Oslobodjnei politicki zatvorenici

Skopje Feb 15, 1999

"OSLOBODjENI" PLASI SVOJE "OSLOBODIOCE"!?

AIM Skopje, 15.02.1999

Nakon oko osam meseci zatvora umesto sedam godina, na koliko je bio osudjen bivsi gradonacalnik Gostivara, (grad u zapadnoj Makedoniji sa albanskom vecinom), Rufi Osmani je konacno na slobodi. U isto vreme, zahvaljujuci zakonu za amnestiju koji je po drugi put polozio parlamentarni ispit (Gligorov je odbio da potpise zakon nakon prvog glasanja vracajuci ga Parlamentu), 4 februara oslobodjen je i njegov tetovski kolega, Alajdin Demiri kao i predsednici opstinskih saveta ova dva grada. Njihovim oslabadjanjem zatvorena je jedna crna stranica u istoriji medjuetnickih odnosa u Makedoniji koja je svojevremeno, u trenutku kada je bila otvorena - 9 jula 1997 godine, pretila da preraste u pravi etnicki sukob sa nesagledivim posledicama. Toga dana, u najranijim jutarnjim satima, makedonska policija je preuzela veliku akciju skidanja albanskih zastava sa jarbola ispred sedista dveju opstina u kojima je koncentrisana skoro sva politicka moc Albanaca u Makedoniji, a koji su nakon lokalnih izbora u 1996 godini bili pod vlascu "radikalne" Demokratske Partije Albanaca.

Akcija je bila posebno ostra u Gostivaru, gde je gradonacelnik Rufi Osmani u kratkom periodu vladavine (oko sest meseci) uspeo da stvori imidj neprikosnovenog lidera, ugrozavajuci cak i svog partijskog sefa u Tetovu, Arbena Djzaferija. Njegova harizma je bila ocigledan (dovoljan) razlog da desetice hiljada Albanaca iz Gostivara i ostalih delova zemlje stanu u odbranu zastave i uhapsenog gradonacelnika, koji je za vreme skidanja zastave bio pod naoruzanom policijskom kontrolom. Ilustracija za ovu pretpostavku jeste cinjenica da je u to vreme u Tetovu sve bilo mirno, iako je slucaj bio identican, kao stav oba gradonacelnika i oba opstinska saveta je poticao od istih partijskih principa. Kao posledica svojevrsnog izrazenog narodnog nezadovoljstva, u Gostivaru je tog devetog jula poginulo troje Albanaca, na stotine njih je naprosto prebijeno a jos toliko njih pritvoreno, ukljucujuci i slucajne prolaznike.

Valja napomenuti da se sve ovo dogadjalo u vreme vlade Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) koji su u medjuvremenu izgubili vlast. Kada je dosla na vlast koalicijom "Za promene" (VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa i Demokratska partija Albanaca), Rufi Osmani i Alajdin Demiri, kao prakticni nosioci ideje o upotrebi albanske zastave su se nasli na slobodi. Medjutim, oslobadjanje dvojice gradonacelnika ne znaci i pojacanje njihove partije!

Jos u prvim trenucima slobode, tek sto je napustio zidine skopskog zatvora Idrizovo, Rufi Osmani je izjavio domacim medijima da se ne oseca kao clan Demokratske Partije Albanaca, a njegovog, sada ocigledno bivseg sefa je proglasio bolesnikom kome je politika vaznija od zdravlja, aludirajuci na glasine o teskoj bolesti lidera DPA (koje je i on sam indirektno potvrdio). Sa druge strane, dnevni list na albanskom jeziku, "Flaka", koji je nakon parlamentarnih izbora pod potpunom kontrolom DPA, osim jedne vesti nije pisao skoro nista o oslobadjanju Osmanija, iako je u vreme hapsenja i sudjenja on neprekidno bio covek sa "naslovne strane" ovog lista. Ovih dana je indikativno delovala izjava tetovskog gradonacelnika, Alajdina Demirija, (koji je ostao veran svojoj partiji) da nakon oslobadjanja nije uopste kontaktirao sa svojim kolegom Osmanijem. Do sada to nisu ucinili ni celnici ove partije iako je u danima nakon izlaska iz zatvora njegova kuca postala mesto za svojevrsno "hodocasce" (Osmani morao preko novina da obavesti potencijalne posetioce da odlaze prijem kod kuce zbog odlaska na lecenje). Kako se saznaje on se momentalno nalazi na lecenju u Ohridu zbog problema sa nogom.

