BITKA RUSA I AMERIKANACA

Dileme crnogorskog privatizacijskog modela

Privatizacija crnogorskih preduzeca izaziva ovih dana veliku pozornost. U toku je skupstinaska rasprava oko izmjena Zakona o privatizaciji, a vlast i opozicija ukrstaju argumente oko nekih vec obavljenih poslova. Crnogorski gradjani koji prate ovo zasijedanje u direktnom TV prenosu mogli su saznati niz novih detalja o sumnjivim poslovima transformacije atraktivnih crnogorskih preduzeca.

AIM, PODGORICA 19. 02. 1999.

Najvise spora izazvala je direktna prodaja trecine Instituta "Dr Simo Milosevic" u Igalu. Opozicija, poslanici Liberalnog saveza i Bulatoviceve SNP, optuzuju vlast da je zbog "politicke ljubavi" sklopila stetni ugovor sa americkim biznismenom i bivsim jugoslovenskom premijerom Milanom Panicem i prakticno mu u bescjenje dala dionice poznatog crnogorskog ljecilista u Igalu. Posao je, kao i neki drugi do sada, sklopljen mimo medjunarodnog konkursa, u direktnoj nagodbi, daleko od ociju javnosti. Sumnje u citavu transakciju i odnose Panica sa vrhom crnogorske vlasti pojacane su nedavnim dolaskom americkog biznismena u Podgoricu. Nakon nacionalizacije ICN u Beogradu, Panic je bez ikakvih problema u hitnom roku preregistrovao firmu u Crnoj Gori, koja se sada zove "ICN Montenegro".

Drugi veliki skandal, koji vec sest mjeseci potresa Crnu Goru, je predaja Kombinata Aluminijuma na upravljanje svajcarskoj korporaciji "Glenkor". Od podgorickog aluminijskog giganta i bukvalno zavisi 50 odsto crnogorske privrede. I ovaj dil je sklopljen u direktnoj nagodbi. U citavoj prici znacajnu ulogu igra privatna firma "Vektra", najveci crnogorski izvoznik aluminijuma, ciji je vlasnik Dragan Brkovic vrlo blizak crnogorskom predsjedniku Djukanovicu.

Ovi slucajevi netransparentne privatizacije bili su i predmet paznje stranih diplomata. Od njih je crnogorska Vlada dobila nimalo prijatna upozorenja da se proces mora odvijati javno, po medjunarodnim standardima.

Kao da to upozorenje nije bilo dovoljno glasno. Ovih dana je iskrsla nova privatizaciona afera. Opet se radi o atraktivnoj kompaniji, predvidjenoj za prodaju putem medjunarodnog tendera - monopolskim distributerom naftom i njenim derivatima, kotorskim "Jugopetrolom". Da li je "Lukoil", najveca ruska naftna kompanija duboko upleten u poslove kotorskog "Jugopetrola" i da li je time princip transparentne privatizacije crnogorske firme vec ozbiljno doveden u pitanje?

Po onome sto je objavio strucni americki casopis "Plan Ekon" posao je vec sacinjen - u direktnoj nagodbi. U tekstu objavljenom u "Plan Ekon-u" kaze se da je ruska kompanija, nastavljajuci svoju ekspanziju na Balkanu "kupila neutvrdjeni dio akcija kotorskog 'Jugopetrola'. Ovaj posao je dogovoren bez medjunarodnog tendera, sto govori o tome da transakcije u starom stilu jos uvijek imaju vazne ulogu u poslovima oko nafte u regionu. Cijene i uslovi kupovine tek treba da se obznane".

Crnogorske privatizacione vlasti su demantovale ove tvrdenje. Nakon objavljivanja vijesti i u domacoj stampi, da je "Lukoil" vec usao u zajednicko investiranje sa "Jugopetrolom", Savjet za privatizaciju je prosle nedjelje nalozio kotorskom preduzecu da odmah obustavi sve pregovore sa ruskom firmom. Jer, time se ozbiljno ugrozava zapoceti proces privatizacije ove kompanije.

"Jugopetrol" je sa 33 pumpne stanice, voznim parkom, silosima u Luci Bar i postrojenjem u Morinju, jedno od najatraktivnijih crnogorskih preduzeca. Procijenjeno je na 130 miliona njemackih maraka. Planira se prodaja 55 odsto akcija. Prodaja "Jugopetrola" nema samo ekonomski, vec i strategijski znacaj. Jer, ovo preduzece ima vlasnistvo i nad silosima u Luci Bar. Tako ce onaj koji kupi "Jugopetrol" prakticno imati slobodan ulaz na barska vrata, u cijem je zaledju veliko trziste Srbije, Bosne i Hercegovine... Luka Bar bi mogla biti znacajna i zbog obuzdavannja kosovskog sukoba. Predsjednik Djukanovic je ponudio verifikatorima OEBS-a slobodno koriscenje Luke, a poziv je ovih dana otvoren i NATO paktu, ako zartreba, radi slanja eventualnih trupa Alijanske na Kosovo.

