OTVOREN GRANICNI PRELAZ DEBELI BRIJEG

Probijanje obruca

AIM, PODGORICA, 23. 1. 1999.

Konacno je, nakon pocetka vracanja stare devizne stednje, konkretizovano jos jedno obecanje pobjednicke koalicije "Da zivimo bolje": trajno je otvoren granicni prelaz na Debelom brijegu i to dogovorom Crne Gore i Hrvatske.

Cast da gradjane obavijesti o tome da je Crna Gora deblokirana na jednoj strani pripala je ministru inostranih poslova Branku Perovicu: "U skladu sa vitalnim interesima Crne Gore i na osnovu obostrno izrazene spremnosti, nadlezni organi Republike Crne Gore i republike Hrvatske dogovorili su se da se medjunarodni granicni prelaz na Debelom brijegu odmah trajno otvori za putnicki, drumski saobracaj i malogranicni promet." Po ovom dogovoru, sudeci prema tekstu na koji je ekskluzivno pravo imala drzavna "Pobjeda", tretman putnika u malogranicnom prometu

• dakle bez pasosa, sa propusnicama - sa crnogorske strane imace stanovnici opstina Herceg Novi, Kotor i Tivat a sa hrvatske Konavle, Zupa Dubrovacka i Dubrovnik. Za ostale na snazi je vizni rezim ustanovljen izmedju SRJ i Hrvatske.

Crnogorska vlast je ovim svojevrsnim medjudrzavnim dogovorom zaobisla zvanicni Beograd i, ocito uz saglasnost Zagreba i medjunarodne zajednice, otvorila Debeli brijeg - samostalno. Pri tom je naglaseno da se "uspostavljanjem slobodne komunikacije lica i roba ne prejudicira konacno rjesenje pitanja Prevlake..." Ova klauzula kao i citava izjava ministra Perovica oko otvaranja Debelog brijega odrzavaju oprez crnogorske vlasti prema politickim oponentima cije se eventualne reakcije tek mogu ocekivati. I nije trebalo dugo cekati. Bec sljedeceg dana oglasila se Bulatoviceva Socijalisticka narodna partija. "Ocigledno, radi se o novim kanalima za sverc oruzja, droge i cigareta, za poslove po kojima je crnogorska vlast poznata u cijeloj Evropi", kaze se u saopstenju SNP.

Zustrina kojom su reagovala nagoni na razmisljanje da su u SNP-u bili zateceni. I da se, mozda, pribojavaju da je crnogorska vlast nasla zaobilazne kanale razgovora sa Milosevicem

• mozda i trostrukim dogovorom na relaciji Beograd-Zagreb-Podgorica? U ovom je trenutku prerano sa sigurnosdjcu zakljuciti da li je predsjednik Djukanovic na bazi uzajamnih ustupaka isposlovao od Milosevica precutnu saglasnost da podigne rampu na Debelom brijegu ili je za svoj samostalni iskorak vjesto iskoristio trenutak haoticnog stanja u Srbiji.

Ako je Slobodan Milosevic odlucio da malo otpusti ventil prema crnogorskom rukovodstvu, zatvarajuci oci predi cinjenicom da je Crna Gora u otvaranju granicnog prelaza nastupila kao drzava a ne kao federalna jedinica, onda je Momir Bulatovic definitivno pred pustanjem niz vodu. U tom slucaju Milosevic je zaokruzio procjenu objektivne snage koju Socijalisticka narodna partija trenutno ima u Crnoj Gori.

S druge strane, Hrvatskoj je sigurno vise odgovarala varijanta Miloseviceve blagonaklonosti prema uredjivanju odnosa sa Crnom Gorom, sto naravno ne iskljucuje mogucnost da je prihvatila i crnogorsku samostalnu odluku. Uostalom samo odvajanje Prevlake, dakle pitanja granice, iz dogovora o otvaranju Debelog brijega skida odgovornost Hrvatske od eventualnih optuzbi za potporu separatizmu crnogorske drzave. A i crnogorska vlast se - ukoliko zatreba - moze braniti upravo ovim adutom, da je uredjivanje granica u federalnoj nadleznosti a ona se u to ovim dogovorom nije umijesala.

