PRAZNA CRNOGORSKA STOLICA

CRNA GORA I PREGOVORI U PARIZU

AIM, PODGORICA 8.2.1999.

Crna Gora nije pozvana na pregovore u Parizu i tamo je niko zvanicno nece predstavljati. To je neke crnogorske politicare navelo da podsjete na cinjenicu da je jos jednom u ovom vijeku u Francuskoj, u Versaju, 1918. godine, odlucivano o sudbini Crne Gore, bez prisustva njenih predstavnika. Prazna stolica do tada medjunarodno priznate Crne Gore, znacila je tada ponistenje crnogorske drzavnosti, i ulazak u zajednicu, u kojoj Crnogorci, kao narod, nijesu bili priznati. Hoce li u Rambujeu biti donijete neke odluke protiv interesa Crne Gore i kako se od njih zastiti?

"Medjunarodna zajednica je upoznata da je za Crnu Goru prihvatljivo svako rjesenje do koga dodju sukobljene strane, pod uslovom da to rjesenje ne tangira poziciju Crne Gore u jugoslovenskoj drzavi" - poruceno je iz Podgorice sa najviseg drzavnog mjesta uoci otpocinjanja pregovora. Predsjednik Djukanovic je oformio i sedmoclani ekspertski tim na cijem je celu akademik Mijat Sukovic "za pracenje toka i rezultata pregovora". Njegov je zadatak da predvidi sve moguce opcije koje

• sa stanovista crnogorskih interesa - mogu proisteci iz Mirovne konferencije o Kosovu, u Rambujeu. Osim akademika Sukovica u sastavu ovog visetranackog tima u kojem ima i vanstranackih licnosti su: Dragan Soc, ministar pravde, prof.dr Dragan Vukcevic, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici i vanredni clan CANU, prof.dr Radovan Radonjic, profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, Miodrag Vukovic, savjetnik predsjednika Republike za ustavno-pravna i politicka pitanja i Milan Rocen, savjetnik Predsjednika Republike za spoljnu politiku.

Medjutim, pitanje je sta ce ekspertski tim, koji ce pregovore u Rambujeu posmatrati iz velike udaljenosti, moci da promijeni u buducem dogovoru Srba i Albanaca, koji bi u mnogome mogao da opredijeli i sudbinu Crne Gore? Jasno je da ce crnogorskim ekspertima mnogi detalji iz Rambujea ostati tajna. I oni ce samo naknadno moci da reaguju na papire koje ce u Francuskoj potpisati dvije sukobljene strane.

Kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum, kojim je oznacen kraj rata u BiH, Crna je Gora makar formalno imala svog predstavnika u pregovorima. Bio je to predsjednik drzave Momir Bulatovic, koji je tamo uglavnom statirao, pa se i dogodilo da, ni on ni niko drugi iz Crne Gore, dan-danas ne znaju sta je sve Milosevih potpisao (javno i tajno) u vojnoj bazi Rajt Peterson.

Danas, u Rambujeu, sto se Crne Gore tice - ni toliko. Jer, crnogorska vlast nije uspjela da kod medjunarodnih faktora izbori pravo da se o buducem ustrojstvu jugoslovenke federacije ( a upravo se o tome dogovara kraj Pariza) ne moze odlucivati bez nje. Crnogorski vrh se cijelo vrijeme od izbijanja kosovske krize drzao pasivno, trpjeci posljedice. Desetine hiljada kosovskih izbjeglica su nasli utociste u Crnoj Gori. A u Milosevicevom ratu ucestvovali su brojni crnogorski regruti, rasporedjeni po kasarnama na Kosovu. Predizborna obecanja vladajuce koalicije da se u nove ratove nece ici nijesu mnogo pomogla. Neki od onih koji su odbili da rataju izvedeni su pred vojni sud.

