UVREDLJIVO POREDjENJE

Mediji na udaru kritike

Predsjednik Republike Srpske Nikola Poplasen uporedio situaciju u medijima RS sa onom u kojoj su bili mediji nacisticke Njemacke tridesetih godina, optuzujuci Srpsku radioteleviziju i nezavisne medije za izdaju i sluzenje tudjim interesima

Banjaluka, 25. februar 1999. (AIM)

Mediji u Republici Srpskoj nasli su se ovih dana na udaru do sada najostrije kritike. Ovaj put u istom kosu i drzavni i nezavisni.

"Situaciju u medijima u RS veoma je slicna onoj koja je bila prisutna u Njemackoj, u medijima, tridesetih godina, u vreme uspona Adolfa Kitlera na vlasti", izjavio je drzavnom "Glasu srpskom Nikola Poplasen, predsjednik Republike. Predsjednik se posebno okomio na drzavnu televiziju (SRT), koju naziva izdajnickom i za koju kaze da "razara instituciju predsjednika Republike u tudjem interesu". Ovakvu ulogu SRT-a Poplasen povezuje sa ulogom medjunarodnog administratora Dragana Gasica, za koga kaze da "vlada protivustavno i protivzakonito, na jedan diktatorski nacin".

Napadi na drzavnu televiziju dolazili su iz redova Srpske demokratske stranke (SDS) i Srpske radikalne stranke (SRS) od kada je prestala biti pod njihovom kontrolom. Napadi su se pojacavali s vremena na vrijeme u periodu izborne kampanje, ali nikada nisu prelazili mjeru kritike koja se podrazumijevala kao dio politickog marketinga. Zadovoljstvo izbornim rezultatima otupilo je ostricu kritike medija sve do mandatarske krize i predloga Brane Miljusa za mandatara. Tada su mediji krenuli sa ostrijom kritikom predsjednika i njegove politicke strategije. Drzavna televizija je u montiranom prilogu prenijela dijelove intervjua mandatara Brane Miljusa nezavisnoj sarajevskoj televiziji 'Krug 99', pokazujuci javnosti da Poplasen za mandatara predlaze dezertera koji se zalaze za multietnicku vladu, hapsenje i izrucivanje ratnih zlocinaca, povratak izbjeglica, rijecju - premijera koji je na potpuno suprotnim pozicijima od onih koje mu pripisuje Poplasen. 'Dnevne nezavisne novine' su na dan izglasavanja povjerenja Miljusu objavile na naslovnoj strani poznatu ratnu fotografiju Poplasena u crnoj cetnickoj uniformi i tekst sa sa ostrom kritikom njegove politicke (ne)doslednosti.

Nakon politicke 'epizode Miljus' Poplasen je u nekoliko navrata iskoristio medijske nastupe za kritiku SRT-a i "nekih medija". Kritika je svaki put ostajala bez argumenata i na kvalifikacijama "sramno" i "antisrpski". U nekoliko navrata Poplasen je bio gost drzavne televizije, ne propustajuci ni tada priliku za kritiku. Televizija je na jednu kritiku odgovorila pismom koje je potpisao prozvani administrator Dragan Gasic.

U poslednjem napadu na medije Poplasen nije zaobisao nezavisne medije. I njima je ovaj puta pripisao antisrpsku poziciju i ulogu "razaranja institucije predsjednika u tudjem interesu". "Ne radi se samo o sitnoj materijalnoj korupciji ljudi koji vrede izmedju 50 i 100 maraka, nego i o jasnoj ideoloskoj korupciji ideja, i jednoj orijentaciji koja nema nikakve veze sa interesima naroda na ovim prostorima", kaze Poplasen, ne propustajuci da javnosti stavi do znanja kako se ovi mediji finansiraju "daleko od ovih prostora".

Na Poplasenove izjave odmah je reagovalo Nezavisno udruzenje novinara Republike Srpske saopstenjem za javnost u kome se poredjenje stanja u medijima RS sa stanjem u nacistickoj njemackoj tridesetih godina kvalifikuje kao "najteza optuzba medija i najveca uvreda novinarske profesije". "Ako je predsjednik i imao makar i jedan razlog za ovakav sud, ne mozemo da povjerujemo da se on odnosi na sve medije. Zbog toga trazimo da predsjednik Poplasen za ovakve optuzbe iznese argumente i javno obrazlozi svoj stav", stoji u saopstenju Nezavisnog udruzenja novinara.

Iz Nezavisnog udruzenja novinara predsjednik Poplasen se podsjeca da je kao lider jedne politicke partije koja nije bila na vlasti, zahvaljujuci prije svega nezavisnim medijima, imao mogucnost da javno saopsti svoje ideje i stavove, pa i ostre kritike na racun politickih protivnika.

Istog dana uslijedilo je i reagovanje Rajka Vasica, ministra informisanja u Vladi RS. Komentarisuci izjavu Poplasena da SRT razara instituciju predsjednika Republike, Vasic kaze da on sam sebe razara i da je to pokazao imenovanjem Brane Miljusa za mandatara. Poredjenje sa medijima u Njemackoj tridesetih godina Vasic naziva katastrofalnim i trazi da Poplasen ponudi javnosti argumente ili da podnese ostavku. U vezi napada na SRT, Vasic kaze da su proizvoljni i neargumentovani i podsjeca Poplasena da je supervizora 'naslijedio' od ranije vlade Gojka Klickovica.

S obzirom da se kritika Predsjednika uglavnom odnosila na SRT kao najveci i najznacajniji medij, pada u oci da se povodom toga nije oglasilo drugo novinarsko udruzenje - Udruzenje novinara RS, koje okuplja uglavnom novinare drzavnih medija. Takodje se nije pojavio ni jedan redakcijski uvodnik sa reagovanjem. Iz samo dva navedena reagovanja slijedi da novinare drzavnih medija brani ministar informisanja, a nezavisne medije njihovo udruzenje. Saopstenje Nezavisnog udruzenja novinara prenijele su samo "Nezavisne novine", dok ga "Glas srpski" i SRT nisu ni pomenuli.

Optuzbe i osporavanja na relaciji Poplasen - mediji trebala bi da otvore ozbiljnu raspravu o profesionalizmu medija i njihovoj drustvenoj ulozi. Politika ocigledno od medija ocekuje da i dalje budu u sluzbi njenih interesa i ideja, a samim medijima nije dovoljno jasno na koji nacin ostati izvan politicke upotrebe. Vjerovatno zbog toga novinari cute kada predsjednik negoduje.

Branko Peric (AIM)