Izjava Demirija i cinjenica da Osmanija nisu posetili ljudi iz tetovske centrale DPA, bio je povod prethodnih spekulacija da je Rufi Osmani uporno odbijao da se vidi sa svojim partijskim sefom, Arbenom Djzaferijem dok je bio u zatvoru. Oko dva meseca pre oslobodjanja Rufija Osmanije, Djzaferi je ove glasine proglasio izmislicom i cak je optuzio jednog domaceg novinara za podmetanje povodom ove price. Sukob koji se dugo vremena drzao pod partijskim "tepihom", a koji je izbio ranije, konacno je potvrdjen, i to na inicijativu glavnog aktera koji je ocigledno kivan na svoju partiju. Koliko je za otvorenost Osmanija doprinela cinjenica da je njegovo oslobadjanje vremenski "tempirano" tako da on nije imao ni teoretskih mogucnosti da se ponovo kandiduje za gradonacelnika Gostivara, posto se krajnji rok za prijavljivanje kandidature poklopio sa danom njegovog oslobadjanja iz zatvora, ostaje da se pretpostavi mada se cini da njemu vise nije ni stalo do ove funkcije.

Zacetak sukoba izmedju Rufija Osmanija i DPA moze se smestiti u vreme kada je formirana DPA, koja je nastala od spajanja PDPA (Partije za Demokratski Prosperitet Albanaca) i NDP (Narodna Demokratska Partija) u 1996 godini. Neslaganje izmedju Osmanija i njegove partije se pojavilo zbog njegovog protivljenja da se dve partije spoje mehanicki umesto otvaranja procesa za stvaranje nove partije kroz kvalitativnu selekciju. Kao posledica ovog neslaganja Rufi Osmani je ostao bez funkcije u novoj partiji - DPA! U intervjuu za AIM prosle godine (dok je cekao konacnu presudu u slucaju albanske zastave), Osmani je izjavio da "posto moja vizija (o nacinu spajanja dve partije, m.z.) nije bila uzeta u obzir, ocenio sam da nije prikladno da budem u uzem rukovodstvu DPA". I pored ovog sukoba, u prvo vreme su odnosi izmedju njega i partije bili korektni. Kao ilustracija moze posluziti spomenuti intervju za AIM u kome krivce za zatvorsku kaznu od 13,8 godina, odnosno 7 godina na koliko je smanjio apelacioni sud, on prvenstveno vidi u SDSM-u i u Partiji za Demokratski Prosperitet (PDP) koji su u to vreme (intervjua) jos bili na vlasti. Na pitanje sta ocekuje od apelacionog suda Osmani je tada izjavio: "SDSM i PDP ce proracunati da li im ja kao javna licnost na slobodi, kvarim izborne proracune". Spomenuta epizoda oko datuma njegovog oslobadjanja, dan pre zavretka prijavljivanja kandidata za ponovljene lokalne izbore, nametnula je dilemu u javnosti "nije li se to ustvari DPA uplasila od svog enfant terrible-a" koji je ocigledno otkazao poslusnost partiji?!"

Iako je trenutno van domasaja javnosti zbog lecenja, Rufi Osmani je ime za koje se sve vise vezuje stvaranje nove albanske partije u Makedoniji!? Ove spekulacije su ohrabrene i cinjenicom da je nakon ulaska "radikalne" DPA u koalicionu vladu, u Makedoniji ostao slobodan politicki prostor za "desno delovanje" koji "dokazano levo orientisana" PDP tesko da moze popuniti. Neposredno nakon izlaska iz zatvora Osmani je izjavio da ne razmislja da se bavi politikom ali malo ko veruje da ce on uspeti da odoli novom izazovu. Utoliko vise, sto uziva simpatije odredjenog dela javnosti za koje je inace vrlo atraktivan, i pogotovo sto se u Makedoniji stvorila kriticna masa nezadovoljnih sa politikom PDP i DPA, posebno nakon njihovog dogovora o izbornoj saradnji koji se na kraju pokazao kao promasaj. Do sledecih parlamentarnih izbora ima skoro celih cetiri godine, ali posto do sledecih lokalnih izbora ima manje od dve godine, ne iskljucuje se mogucnost da u ovom periodu Rufi Osmani ucini presudni korak koji moze dovesti do promene politicke klime u zemlji. Za makedonsku javnost kljucno pitanje u ovom trenutku jeste ono oko politickog pravca kojim bi krenuo Rufi Osmani. Strah od radikalizma koji se smirio nakon koaliciranja VMRO-DPMNE i DPA, ponovo je prisutan. Sto je najzanimljivije ovaj strah je skoro jednako prisutan i u redovima DPA, ali zbog drugih razloga. Liderima ove partije je jasno da Rufi Osmani sa njegovom harizmom moze ozbiljno ugroziti "radikalni" prostor koji im je pripao nakon podvajanja u PDP u 1994 godini. Ako bi Rufi Osmani osvojio ovaj prostor, DPA ce biti tesko da se vrati tamo, zbog sadasnjeg ucesca u vlasti, a njima ce biti posebno tesko da ostanu na "umerenom" tlu gde se PDP daleko vise "odomacio". Jednom recju, oslobadjanje Rufija Osmanija, sto je i bila jedna od predizbornih tacaka DPA, iako je bilo "nuzno zlo", ispada da za DPA moze biti daleko tezi problem nego djto se mislilo dok je on bio iza resetaka.

AIM Skopje

IBRAHIM MEHMETI