DISTRIKT JEDINO RJESENJE

KRESIMIR ZUBAK O INICIJATIVI NHI ZA BRCKO

AIM, Sarajevo 29.01.1999. U ocekivanju arbitrazne odluke za Brcko u javnosti je sve prisutnije zagovaranje da se ovaj grad uredi kao distrikt, odnosno, da se ne preda na iskljucivu upravu ni Federaciji BiH ni Republici Srpskoj. Ideja o Brckom kao distriktu stara je tri godine a potekla je od socijaldemokratskih snaga u BiH.

Nova hrvatska inicijativa(NHI) otisla je korak dalje u zagovaranju distrikta za Brcko i supervizoru za ovaj grad, Robertu Farandu, ali i drugim relevantnim medjunarodnim predstavnicima, uputila je prijedlog moguceg arbitraznog rjesenja. Rijec je o dokumentu koji, po ovoj stranci, moze biti cjelovito rjesenje politickog i pravnog statusa Brckog, te organiziranju i funkcioniranju vlasti u ovom gradu, a koje se zasniva na Ustavu BiH.

Brcko distrikt imao bi poseban pravni, politicki i administrativni status u okviru BiH, a bilo bi demilitarizirano podrucje. Distrikt bi obuhvacao podrucje predratne opcine Brcko cije su granice utvrdjene propisima BiH prije 1991. godine. Na podrucju Brcko distrikta mogle bi se osnivati jedinice lokalne samouprave u skladu sa Medjunarodnom poveljom o lokalnoj samoupravi i na temelju odluke Skupstine Brcko distrikta, veli ovaj dokument. Brcko distriktom upravljali bi gradjani neposredno (referendumom) i kroz institucije vlasti koja se uspostavlja na temelju slobodnih demokratskih izbora. Svi gradjani koji su zivjeli na podrucju opcine Brcko prije 1991. godine imali bi se pravo vratiti u svoje domove, bez izuzetka i ogranicenja, a tijela vlasti su to duzna provesti. Osobe koje se nisu nalazile na popisu stanovnistva 1991. godine mogli bi ostati u Brcko distriktu, ukoliko su postali njegovi stanovnici na osnovu osnovu valjane razmjene ili kupovine kuca i stanova. Ponudjeno rjesenje NHI-a regulise i pravni poredak i nadleznosti koje bi imale institucije vlasti BiH, ali i one koje nisu izricito povjerene drzavnim institucijama.

Pomenuti prijedlog, Kresimir Zubak, predsjednik NHI objasnjava: "To je nase vidjenje organiziranja statusa grada. Sto se tice pravnog i politickog statusu Brckog kao distrikta to nije nista novo i moglo se
ranije cuti, ali do sada nitko nije dao jedno cjelovito rjesenje kako da se distrikt organizira. Mi smo ga pronasli i ustavno rijesili, uskladili sa Ustavom BiH i njegovim odredbama o dodatnim nadleznostima, odnosno, uspostavljanju dodatnih institucija BiH". Zubakova stranka smatra da podrucje Brckog treba urediti tako da ne pripadne niti jednom entitetu, vec da bude izravno vezano za institucije BiH. Nadleznosti koje su predvidjeli za distrikt donekle su drugacije od sadasnjih nadleznosti kantona Federacije BiH, odnosno, u nekim ovlastima izlaze iz nadleznosti kantona, a u nekima ide manje ispod njih.

"Kada je rijec o organizaciji vlasti mislimo da na najvisoj razini treba da budu uspostavljeni paritetni odnosi vlasti tri konstitutivna naroda, a na nizim razinama da bude srazmjerno broju nastanjenih", veli Zubak. Sto se tice donosenja najbitnijih odluka, one bi trebale biti na principu konsenzusa i u prijedlogu su nabrojana pitanja o kojima bi se odlucivalo konsenzusom. Najvisa institucija vlasti trebala bi biti Skupstina distrikta, kojoj bi bila odgovorna izvrsna vlast, a, pored toga, predvidjena je i organizacija sudske i finansijske vlasti.

