

Medju Bosnjacima- Muslimanima ima veoma mnogo nagadjanja da Ugljanin na ovaj nacin "navodi vodu na mlin Milosevica", jer objavljivanjem pomenutog Memoranduma otvara ponovo pitanje secesije o kojoj medjunarodna zajednica ima dobro poznat, rigorozan stav ne samo kad je rijec o Sandzaku nego i Kosovu.

Rasturanje Memoranduma je, podsjecanja radi, zabranjeno u Jugoslaviji prije cetiri godine "zbog izazivanja mrznje i podsticanja nacionalne i verske netrpeljivosti". Istini za volju, nisu zabranjeni mnogi drugi dokumenti i proglasi cije se, po sadrzaju i ciljevima, raspirivanje mrznje granicilo sa fasistoidnim ideologijama. U dokumentu se, izmedju ostalog, trazi potpuno autonomija, koja bi imala nadleznost nad policijom, skolstvom, zdravstvom, radio, TV, bankama - prakticno svim institucijama. Po tom dokumentu autonomnu oblast bi cinile opstine: Novi Pazar, Priboj, Nova Varos, Pljevlja, Prijepolje, Sjenica, Bijelo Polje, Tutin, Ivangrad, Rozaje i Plav. Od ovih jedanaest opstina u pet njih vecinski je muslimanski-bosnjacki narod.

U odjeljku Memoranduma o izvrsnoj vlasti kaze se da "predsjednik (guverner) predstavlja Sandzak, predlaze kandidate za predsjednika vlade, koordinira rad vlade i drzavne uprave... Predsjednik i njegov zamjenik ne mogu biti iz reda istog naroda". Time se zadovoljava forma zastupljenosti konkretno Srba. Niko, medjutim, od pripadnika ovog naroda nije podrzao Memorandum, tako da je zamisljena buduca visenacionalna vlast, u sustini, fikcija. Osim toga, u dokumentu stoji da se granice Sandzaka ne mogu mijenjati bez saglasnosti svih potpisnika Memoranduma, na koji su, kako je zamisljeno, svoje potpise trebalo da stave predstavnici Medjunarodne mirovne konferencije o bivsoj Jugoslaviji, Savezne republike Jugoslavije, BiH i Muslimanskog nacionalngo vijeca Sandzaka.

Memorandum u ovom trenutku djeluje isuvise anahrono i nije jasno kome je, zapravo, namijenjen. Njegovo objavljivanje u sadasnjem vremenu, kada se radi na normalizaciji odnosa Beograda i Sarajeva, tvrde pojedini nepristrasni analiticari, predstavlja zabadanje noza upravo u taj proces. Otuda i spekulacije da se Ugljanin odlucio na ovaj korak kako bi izvjesno vrijeme "rasteretio" kosovsko pitanje i paznju skoncentrisao na dokument cija je realizacija jednostavno neostvarljiva u ovom obliku i propratnoj mapi.

Ne radi se samo o tome sto ova regija pripada dvjema republikama - Srbiji i Crnoj Gori - nego i zbog cinjenice da su vlasti u Sarajevu isuvise preokupirane problemima BiH i pokusaja njenog rastakanja tako da nemaju dovoljno snage niti medjunarodne podrske da se trenutno bave sustinskim pitanjima Sandzaka.

Doduse, prosle subote Alija Izetbegovic, clan Predsednistva BIH i prvi covek SDA celnike Kolacije za Sandzak i Bosnjackog nacionalnog veca Sandzaka, Rasima Ljajica i Sulejmana Ugljanina. Po onome sto se moglo ovih dana saznati autonomija nije direktno pominjana, ali je bilo reci o formulaciji o nepohodnosti iznijansiranosti muslimanskih politickih zahteva i potrebi takodje iznijansiranog zajednickog delovanja bosnjackih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Istorijska je cinjenica da je Sandzak za vrijeme Drugog svjetskog rata imao svoju potpunu autonomiju sa Antifasistickim vijecem, koje je predstavljalo neku vrstu drzavnog organa. Ta oblast je poslije rata podijeljena po istom principu koji je primijenjen 1913. godine.

Ideja o autonomiji Sandzaka, u najnovije vrijeme, obnarodovana je 1991.godine, kada je lider SDA, Sulejman Ugljanin, doslovce rekao: "U slucaju promjena granica i izlaska bilo koje republike iz Jugoslavije, ili spajanja dvije republike, dakle bilo kakvog remecenja granica u zemlji, mi cemo za Sandzak traziti i izboriti potpunu politicku i teritorijalnu autonomiju". Takav zahtjev upucen je tadasnjem Predsjednistvu SFRJ.

U medjuvremenu zbili su se poznati dogadjaji i o autonomiji je govoreno u odredjenim prilikama, kada je to marketinski bilo potrebno, a sam Ugljanin je pravio strahovite zaokrete isticuci poslije proslogodisnjeg povratka u zemlju da on sudbinu Bosnjaka-Muslimana u Sandzaku vidi jedino u sadasnjoj Jugoslaviji i da nema ni govora o idejama o eventualnom njenom pripajanju BiH.

Niko mu, medjutim, ne moze osporiti cinjenicu da je bilo teskih represija nad bosnjackim-muslimanskim zivljem u ovom regionu, prisilnog iseljavanja i mnogo toga drugog sto je u potpunoj suprotnosti sa konvencijama o zastiti ljudskih prava. Pored toga, u republickim i saveznom Ustavu nema nigdje Muslimana, kao naroda, a u udzbenike su usle isuvise otrovne konstatcije o njima. Tako u "Geografskoj citanci" za osmi razred osnovne skole Muslimani- Bosnjaci se, na primjer, nazivaju "alahovcima, srpsko-hrvatskim poturicama" koji se bore za "balkansku Muslimaniju". Ovaj udzbenik odborilo je Ministarstvo za prosvjetu i kulturu Srbije pa se ovakav odnos prema jednom narodu moze smatrati i zvanicnim stavom drzave.

Iz jednog takvog odnosa Ugljanin moze da crpi svoju politicku retoriku kada insistira na autonomiji Sandzaka, ali dobija se utisak da jedna i druga krajnost ne vode razrjesenju sustinskog pitanja: polozaja Bosnjaka-Muslimana u SRJ. U izjavi za AIM, predsjednik umjerenog krila SDA, dr Rasim Ljajic, kaze:

  • Nas osnovni koncept jeste regionalna autonomija koja se mora ostvarivati korak po korak. Najbitnije je prvo zaustaviti iseljevanje Bosnjaka iz Sandzaka pa onda razgovarati o autonomiji".

Ejub Stitkovac (AIM)