Prica o ekspanziji "Lukoila" u Crnoj Gori pocela je da se protura jos prosle godine. Prvo su srpski mediji objavili tekstove da se oko naftnog trzista ( a mozda i Luke Bar) u Crnoj Gori bori zapadni i ruski kapital. U ljetosnjem intervjuu "Nedjeljnom telegrafu", Predrag Drecun, tada potpredsjednik u Vladi Crne Gore zaduzen za privatizaciju, istice da je licno sprijecio ulazak sumnjivog ruskog kapitala u Crnu Goru, insistiranjem da se tenderski postupak obavi na propisan nacin. U julu je putem konkursa izabran privatizacioni savjetnik za "Jugopetrol"- "Hong Kong Sangaj Banka", ali medjunarodni tender jos nije raspisan. Da li zbog toga sto je neko iz crnogorske vlasti, u pregovorima obavijenim velom tajne, favorizovao rusku naftnu kompaniju? Iskustva istocnoevropskih zemalja pokazuju da ovakva sporost od zapocinjanja procesa privatizacije jedne firme do raspisivanja javnog konkursa, daju mogucnost velikih mahinacija, korupcije i favorizovanja odredjenih kompanija.

Preliminarne pregovore sa "Lukoilom" oko zajednickih ulaganja, u sred tenderskog procesa, u samom "Jugopetrolu" ne smatraju problematicnim. Sa njima je, kaze Branko Kascelan, komercijalni direktor, upoznata i Vlada Crne Gore i nista se ne moze potpisati bez njene saglasnosti. "Ugovor sa "Lukoilom" oko investiranja u dvije pumpe nije jos sklopljen, sacinjen je samo zapisnik", tvrdi Kascelan i dodaje da se o zajednickim ulaganjima direktno razgovara i sa americkom kompanijom "Vitol". To, po njegovom sudu, ne moze ugroziti trzisnu poziciju "Jugopetrola" prilikom raspisivanja medjunarodnog tendera. "Naprotiv, time se samo poboljsava polozaj kotorske firme na trzistu", smatra Kascelan.

Medjutim, zajednickim ulaganjima sa inostranim partnerima izdvojili bi se dijelovi preduzeca. To bi, bez sumnje, znatno spustilo njegovu cijenu na svjetskom trzistu i dovelo u pitanje dobru prodaju strateskom investitoru. Najvredniji djelovi "Jugopetrola" su upravo pumpe na atraktivnim lokacijama (Budva i Podgorica), za koje je zainteresovan "Lukoil" i silosi u barskoj luci, za koje se interesuje "Vitol". Ko ce onda da se javi na medjunarodni tender, kada je strucna stampa vec objavila vijest da je kupac za "Jugopetrol" nadjen u tajnom dogovoru crnogorske Vlade i "Lukila"?

Poznavaoci prilika u naftnoj industiji tvrde da je za "Jugopetrol" najvaznije da nadje kupca koji ce unaprijediti njegovu distributivnu mrezu, jer se nafta i njeni derivati kupuju slobodno na svjetskom trzistu. Za Crnu Goru bi stoga bilo mnogo znacajnije da nadju poznatog zapadnog distributera, nego rusku kompaniju koja nema dobar pristup svjetskom finasijskom trzistu, niti ima visoke zapadne standarde oko opreme benzinskih pumpi, njihovog razvoja i pruzanja usluga. Pored toga, nije tajna da mnoge velike ruske kompanije cesto manipulisu sa novcem sumnjivog porijekla i ne postuju pravila igre koja karakterisu Zapad.

Da li slucaj "Jugopetrol" potvrdjuje tezu da privatizacija velikih crnogorskih preduzeca sve vise izmice kontroli i utvrdjenim pravilima? Sudeci po dosadasnjem iskustvu ispada da se u direktnim pregovorima prvo napravi posao sa nekom kompanijom, koja se time privileguje, nakon cega - raspisivanje medjunarodnog konkursa gotovo nema smisla.

U izjavi datoj podgorickom nedjeljniku "Monitor"" potpredsjednik Savjeta za privatizaciju, Veselin Vukotic tvrdi da bi - da Savjet nije reagovao - dogovor "Jugopetrola" i "Lukoila" kompromitovao Crnu Goru pred inostranim partnerima. Ko je, onda, dao "zeleno svjetlo" za pregovore? U Upravnom odboru "Jugopetrola" su znacajni predstavnici vlasti. Na njegovom celu je savjetnik predsjednika republike - Mladen Vukcevic, a sef pregovarackog tima je savjetnik premijera - Vojin Lazarevic. Da li su direktni pregovori sa Rusima bili moguci bez njihovog znanja?

Milka TADIC (AIM)