30 POSTO MANJE VOJSKE

BOSANSKOHERCEGOVACKE ARMIJE

AIM, Sarajevo 26.02.1999. Predsjednistvo BiH pokrenulo je inicijativu da se ukupni troskovi vojnih efektiva Vojske Federacije BiH i Vojske Republike Srpske smanje za 30 posto. Ovaj prijedlog je u skladu sa Sporazumom o subregionalnoj kontroli naoruzanja, potpisan 1996. Godine, a potpisnik je BiH, zajedno sa Hrvatskom i Jugoslavijom. Pored ostalog, smanjice se vojni rok na sest mjeseci kao i broj ljudstva u obje vojske.

Vojska Federacije moze da ima 33 hiljade vojnih profesionalaca i to 23.000 u Armiji BiH, gdje dominiraju Bosnjaci, i 10.000 u Hrvatskom vijecu obrane. Maksimum jos nije postignut, pa ova vojska sada ima oko 30.000 profivojnika. Ovome treba dodati jos oko 12.000 regruta Armije BiH i 2.000 u HVO-a. Kada se sve sabere, onda placanje, ishrana, odjeca, a posebno naoruzavanje oko 45.000 pripadnika VF predstavlja ogroman izdatak.

HRVATI I DELIC

Za 1999. godinu Fedracija BiH je za vojsku odredila 400 miliona DEM, sto nije dovoljno ni za plate zaposlenih vojnih lica u Armiji BiH i HVO-u. Naime, za te plate bi u ovoj godini trebalo izdvojiti 450 miliona DEM. Zbog toga, vojne profesionalce u HVO-u finansira Zagreb izdvajajuci iz budzeta Republike Hrvatske 690 miliona kuna (nesto manje od 200 miliona DEM). Cijeli iznos, tvrdi se, ide za plate oficira i vojnika cetiri gardijske brigade HVO-a.

Hrvatski duznosnici u Federaciji BiH stalno isticu potrebu da se broj profesionalaca smanji, pri cemu se podrazumjeva reduciranje i jednog i drugog dijela VF, tako da odnos ostane 2,5 naprema 1 u korist Armije BiH. Hrvati, pri tome, dodaju da VF ne treba toliko ljudstva i borbene tehnike buduci da je u BiH sada NATO, a da Republika Hrvatska nije neprijateljski raspolozena prema BiH i da bi se, sto se tice Zagreba, mogla izvrsiti gotovo totalna demilitarizacija federalnog podrucja.

Bosnjacka strana ne dijeli to misljenje. General Delic prihvata mogucnost smanjivanja ukupnih efektiva u armijama Hrvatske, Jugoslavije i BiH, a u okviru BiH i VF i Vojsle Republike Srpske, ali upozorava: "Vojska Federacije moze smanjiti broj vojnika, ali bi to trebalo da ucine i Hrvatska i Jugoslavija. Ako bi se smanjila samo VF, onda bi ona bila dovedena u inferioran polozaj u odnosu na obaveze koje svaka vojska ima u zastiti integriteta i suvereniteta teritorija na kom se nalazi". Oni koji u Federaciji zahtjevaju redukciju ljudstva u vojsci, ukazuju na primjer Republike Slovenije koja sada ima isti broj stanovnika kao BiH, buduci da je iz BiH polovina stanovnistva u izbjeglistvu i iseljenistvu. Dakle, na dva miliona svojih zitelja, Slovenija ima samo 5,5 hiljada profesionalnih vojnika. Pobornici ovog zahtjeva ne smatraju da bi VF trebala imati isti broj profi-vojnika kao Slovenci, ali bi, izgleda, sa 10.000 placenih vojnika bili zadovoljni.

KRACI VOJNI ROK

Cini se da je general Rasim Delic svjestan da vojska dosta kosta i da ima potrebe da se armijski troskovi smanje. Iz tih razloga
inicirao je prijedlog da se sadasnji vojni rok u VF sa 12 smanji na sest mjeseci. O tome bi trebalo da se izjasne poslanici predstavnickog doma federalne Skupstine kada budu raspravljali o promjenama Zakona o odbrani.

Kada je vrsena profesionalizacija u Armiji BiH, na konkurs se prijavilo cak 70 hiljada kandidata, ali je poslije ljekarskih pregleda i testova znatan broj otpao. U uzi izbor uslo je oko 30 hiljada i od njih je popunjenja armijska kvota, s tim sto su formacijska mjesta za neke deficitarne specijalnosti jos nepopunjene. Dio ljudstva je, prije isteka prvih ugovora od tri godine, napustio vojnu sluzbu jer nije mogao udovoljiti kriterijima. Takvi su, ocito, zalutali u vojsku, buduci da nisu imali u vidu sve napore i iskusenja koje vojni poziv zahtijeva.

Jos jedan razlog je, nesumnjivo, ubrzao smanjivanje ljudstva u VF, pa i onog u HVO-u, jer je proces doniranja oruzja, po programu "Opremi i obuci" iscrpljen, te je sada teziste na obuci i uvjezbavanju. Dobijeno je 308 orudja (tenkova, transportera, haubica, i transportnih helikoptera) u vrijednosti od oko 90 miliona americkih dolara, i to je sve. Buduce nabavke oruzja, opreme i rezervnih dijelova ici ce iz vlastitog vojnog budzeta. Tim prije jer je ono dobijeno na dar, uglavnom polovno i sklono kvarovima i remontu prije nego nova borbena tehnika.

BRIGA O ORUZJU

Vojska Federacije, osim u artiljeriji, jos nije uspostavila ravnotezu u naoruzanju ni sa vojskom bosanskih Srba sa kojom je u istoj drzavi, a kamoli sa armijama Hrvatske i Jugoslavije. Naprimjer, federalci mogu imati 273 tenka, a jedva da imaju 200. Slicno je i sa oklopnim transporterima kojih bi VF trebalo da ima 227, a posjeduje znatno manje, slicno kao i borbene avione kojih VF moze imati 41 ili jurisnih helikoptera kakvih je predvidjeno da ima 14. Tek je ovih dana Ratno zrakoplovstvo VF BiH dobilo od SAD-a 15 helikoptera, ali ne borbenih nego transportnih, tipa "irokez". Taj helikopter je dobar za Bosance, ali su ga Amerikanci vec izbacili iz vojnih efektiva, jer su uveli novu generaciju takvih letjelica.

Republika Hrvatska, izgleda, daje primjer Vojsci Federacije jer Zagreb svoju vojnu silu svodi na 65 hiljada vojnika. Znaci, jedan dio vojnih profesionalaca morace potraziti drugi posao. Jedino je neizvjesno koliko ce otpasti, buduci da se kalkulira o visku izmedju 13 hiljada i cetiri hiljade bojovnika.

Sto se tice Jugoslavije, podaci o brojnom stanju tamosnje vojske vrlo su nepouzdani. Zvanicnici Beograda OSCE-u o tome ne dostavljaju ni tacne, a jos manje precizne podatke. Po nekim procjenama Vojska Jugoslavije danas ima izmedju 60 i 80 hiljada vojnika i gotovo isto toliko policajaca. Vojni analiticari cak smatraju da je tamo vise naoruzanih policijskih snaga nego vojnih. Beograd slabo ekonomski stoji i, sigurno, ima razloga da smanji vojni aparat, ali je situacija na Kosovu i NATO-ve prijetnje dodatno komplikovala situaciju, pa je vojna sila sada, vjerovatno, veca jer su mobilizirane i neke rezervne snage.

Djuro KOZAR AIM Sarajevo