GRAD CE PRIPASTI - SFOR-u

Sarajevo Feb 24, 1999

ARBITRAZA ZA BRCKO

AIM, Sarajevo, 24.02.1999.
Arbitrazni Tribunal za Brcko, pod predsjedavanjem Robertsa Ovena, zavrsio je protekle srijede u Becu desetodnevno saslusanje svjedoka iz Federacije BiH, Republike Srpske, supervizora za ovaj grad Roberta Faranda i drugih predstavnika medjunarodnih organizacija u BiH. Iskaze o svemu sto je vezano za funkcioniranje vlasti, povratak izbjeglica i organizaciju zivota koja se u protekloj godini dogodila u Brckom, te svim onim propustima koji su ucinjeni prilikom provedbe Daytonskog sporazuma, Tribunalu je predocilo vise od 30 svjedoka.

Dvodnevni Farandov iskaz, koji je od strane svih aktera ocijenjen kao objektivan i korektan, dao je posebnu dimenziju arbitraznom procesu. Farand je ocijenjivao stanje u Brckom isticuci da je bilo odredjenih pomaka, medjutim, to jos nije dovoljno kako bi se Daytonski sporazum realizirao u potpunosti. Inace, supervizor je oznacen kao kljucni svjedok, a njegova izjava da ce svoje ovlasti prosiriti i na federalni dio Brckog, imala je vrlo optimistican prizvuk.

Ako se izuzme Farandovo svjedocenje, rijetki su bili svjedoci koji su odusevili arbitra Ovena. Za razliku od Milorada Dodika, premijera Vlade RS, koji je u vrijeme prosle arbitraze ostavio snazan utisak na Tribunal i javnost, ovoga puta tu ulogu imao je Mirsad Djapo, predsjednik Skupstine Brckog - svjedok koji je imao sta da kaze i za jednu i za drugu stranu arbitraznog procesa, te onaj kojeg je arbitar Oven na dugo i nasiroko ispitivao.

Ukoliko arbitrazni proces u Becu nije bio samo predstava ili farsa, kako ga okarakterisase pojedini njegovi akteri pribojavajuci se da konacna odluka nije vec kovertirana, Oven ce uistinu imati dosta posla. Bez obzira na ove sumnje oko unaprijed kovertirane arbitrazne
odluke, cinjenica je da su svi njeni akteri, arbitrazni timovi Federacije i Republike Srpske, u jednom bili suglasni - odluka, kakva god da je treba biti konacna. Time bi protekla, treca po redu, arbitraza o ovom gradu bila posljednja, a odluku za Brcko sve strane ce morati dosljedno sprovoditi. Istina, arbitar Oven je najavio nove susrete sa akterima protekle arbitraze, ali, kako je rekao, u drugim okolnostima.

Donosenjem konacne odluke, cije se saopstavanje najavljuje za mart mjesec, ako nista drugo ustedice se ogromna materijalna sredstva, koja su do sada izdvajana za visednevna okupljanja na arbitrazne procese. Dovoljno je pomenuti da se cijene nocenja u evropskim gradovima gdje se odrzava arbitraza krecu od 300 do 500 DM, putne troskove i dnevnice, satnice advokata koje prema nezvanicnim podacima iznosi 360 DM po satu...Koliko li se tog novca moglo upotrijebiti za obnovu kuca u Brcakom?

No, svi ovi finansijski efekti nece biti toliko vazni ukoliko Tribunal bude sudio po principu legalnosti i pravicnosti, rekao je u Becu clan Predsjednistva BiH, Alija Izetbegovic. Odnosno, ako rjesenje bude trajno, realno i pravedno i ako se njime obezbijedi mir i stabilizacija BiH, kako je to objasnio predsjedavajuci Predsjednistva BiH, Zivko Radisic. Iako je pred Tribunalom zastupao dodjelu Brckog Federaciji, podsjecajuci da je 1995. godine odbio potpisati Daytonski sporazum dok se nije odredila arbitraza za Brcko, za Izetbegovica postoji i kompromisno rjesenje - specijalni distrikt za Brcko.

Nimalo slucajno, ali dvojica clanova drzavnog Predsjednistva su se pred Tribunalom pojavila posljednjeg dana svjedocenja, cime je arbitrazni proces dobio odredjenu politicku dimenziju. Bolje receno, oni su trebali politicki profilirati stavove svojih delegacija.

Sve ono sto se dogadjalo pred Tribunalom, sasvim sigurno bice tesko sublimirati i iznaci neko neutralno rjesenja, kojeg uglavnom ocekuje federalni tim. Polazne pozicije delagacija F BiH i RS bile su diametralno razlicite - federalni je tim na proces dosao sa zahtjevom da Brcko pripadne Federaciji, a delegacija Republike Srpske sa zahtjevom da Brcko teritorijalno ostane u njenom sastavu. Svjedoci i advokati i jedne i druge strane upinjali su se da dokazu svoja zalaganja, da pobiju protivnicke stavove i da se nametnu argumentom i cinjenicom vise. Advokatski timovi - vjesto predvodjeni, federalni Edvardom Dilenom a Republike Srpske Nikolom Kosticem - odradili su profesionalno i zanatski svoj posao. Hoce li biti zadovoljni krajnjim ishodom i rezultatom arbitraznog postupka, ostaje da se vidi u martu.