I sam ministar Perovic niti jednom rijecju nije pomenuo razgranicenje vec je podvukao cinjenicu da se u poslednjoj Rezoluciji Savjeta bezbjednosti o Prevlaci pozdravlja praznicno otvaranje Debelog brijega kao doprinos daljoj normalizaciji odnosa, privrednog razvoja i stabilnosti u regionu.

Ako se pak crnogorski predsjednik Djukanovic zaista odlucio da Beogradu pokaze kako moze otvoriti granicu svoje Republike i bez saglasnosti savezne administracije odnosno Milosdjevica onda je sasvim sigurno unaprijed pribavio podrsku medjunarodne zajednice za takav potez. Odabir momenta za deblokadu granice prema Hrvatskoj i tajnovitost cijelog poduhvata o kojem su cak i dobro upuceni u hrvatsko-crnogorske odnose doznali od novinara, ide u prilog pretpostavci o samostalnom iskoraku. Haoticno stanje u Srbiji, rat na Kosovu koji preti daljim rasplamsavanjem i prelivanjem, prijetnje NATO udarima, te federalna kriza koja se produbljuje, kontekst je u kojem Slobodan Milosevic nece imati dovoljno snage za razracunavanje sa Crnom Gorom zbog otvaranja granicnog prelaza, na sto je Djukanovic mogao racunati.

A i pitanje je sto zapravo Milosevic moze uciniti. Varijanta sa federalnom policijom na granicama Crne Gore tek sada ne dolazi u obzir. Prvo, jasno je da federalne policije nema i da bi Milosevic morao angazovati srpsku policiju. To bi vec predstavljalo rizican politicki potez, koji bi se ovdje odmah okarakterisao kao pokusaj okupacije Crne Gore. Slanje vojnih jedinica da uokvire manju federalnu clanicu nece dopustiti medjunarodna zajednica a odluku o uvodjenju vanrednog stanja na teritoriju SRJ Crna Gora jednostavno moze - ne prihvatiti.

Djukanovic i njegovi savjetnici, ocekivati je, imaju procjenu raspolozenja vojske stacionirane na crnogorskoj teritoriji kao sto i Milosevicu ne manjkaju podaci o crnogorskoj policiji, njenoj brojnosti i naoruzanju. Tesko je zaista povjerovati da bi se Milosevic u ovom trenutku odlucio na raspaljivanje gradjanskog rata u Crnoj Gori i dupliranje Kosova sto bi ugrozilo stabilnost sireg regiona cega je svjesna i medjunarodna zajednica.

U kojoj je varijanti predsjednik Djukanovic nasao rjesenje za deblokadu svoje drzave prema Hrvatskoj u ovom se trenutku moze samo nagadjati. A i manje je vazno u odnosu na ocekivanja da je i u jednoj i u drugoj racunao prije svega na zastitu interesa gradjana Crne Gore. Otvoreni prelaz na Debelom brijegu za Crnu Goru - kojim je konacno konkretizovano jedno obecanje pobjednicke koalicije "Da zivimo bolje" - nece imati preveliki znacaj ukoliko je Djukanovica kostao daljih ustupaka Milosevicu koji bi ga mogli odrzavati na vlasti. Jos manje ako je procjena ovdasnje vlasti o spremnosti Milosevica na kaznjavanje Crne Gore i spremnosti medjunarodne zajednice da je zastiti bila losa. Ali, ukoliko je crnogorska vlast dobro odvagala, ako su ove dvije dileme bespotrebne onda podizanje rampe na Debelom brijegu treba definisati realno utemeljenim politickim gestom.

Beba MARUSIC (AIM)