Nemocna da zastiti crnogorski interes pred francuske pregovore crnogorska se vlast opet odlucila za velike rijeci: "Ukoliko bi neko pokusao da eliminise crnogorski interes u Rambujeu, u buducem konstituisanju jugoslovenske federacije, sasvim je realno pretpostaviti da bi Crna Gora veoma brzo popunila svoju stolicu u Njujorku, u sjedistu Ujedinjenih nacija"

• porucio je crnogorski predsjednik Milo Djukanovic. On je istakao da Crna Gora ne moze biti zastupljena preko vlade Momira Bulatovica koju CG ne priznaje. Djukanovic je to izgovorio neposredno po povratku iz Davosa, gdje se mogao, kao i u prethodnom razgovoru sa kancelarom [rederom u Bonu, predsjedavajucem Evropske unije, iz prve ruke, informisati o tome sta Zapad smjera sa Kosovom, napominjuci da je Crna Gora dobila uvjeravanja medjunarodne zajednice da nema govora o prekompoziciji savezne drzave na njenu stetu.

Medjutim, da li ce biti lako popuniti stolicu u Ujedinjeim nacijama, ako se u Rambujeu jugoslovenska federacija prekroji na nacin koji se ne svidja Crnogorcima? Crnogorski predsjednik nije zamarao javnost otkrivanjem mehanizama kojima ce Crna Gora "veoma brzo" popuniti vlastito upraznjeno mjesto u Njujorku. Niti je pojasnio da li je, za takav scenario, vec obezbijedjena naklonost medjunarodne zajednice. Tokom prosle godine, Skupstina Crne Gore vanredno je zasijedala zbog situacije na Kosovu, a sada - kada se konacno nazire rasplet kosovskog cvora i moguce preuredjenje federacije - Crna Gora je u ulozi udaljenog posmatraca.

Iako ce buduca sudbina Crne Gore uveliko zavisiti od tog sporazuma Srba i Albanaca, ona bi, po pesimistickim procjenama, u nekoj buducoj zajednici mogla da ima cak manje drzavno-pravnih atributa od onih koje su Amerikanci predvidjeli za Kosovo. Recimo, Savezna vlada nece moci, po tom rjesenju, zavesti vanredno stanje na teritoriji Kosova bez saglasnosti kosovskih faktora, sto sada ne vazi za Crnu Goru. Pa, ako, ipak, dodje do preuredjenja federacije na crnogorsku stetu, uzalud ce biti naknadno kajanje i reklamacije, smatra se u Podgorici.

Na pocetku ove decenije, kada se raspadala Jugoslavija, medjunarodna zajednica je podsticala Crnu Goru na samostalan put. Sada su, medjutim, i Evropa i Amerika za ocuvanje integriteta SRJ, dakle za opstanak Crne Gore u federaciji, bez obzira na ishod dogovora izmedju Srba i Albanaca u Francuskoj. Bivsi visoki crnogorski i jugoslovenski funkcioner Marko Orlandic u intervjuu za nezavisni nedjeljnik "Monitor" objasnjava da je to zato sto medjunarodni faktor nema rjesenje za Kosovo bez Crne Gore u SRJ. On, medjutim, podvlaci da je "pitanje dokle ce se gradjani miriti sa polozajem Crne Gore kao taocem u politici Srbije i na Kosovu", zamjerajuci aktuelnoj vlasti sto medjunarodnoj zajednici servira pricu o upucenosti Crne Gore na Srbiju i navodnoj istorijskoj tradiciji i teznji Crnogoraca da zive u drzavnom zajednistvu sa njom. "A to uopste nije istina. Kada su Crna Gora i Srbija imali zajednicku drzavu? Onu od 1.decembra 1918.godine! Pa protiv te tvorevine koja je zivjela nepune 23.godine upravo su se Crnogorci borili" - upozorio je Orlandic.

Zavjesa se lagano spusta i glavni akturi dobijaju ono sto su izborili: Albanci status republike, mada se zvanicno tako nece zvati, Milosevic jos koju godinu vladavine. A Crna Gora - status posmatraca, bez prava odlucivanja o vlastitoj sudbini.

Kad se to zna zvuci pomalo neutemeljeno upozorenje koje je medjunarodnoj zajednici uputio Miodrag Vukovic, predsjednik Izvrsnog odbora vladajuce DPS: "Konacna odluka ne moze i ne smije tangirati ustavnu poziciju Crne Gore", dodajuci da bi svako drugacije rjesenje znacilo, "kraj sadasnje Jugoslavije".

Branko VOJINIC (AIM, Podgorica)