IGRA SKRIVALICE

Ekonomski rat Srbije i Crne Gore

AIM PODGORICA, 23.2.1999.

"Ovakvo i ovoliko propadanje naroda, nije vise ni prihvatljivo ni shvatljivo" - rezignirano je primijetio Vojin Djukanovic, ministar industrije Crne Gore. Najnoviji vrtoglavi skok marke na "crnom" deviznom trzistu, po ministrovim rijecima, opet je izazvan finansijskim malverzacijama iz Srbije. Ne pominjuci uvodjenje sopstvene monete, ministar Djukanovic nije usamljen u misljenju da "Crna Gora mora da povuce radikalne poteze".

I ova najnovija izjava crnogorskog zvanicnika da je "konacno doslo vrijeme da se prekine sa romantizmom i nacionalizmom i da se okrenemo realnoj ekonomiji", pokazuje koliko je mala Crna Gora ranjiva od ponasanja zvanicnog Beograda sa kojim je usla u otvoreni ekonomski rat. I predsjednik Crne Gore Milo Djukanovic, prilikom svoje nedavne posjete Londonu, javno se pozalio da je Crna Gora u vrijeme trajanja sankcija medjunarodne zajednice bila i pod dodatnim sankcijama "drugog oka" u glavi - Srbije.

A upitan zasto je doslo do trgovackog rata izmedju Crne Gore i Srbije, predsjednik Djukanovic je novinarima kazao da je Milosevic vecinu svog radnog vremena skoncentrisao na temu kako nauditi Crnoj Gori. "Od vremena kada je Momir Bulatovic izabran za saveznog premijera, Crnoj Gori nije uplacen niti jedan dinar u kasu republickog fonda penzijskog osiguranja, iako je to obaveza po saveznom zakonu. Od tada savezna vlada nije donijela niti jedno odobrenje o uvozu za proizvodjace iz Crne Gore", rekao je Djukanovic.

Osim toga, crnogorski predsjednik je priznao da su svakodnevne pojave da se na "zamisljenoj i od strane beogradskog rezima postavljenoj granici izmedju Srbije i Crne Gore, koja vec danas ima obrise klasicnog carinskog prelaza, zaustavlja transport iz Crne Gore, i to nezavisno od toga da li u pitanju uvozna roba ili roba proizvedena u Crnoj Gori".

I dok se u Podgorici nagadja da li slijedi prekid platnog prometa izmedju Srbije i Crne Gore, celnici Miloseviceve ekspoziture u Crnoj Gori, pretezno organizovani u Socijalistickoj narodnoj partiji, tvrde da crnogorska vlast izmislja trgovinski rat i time "svjesno sije mrznju izmedju dva naroda".

Tako je Danilo Vuksanovic, potpredsjednik Savezne vlade, iskoristio svoj poslanicki istup da u crnogorskom parlamentu optuzi Djukanovicevu vlast da nekontrolisanim uvozom i neplacanjem carina i poreza na promet "gusi ekonomiju Srbije". Njegov partijski kolega Dusko Jovanovic tvrdio je da raspolaze sa podacima da je za nekoliko godina Vlada Crne Gore, "izvozeci" naftu u Srbiju, inkasirala 500 miliona maraka, ali da tih deviza sada nema.

Sa crnogorske strane, pak, navodi se da rafinerije u Srbiji mogu da podmire svega 20 do 25 posto domacih potreba i da je zbog toga sasvim logicno sto se uvoze vece kolicine nafte posredstvom Luke Bar, posto je to isplativije nego da se "radi" preko solunske luke ili nafta preradjuje u srbijanskim rafinerijama. S druge strane, sve dok Savezna vlada ne izmiri zakonske obaveze prema crnogorskim penzionerima, ovdasnja vlast ne uplacuje carine u savezni budzet. Crnogorska vlast proziva Mihalja Kertesa, direktora Savezne uprave carina, inace Milosevicevu desnu ruku, da je preusmjeravanjem savezne carne u penzijski fond Srbije, ostetio zajednicku kasu vise od pola milijarde maraka...