O argumentima za ponudjeno rjesenje, kojim bi se konacno rijesile dileme da li i kom entitetu dati Brcko na upravu, Zubak kaze:"Ja mislim da bi i jedna i druga odluka o dodjeli Brckog jednom ili drugom entitetu izazvala brojne politicke i druge probleme. Svi argumenti, demografski i drugi, ukazuju da to podrucje treba pripojiti Federaciji BiH, no, s druge strane, Brcko je vec duze vrijeme pod politickom i pravnom kontrolom Republike Srpske, pa bi izvlacenje iz tog statusa bilo veoma bolno. Zato je ovo jedno kompromisno rjesenje, po mom misljenju najbolje. Argumenti Republike Srpske da se dodjelom Brckog F BiH cijepa njena cjelovitost su tocni, ali treba imati u vidu da ni Federacija ne predstavlja jednu teritorijalnu cjelinu. Prema tome, ne znam zasto bi Republika Srpska imala fizicku vezu, zasto i ona ne bi mogla biti kao teritorija Federacije BiH?".

Najvisi politicki funkcioneri iz Federacije BiH, RS, te BiH ponudili su i kovertirali svoje ostavke ukoliko odluka za Brcko ne bude pravicna, i ukoliko se ne dodjeli njihovom entitetu. Zubak to tumaci : "Ja mislim da je to do maksimuma ispolitizirano. Sadasnji status Brckog je i razlog zbog kojeg svi sada taktiziraju oko provedbe Daytonskog sporazuma. Zato mislim da je krajnje vrijeme da se donese konacna odluka za Brcko. Sto se tice tih izjava, one su emotivne i ja mislim da su one vise politicki pritisak da se odluka donese", i dodaje da bi ponudjeno rjesenje NHI-a
svim politicarima koji su ponudili ostavke omogucilo da i dalje ostanu na vlasti. "Ja mislim da bi tako ostali na vlasti, da bi zadrzali funkcije. Ja vas moram podsjetiti, javnost to ne zna, da sam se ja susreo sa neuspjelim mandatarom Vlade RS, Branom Miljusem. Predocio sam mu nasu odluku za Brcko koja je za njega, kako je rekao, najbolje rjesenje. Mislim da bi i za mnoge pojedince i politicke stranke u RS ovo bilo prihvatljivo rjesenje". Cini se da se NHI u rjesavanju pitanja Brckog, kao alternativa hrvatskog naroda u BiH do sada neprikosnovenom HDZ-u, uveliko priblizila socijaldemokratskom razmisljanju.

Na nedavnoj press konferenciji HDZ-a, iznesen je stav ove stranke da Brcko treba pripasti Federaciji BiH ali i tvrdnja da njih niko nista i ne pita. Zubakovo pojasnjenje takvog stava njegove nekadasnje stranke je: "Predsjednistvo HDZ-a nikada nije donijelo svoj definitivan stav niti dalo prijedlog rjesenja za Brcko, barem ne dok sam ja bio u HDZ-u. Sve oko Brckog se svodilo na rad tri covjeka. Mijo Anic je u nekoliko navrata istakao da je trazio od Predsjednistva HDZ-a da se pitanje Brckog stavi na dnevni red, ali njegova inicijativa nikada nije prihvacena, a to pitanje je marginalizirano. Mislim cak da HDZ ne bi pravio veliku dramu kada bi ovaj grad pripao RS-oj, zbog HDZ-ovske teznje za podjelom BiH i stoga mislim da nase rjesenje onemogucava podjelu BiH. Ako neko u Republici Srpskoj razmislja o podjeli onda bi to bilo upitno, jer u situaciji da se Brcko uredi kao distrikt podjela ne bi bila moguca". Uvjeren da ovoga puta nece izostati konacna odluka o arbitrazi za Brcko, Zubak zakljucuje:" U kontaktima koje sam ja imao sa mnogim medjunarodnim posrednicima ovdje, svi su se slozili da je Brcko kamen o vratu svima nama, jedna prepreka. Zbog Brckog se prave brojni izgovori u RS za (ne)provedbu Dejtonskog sporazuma, i stoga je neophodno donosenje konacne odluke".

M. MICEVSKA AIM Sarajevo