HAPSENJA I LIKVIDACIJE

Sarajevo Jan 20, 1999

Ratni zlocinci

Banjaluka, 20. januar 1999. (AIM)

Pokusaj hapsenja Dragana Gagovica, osumnjicenog za ratne zlocine koje je SFOR nedavno izveo u okolini Srbinja (Foce), a koji se zavrsio njegovim ubistvom, izazvao je u Republici Srpskoj buru javnog reagovanja.

Gagovic je ubijen u svom vozilu na punktu koji su pripadnici SFOR-a postavili u cilju hapsenja na putu u blizini Srbinja. Vracao se sa takmicarskih priprema na Tari sa petoro djece karatista, uzrasta od 8 do 12 godina. Iste veceri Srpska televizija prikazala je snimak hicima izresetanog vozila i emitovala izjavu djevojcice koja je opisala pucnjavu i pokazala mecima izbusen ruksak i kesu sa svojim stvarima.

Portparol NATO-a u Briselu odmah je prenio Saopstenje generalnog sekretara Havijara Solane, prema kome je Gagovic ubijen "u samoodbrani" kada je "kolima krenuo na na pripadnike SFOR-a, zaprijetivsi njihovim zivotima". Nakon toga oglasio se SFOR saopstenjem za javnost u kome se navodi da je akcija hapsenja bila u skladu sa mandatom SFOR-a i da iskljucivu odgovornost za pogibiju snosi sam Gagovic. "Vojnici SFOR-a imali su namjeru da Gagovica mirno uhapse ali on je, na zalost, izabrao da ignorise punkt i zaustavljanje i doveo u opasnost i svoj i zivot vojnika i saputnika", izjavila je portparol SFOR-a Sina Tomson. Objasnjavajuci kako je Gagovic prijetio da ugrozi zivote vojnika, Tomsonova je rekla da je Gagovic odbio da stane i svojim vozilom velikom brzinom isao direktno na punkt sa zicama i gredom. To je ,prema SFOR-u, bilo dovoljno da se vojnici osjete ugrozenim i otvore vatru.

Na tragican pokusaj hapsenje odmah su uslijedila reagovanja domace politicke javnosti. Nikola Poplasen, predsjednik RS,uputio je pismo komandantu SFOR-a generalu Montgomeriju Migzu kojim ga upozorava da je "ovom akcijom bitno povrijedjen mandat SFOR-a". "Posebno nezadovoljstvo izrazavam zbog toga sto se sa pokojnim Gagovicem u istom automobilu nalazilo petoro djece, ciji su zivoti time bili neposredno izlozeni opasnosti, i koja su pretrpjela teske traume...", stoji u pismu predsjednika RS. Poplasen insistira da se prekine sa ovakvim akcijama i upozorava da "u suprotnom niko ne moze snositi odgovornost za moguce reakcije uznemirenih i nezadovoljnih gradjana". Na isti nacin je reagovala i Vlada RS. "Neobjasnjivo i neshvatljivo je da su pripadnici SFOR-a zanemarili cinjenicu da se u vozilu u kojem se nalazio Gagovic, na koje je otvorena vatra, nalazilo petoro maloljetne djece, ciji zivoti su tom prilikom bili ozbiljno ugrozeni", kaze se u saopstenju Vlade. Na grubo prekrsen mandat SFOR-a ukazali su socijalisti, Stranka nezavisnih socijaldemokrata i Srpski narodni savez Biljane Plavsic.

Ostre osude postupka SFOR-a dosle su iz redova stranaka desne i nacionalne orijentacije. "Sokirala nas je brutalnost SFOR-a. Neprihvatljivo je i neobjasnjivo da se u samoodbrani puca na djecu", rekao je Dragan Cavic, zamjenik predsjednika Direkcije SDS-a, zapitavsi se da li je ovo nacin na koji SFOR gradi odnose sa RS. Predrag Lazarevic, predsjednik Srpske koalicije za RS, uporedio je akciju SFOR-a sa strijeljanjem djaka u Kragujevcu, koje su izvrsili Nijemci u Drugom svjetskom ratu.

Okolnosti i cinjenica da se pucalo u vozilo u kome su se kao saputnici nalazila djeca, nisu ostavili ravnodusnom ni obicnu javnost. Gradjani Srbinja su istog dana u demonstracijama demolirali prostorija IPTF-a, povrijedili nekoliko policajaca i prevrnuli nekoliko njihovih vozila.

Medjunarodni zvanicnici su bez izuzetka podrzali i opravdavali akciji SFOR-a. U njihovim izjavama ponavlja se stav da je Gagovic bio na javnoj listi osumnjicenih i da je imao mogucnost da se preda. "Posto to nije ucinio, on je svojim neodgovornim ponasanjem ugrozio zivote djece", odgovorio je na novinarsko pitanje Dejvid Mejo, portparol SFOR-a u Banjaluci. I Karlos Vestendorp, visoki predstavnik medjunarodne zajednice za BiH, odgovorio je na novinarsko pitanje na isti nacin, naglasavajuci da je Gagovic morao biti svjestan cinjenice da je na javnoj optuznici.

Gagovic je druga zrtva u akciji hapsenja Srba optuzenih za ratne zlocine. Prije njega ubijen je Simo Drljaca iz Prijedora. Nedavno spektakularno hapsenje generala Krstica takodje je uzburkalo javnost. Krstic je po sluzbenoj duznosti odrzavao redovne kontakte sa pripadnicima SFOR-a i, prema izjavama zvanicnika, mogao je biti uhapsen u svako doba.

"Metode hapsenja koje primjenjuje SFOR ne poznaju pravila kriminalistike. U svim policijima svijeta pravila hapsenja su takva da se maksimalno vodi racuna o bezbijednosti trecih lica, ljudi koji vrse hapsenje i onog koji se hapsi. Sa otmicarima se strpljivo pregovara ako postoji opasnost za makar jedno neduzno lice", kaze mr Dusko Vejnovic, profesor Osnova bezbijednosti na Visoj skoli unutrasnjih poslova u Banjaluci. Profesor Vejnovic smatra da je Gagovic mogao biti uhapsen na spavanju ili u u nekim drugim okolnostima koje ne bi ugrozavale bezbijednost trecih lica. "Radi se o psiholosko-propagandnoj igri koja se namjerno i namjenski projektuje sa ciljem da uplasi javnost i optuzene za ratne zlocine", objasnjava akcije SFOR-a Vejnovic.

Vejnovic smatra da je ubistvo Gagovica u pokusaju hapsenja u prisustvu maloljetne djece dovelo u pitanje profesionalni kredibilitet SFOR-a i medjunarodnih institucija koje nisu nasle ni djelic razumijevanja za traume kojima su u likvidaciji bila izlozena maloljetna djeca. "Da se takav slucaj dogodio u Americi ili bilo kojoj zapadnoj zemlji", kaze, "cijela javnost bi se digla u zastitu djece. Na zalost, ovdje je i elementarna humanost podredjena politickim interesima".

Razliciti pogledi na poslednji incident sa hapsenjem Gagovica ukazuju na svu osjetljuvost problema hapsenja optuzenih za ratne zlocine. Nije sporan mandat SFOR-a da hapsi optuzene koji odbijaju da se predaju, kao ni cinjenica da tu istu obavezu ne izvrsavaju domaci drzavni organi. U javnosti je sporan nacin na koji se pristupa hapsenjima. Spektakularnost nekih dosadasnjih hapsenja unosi uznemirenost i kod onih koji pravo SFOR-a ne dovode u pitanje.

Dejan Novakovic (AIM)