Dok je trajao zestoki verbalni rat, ovdasnji privrednici su na vlastitoj kozi mogli osjetiti sve posljedice zategnutih politickih odnosa Srbije i Crne Gore. Tako je, prije desetak dana u Raskoj, srpska policija u sadejtsvu sa jugoslovenskom carinom "zarobila" stotinjak kamiona crnogorskih preduzeca.

A to nije bilo prvi put da se blokira crnogorska roba, bilo na granici kod Prijepolja, ili, kao u posljednjem slucaju, u unutrasnjosti Srbije. Ovdasnji ekonomisti tvrde da su stete zbog blokade, samo u posljednjih godinu dana, presle iznos od deset miliona njemackih maraka!

Posljednja blokada je uslijedila nakon Kertesove odluke da organizuje "dubinsku kontrolu roba na svim magistralnim putevima i prugama". Ali, ta se "dubinska kontrola" odnosi samo na robu koja stize iz Crne Gore. Obrazlozenje za ovu restriktivnu mjeru savezna administracija je nasla u odluci crnogorskih vlasti, od proslog jula. Tada je, naime, Crna Gora preuzela kontrolu nad uvozno-izvoznim poslovima, koji su bili centralizovani, u nadleznosti vlade Momira Bulatovica, koja nije dala ni jedno odobrenje o uvozu za privrednike iz Crne Gore. Druga je prica, sto se za dozvole o uvozu kontigenata savezni ministri enormno bogate.

Liberalizacija spoljnotrgovinskih poslova dovela je u Crnu Goru i mnoge srpske firme. Zbog nizih poreza i akciza, roba uvezena u manjoj republici, plasirana je po znatno povoljnijim cijenama na trzistu Srbije, od cega je ovdasnja vlada imala visoke prihode, kojima je punila budzetski deficit. Navodi se, recimo, da je u 1998. godini crnogorsko Ministarstvo trgovine izdalo 430 uvozno-izvoznih dozvola. Na osnovu toga uvezeno je roba u vrijednosti od 87.6 miliona dolara, a izvezeno 7.4 miliona dolara. Samo u januaru ove godine izdato je 67 rjesenja za uvoz roba vrijednih vise od cetrnaest miliona dolara.

Savezne vlasti su, od jula prosle godine do februara ove, uz manje incidente, dozvoljavale crnogorskim uvoznicima slobodan plasman proizvoda u Srbiji. Medjutim, kada se posao zahuktao, primijenjen je poznati metod sluzbenog Beograda - roba je zbog navodno neregularnih papira prakticno konfiskovana. Crnogorske vlasti su pred najnovijom provokacijom Beograda posve nemocne, prijeteci da ce da povuku dugo najavljivan - "radikalan potez" u zastiti svojih interesa.

"Mi ne priznajemo tzv. Saveznu vladu i sa njom nijesmo komunicirali oko ovih problema. Ni nakon ove blokade necemo sprovoditi njene mjere koje se odnose na trgovinu sa inostranstvom. Jer, te su mjere antitrzisne i antiliberalne, sa njima se pokusava centralizacija ukupnih tokova roba i novca", obecava ministar trgovine Ramo Bralic.

Od otvaranja politickog sukoba izmedju Podgorice i Beograda Milosevic ekonomskim pritiscima pokusava da disciplinuje crnogorsku vlast. To mu je ranije polazilo za rukom, uvijek kada je Crna Gora povlacila samostalne poteze.

Medjutim, problem se sada komplikuje: ove posljednje mjere, cine ranjivim Djukanovicev projekat "samofinansiranja Crne Gore". Jer, Crna Gora je svoju ekonomsku sudbinu vezala za srpsko trziste posto je prethodno u saveznistvu sa Milosevicem pokidala ekonomske niti sa drugim bivsim jugo-republikama i svijetom. Sada placa danak tome i cini se da promjena u ekonomiji dvije federalne jedinice uskoro nece biti. Osim ukoliko se, pak, zvanicna Crna Gora ne odluci na neke radikalne politicke poteze.

Branko VOJINIC (AIM)