CIVILNI NAADZOR U KASARNAMA

VOJSKA I DEMOKRATIJA U BiH

AIM, 02.02.1999. Sarajevo "Moze li u BiH biti samoodrzivi mir i onda kada ovdje ne bude trupa SFOR-a?" Ovo je bilo najcesce fokusirano na upravo odrzanom seminaru u Sarajevu na koji je Misija OSCE u BiH pozvala je 200 ucesnika koji su razmjenili misljenja o temi "Demokratska kontrola sigurnosne politike i oruzanih snaga".

U odgovoru na postavljeno pitanje receno je da uz postojanje dvaju vojski (Vojske Federacije BiH i Vojske Republike Srpske) mir u mnogome zavisi od njih, ali ipak ne samo od njih. Potencirano je i dodatno pitanje u cijim je rukama, zapravo, vojska? Formalno-pravno, dvojica clanova Predsjednistva BiH, Alija Izetbegovic i Ante Jelavic, su istovremeno i civilni zapovjednici Vojske F BiH, dok Vojskom RS komanduje predsjednik tog entiteta, Nikola Poplasen. Oni, medjutim, nijednu vazniju odluku ne mogu donijeti bez predhodne saglasnosti Komande SFOR-au BiH.

STRANCI ZA PERMANENTO ODLUCIVANJE Kad ce, u mjesto u rukama pojedinaca, entitetske vojske biti pod kontrolom prlamenata, kao u najvecem broju zemalja u svijetu? Sef misije OSCE u BiH, ambasador Robert Barry, slaze se s tim da je parlamentarni nadzor nad vojnom silom najbolji, a kada ce to biti u entitetima BiH, zavisi od politicke volje i izmjena u Ustava Federacije BiH i RS. Barry smatra da je sadasnje pojedinacno civilno zapovjedanje samo prelazno rjesenje i da ne bi trebalo dugo cekati da vojna pitanja budu u domenu poslanika, tim prije sto Skupstine odlucuju i o vojnim budzetima.

Na pomenutom seminaru je dosta rijeci bilo je i o transparentnosti vojnih proracuna, da bi se znalo da li se vojska u BiH, osim iz redovnih izvora, eventualno finansira i "sa strane". Ovdje je ponovno kritikovan Zagreb zbog finansiranja Hrvatskog vijeca obrane, kao komponentu Vojske F BiH, iz proracuna Republike Hrvatske. U ovoj godini, taj novac trebao bi biti legaliziran, a o njegovim dotoku i utrosku treba voditi racuna Federalno Ministarstvo odbrane.

"Mi u Republici Srpskoj smo ono sto u Federaciju stize iz programa "Opremi i obuci" smatrali legalnim, ali ako jos nesto pristize iz, naprimjer, islamskih zemalja, to je nelegitimno", izjavio je na pomenutom seminaru ministar odbrane RS, general Manojlo Milovanovic napominjuci da vojske zive u siromastvu. Na pitanje novinara AIM-a u kakvoj su vezi Vojska RS i Vojska SR Jugoslavije, Milovanovic je odgovorio da nisu ni u kakvoj vezi i da nemaju saradnju. "Vojska RS sada ima bolje veze i saradnju sa Vojskom F BiH nego sa Vojskom Jugoslavije i zbog toga odbijamo spekulacije da o tome da je Vojska RS "cetvrta armija Vojska Jugoslavije", dodao je ministar odbrane RS. Inace, Vojska Jugoslavije ima tri armije cije su komande u Beogradu, Nisu i Podgorici.

SARAJEVO ZA SVAJCARSKI MODEL Komandant Vojske Federacije, general Rasim Delic, tvrdi da, uprkos postojanju dviju vojski, treba raditi na zajednickoj odbrambenoj doktrini. U tome bi se bih mogla ugledati na svajcarski model odbrane, buduci da je i ta zemlja sastavljena od entiteta. "Mora se razlikovati vojna doktrina od doktrine sigurnosti. To podrazumjeva zastitu BiH u svim aspektima, ukljucujuci i vojni. Ne moramo identifikovati protivnika da bi identifikovali zadatke koje moramo izvrsiti radi zastite drzavnog integriteta i suvereniteta", smatra general Delic.