Iako snazno odredjene svojim stavovima, obje su delegacije tokom arbitraznog postupka pokazale odredjenu dozu fleksibilnosti, odnosno spremnosti za kompromis. Vec prvih dana arbitraze, Mirko Sarovic, vodja delegacije RS-a, izjavio je kako je za njih kompromis da Brcko u Republici Srpskoj bude uz medjunarodnu kontrolu od 5 do 10 godina. Odredjeni kompromis koji se odnosi na specijalni distrikt za brcko advokat F BiH, Edvard Dileni, provukao je kroz svoje pocetno predstavljanje strategije rada tokom procesa. No, upravo je takva mogucnost kompromisa iziritirala svjedoke HDZ-a, Ivu Luzanskog, inace predsjednika F BiH i Stjepana Mikica, predstojnika ureda clana Predsjednistva BiH, Ante Jelavica, do te mjere da je poljuljana jedinstvenost nastupa federalnog tima pred Tribunalom. Pominjanje distrikta, kao moguceg rjesenja do te mjere je uzdrmalo Luzanskog i Mikica da se gotovo mogao desiti incident pred Tribunalom. Navodno, HDZ je u posljednji cas iznevjeren od svog partnera u vlasti - SDA, te se Luzanski pred Tribunalom jasno ocitovao da je protiv distrikta. Cak je iznio i sasvim drugacije vidjenje Brckog u Federaciji i to kao zajednicu opcina, poput Mostara, a ne kao predratnu opcinu Brckog.

Naravno pojam distrikta naisao je i na velike otpore kod predstavnika delegacije RS-a. Kod njih je, bez obzira na visestranacki sastav delegacije, do izrazaja doslo jedinstveno zalaganje za ostanak Brckog u RS. Milorad Dodik je za tu opciju cak zalozio i svoju politicku sudbinu. Kako je rekao, ukoliko Brcko ostane u RS bice to njegov trijumf, odnosno, ukoliko se to ne desi on je spreman na poraz.

S druge strane, tokom arbitraznog procesa Mirsad Djapo (SDP) i Kresimir Zubak (NHI), ponudili su rjesenje distrikta za Brcko - specijalni status koji bi podrazumijevao vlast zajednickih institucija BiH. Naravno, nemogavsi tek tako odstupiti od svoje strategije, SDA je ovo rjesenje uzgred prihvatila kao kompromisno. Ocito nedovoljno uvjeren u mogucnost ovakvog rjesenja, Ejup Ganic, podpredsjednik Federacije BiH, odustao je od svjedocenja Harisa Silajdzica, kopredsjedavajuceg Vijecem ministara BiH. Obrazlozenje je bilo u stilu: "Sta bi Vijece moglo reci kad ionako nije nista uradilo".

Posljednjeg dana, Tribunalu su pismeno svjedocenje dostavili clanovi pet nevladinih organizacija iz Federacije BiH: Hrvatsko narodno vijece, Kongres vijeca bosnjackih intelektualaca, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, Jevrejska zajednica i Srpsko gradjansko vijece. Predlozen je specijalni distrikt za Brcko koji bi u prelaznoj fazi bio pod medjunarodnom kontrolom. Jednostavno receno, Brcko ne bi pripalo ni RS, Ni FBiH, ni zajednickim institucijama BiH. Sto je najbitnije - ovo rjesenje ne bi predstavljalo niciji poraz, vec pobjedu onih snaga koje su za BiH. Naravno, protivnicima distrikta, sama ta rijec para usi,
bez obzira na njegovu formu i sustinu.

Nema sumnje, u igru je ubaceno vise varijanti i mogucih rjesenja. Arbitra Ovena ocito je trebalo sto vise zbuniti. Predoceno je nekoliko varijanti od kojih sada treba naci kompromisno rjesenje koje ce ukljuciti medjunarodno prisustvo, ali da to ne bude distrikt na kojeg ne pristaju predstavnici RS i HDZ-a. S druge strane Brcko treba izvuci iz juridikcije RS-a, za sta se zalaze Federacija BiH, a opet udovoljiti Republici Srpskoj pa ga ostaviti u teritorijalnoj cjelini RS-a. Uz sve to, treba imati u vidu i navodnu preporuku Visokog predstavnika da se donosenje konacne odluke odgodi. Postojanje ovakve preporuke OHR je osporio. Medjutim, Ejup Ganic ne odustaje i uporno tvrdi da Carlos Westendorp zna, da on zna za pismenu preporuku.

Arbitrazni rebus vjesto je sacinjen u Becu. Hoce li ga rjesiti Robert Oven na ovakav nacin kako je ponudjen, ili ce izvuci svog dzokera iz rukava, uskoro ce se vidjeti. Jedno je ipak jasno - odluka, kakva god bude, morat ce se provesti, svidjala se ona ovdasnjim polticarima ili ne. Naime, za njeno ce sprovodjenje garant biti SFOR.

Mirjana MICEVSKA AIM Sarajevo