Razvijajuci ovu tezu, Ilija Vincetic, hrvatski kadar iz Ministarstva odbrane F BiH, kazao je da bi BiH trebala da bude mirna sto se tice svojih susjeda "jer si i SR Jugoslavija i R Hrvatska potpisnice Daytonskog sporazuma i podlijezu ogranicenju i kontroli naoruzanja". Vincetic je, ocito, reagovao na kritikovanje Hrvatske vojske koja kod Martinbroda krsi teritorijalni suverenitet BiH, no tome, smatra on, ne treba pridavati toliko paznje, jer "Zagreb stalno istice da provodi Dayton". Inace, Vicentic, kako sam kaze, ne smatra najvaznijim vanjske prijetnje BiH.

Bosni i Hercegovini je sada puno lakse rjesavati medjugranicne incidente s obzirom da sada uz sebe ima mocni SFOR koji u ovoj zemlji raspolaze sa oko 30 hiljada dobro naoruzanih i osposobljenih vojnika. Medjutim, na sarajevskom je seminaru najavljeno i formiranje granicnih jedinica na nivou BiH koje su jos uvijek nuzne zbog svakodnevnih zaobilazaka redovnih granicnih prijelaza.

Ponukan izjavam ucesnika seminara, zamjenik zapovjednika SFOR-a za operacije, britanski general Jack Daveral, posebno je naglasio vaznost naoruzanosti i uvjezbanost vojski u BiH: "Rijec je o sposobnostima za koje neka vlada zeli da ih njene oruzane snage imaju. To je, osim politickog i geostratesko pitanje i, stoga, u BiH morate identifikovati vojne sposobnosti kojima bi se rijesili zadaci koji proizilaze. Najteze pitanje koje se postavlja vojsci jeste cemu vojska sluzi", upozorio je Daveral.

VOJNICI I POLITIKA Ocito je da ce proci dosta vremena dok u BiH, umjesto dvije, bude jedna armija, a to, uz ostalo, podrazumjeva i izmjene u vise akata, od Ustava BiH i entitetskih ustava do promjena u samom Daytonskom sporazumu. Ovaj je seminar, medjutim, pokazao da vojsku entitetima imaju dosta dodirnih tacaka i da ono sto je identicno treba dalje razvijati. Mada se ranije pominjala mogucnost zajednickih vjezbi entitetskih vojski,
od toga se odustalo, te je preporuceno da se zdruzeno moze djelovati samo u slucajevima elementarnih nepogoda. Danas se medjutim predlaze i osnivanje zajednickih komandno-stabnih skola na kojima bi se usavrsavali oficiri oba entiteta, sto je po neki analiticarima put do izgradnje zajednicke doktrine.

Ako vec postoje dvije vojske u BiH, one ne bi - po vrsti oruzja, vojnoj teoriji i obuci - trebale biti jako razlicite. Medjutim, slucaj je upravo takav - dok se Vojska F BiH naoruzava smanjujuci debalans i obucava po NATO-voj doktrini, dakle na najsavremeniji nacin, dotle Vojska RS svoju obuku zasniva na starim konceptima kakvi su bili u bivsoj JNA. Otuda se sve cesce pominje prijedlog da se program "Opremi i obuci" prosiri i na Vojsku RS, ali za sada to ne nailazi na podrsku, sto se moze objasnjavati jos uvijek prisutnim ideoloskim i drugim predrasudama o NATO-u.

Predstavnicima entiteta je i ovog puta je receno da ne pomisljaju o ulasku u NATO-vo Partnerstvo za mir bez prethodne integracije u jednu vojsku - nema govora da, primjerice, u Partnerstvo udje vojska F BiH, a da Vojska RS bude po strani. Komentirajuci ovakve opcije, Milovanovic je rekao da o sadasnjosti i buducnosti Vojske RS odlucuju politicki cinioci u srpskom entitetu i da ce vojnici u tome postovati ono sto odluci Vlada i Narodna Skupstina RS. Dakle, politika opet ima rijec.

Sarajevski je seminar, ipak, potvrda da ovakvu razmjenu misljenja predstavnika entiteta u BiH i vojnih eksperata iz Evrope treba nastaviti. U Banjojluci, naprimjer.

Djuro KOZAR AIM Sarajevo