KAKO OCUVATI EKONOMSKI SUVERENITET

Carinski zakon BiH u praksi

SARAJEVO, 8.1.1999 AIM Ni nakon mjesec dana od upozorenja visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa o nuzosti primjene Carinskog zakona Bosne i Hercegovine, jedinstvena carinska tarifa se ne primjenjuje u cijeloj drzvi. Zapravo, ovaj Zakon, koji je stupio na snagu jos sredinom marta 1998. godine, ne primjenjuje se ni u Republici Srpskoj ni u dijelu Federacije BiH pod hrvatskom vlascu. Njime bi se morale primjeniti jedinstvene carinske tarife na svu robu uvezenu u BiH, sto bi omogucilo vece ubiranje carina i punjenje drzavne kase. Rukovodeci se ranijim ugovorom o privrednoj saradnji BiH sa Republikom Hrvatskom, kojim je utvrdjena bescarinska trgovina, na granicnim prelazima koje kontrolise hrvatska vlast u BiH, ne primjenjuje se Carinski zakon i ne naplacuje carina na uvezenu robu iz Hrvatske. Potpuno ista situacija je na granicnim prelazima sa Jugoslavijom, gdje roba stize u BiH bez ikakve kontrole i, naravno, bez naplacivanja carine. Jedino se Carinski zakon primjenjuje na granicnim prelazima koje kontrolise bosnjacka vlast, a to su Izacici kod Bihaca.

Uvidjevsi da se pomenuti Zakon ne primjenjuje od sredine marka prosle godine, Visoki predstavnik Medjunarodne zajednice u BiH, Karlos Vestendorp je 9. decembra 1998. uputio pismo visokim drzavnim i entitetskim funkcionerima, trazeci od njih striktnu primjenu Zakona. Prvi je reagovao premijer Federacije BiH Edhem Bicakic, te je sredinom proslog mjeseca uputio pismo svim carinarnicama u FBiH s naredbom o striktnom i jedinstvenom primjenom carinskih tarifa na svu uvezenu robu, bez obzira iz koje drzave dolazila. Na njegovu naredbu se, medjutim, oglusio direktor Carinske uprave Federacije BiH Stipo Vujovic objasnjavajuci ovaj postupak time da se odredbe Ugovora o privrednoj saradnji sa Hrvatskom, a s tim u vezi i bescarinska trgovina, ne mogu preko noci suspendirati. Direktor Carinske uprave smatra da se o novonastaloj situaciji mora izjasniti Vlada FBiH i da se Hrvatskom sacini novi ugovor o privrednoj saradnji. Ako bi se odmah suspendovao raniji ugovor sa Hrvatskom, smatra on, mnoga preduzeca u Hrvatskoj i BiH bi dosla u tesku situaciju, jer su ranije ugovorila poslove, dok je vazila bescarinska trgovina.

U ovakvoj situaciji primjena Carinskog zakona BiH dovedena je u pitanje ili tacnije receno njegovo provodjenje je samo djelimicno i to u onom ijelu gdje bo{nja~ka vlast kontroli{e primjenu zakonodavstva. Razumljivo je onda sto trgovci robu vise ne uvoze preko granicnog prelaza Izacici vec idu zaobilaznim putevima na prelaze gdje se carina ne naplacuje. Prema nezvanicnim podacima, promet robe i putnika na prelazu Izacici je od Nove godine pa naovamo opao za deset puta u odnosu na raniji period, a istovremeno je povecan na ostalim granicnim prelazima.

U svakom slucaju, primjena Carinskog zakona BiH u potpunosti odgovara ukupnom stanju privrednih, politickih i ostalih odnosa u drzavi. Medj|unarodna zajednica je, medjutim, kategoricna u primjeni svojih ovlastenja. Zato su predstavnici CAFAO-a ovih dana prisutni i na prelazu u Orasju, gdje kontrolisu uvoz robe. Koliki ce efekti njihovog prisustva na granici biti, nemoguce je sada reci, ali je vjerovati da ce zbog ovoga, a i drugih pritisaka, Carinski zakon u BiH biti postepeno provodjen u praksi. Nije njegova primjena u interesu samo Medjunarodne zajednice vec, prije svega, u interesu drzave BiH. Ilustruju to i podaci o prihodima od carina koje je do sada samo FBiH gubila. Naime, u javnosti se spominje cifra od 400 miliona DEM koje Federacija gubi po osnovu sverca, neplacenih carina i ostalih dazbina, a to je gotovo polovina njenog budzeta. Kad bi se bar dio ovih prihoda ubrao, u Federaciji bi - uz ostalo - bile redovnije isplate penzija, socijalne pomoci i plata koje stizu iz federalnog budzta. Vijesti koje ovih dana stiz iz nekih firmi potvrdjju cnjenicu da makar i djelimica primjena Carinskog zakona daje efekte.
One ukazuju da se uvodi vise reda na domacem trzistu i da se osjete mjere zastite domacih proizvodjaca od nelojalne konkurencije i nelegalnog uvoza jer kontrolom uvoza i carinama strana roba u BiH postaje skuplja, a time i dalja od domaceg kupca. Statisticari su vec izracunali da ce neka prehrambena roba postati skuplja za 20, a tekstil za 30 odsto. To, medjutim, poboljsava stanje u domacim preduzecima. Iz Mljekare Tuzla ukazuju na okolnost da su primjenom Carinskog zakona njihovi proizvodi stavljeni iz podredjenog u sada ravnopravan polozaj sa uvoznim i da je prodaja tuzlanskog mlijeka povecana gotovo dva puta. To znaci da ce i individualni proizvodjaci svjezeg mlijeka profitirati, jer ce rasti otkup njihovog proizvoda, a i isplate za isporuceno mlijeko biti redovnije. Primjer sa tuzlanskom Mljekarom samo je jedan u nizu pozitivnih efekata koji proizilaze iz primjene Carinskog zakona. On ujedno ukazuje da je napokon doslo vrijeme da se primjenom zakona uspostavi pravna drzava i kontrolise drzavna granica. Time se, uz ostalo, stiti i domaca proizvodnja od nelojalne konkurencije i uvazavaju zakoni trzista. Ujedno to znaci i sprecavanje teznji susjednih drzava da bosanskohercegovacko trziste podrede svojim interesima, sto za krajnji rezultat ima i ocuvanje ekonomskog i svakog drugog suvereniteta BiH. A kad je rijec o privrednim odnosima sa susjedima, ovih dana najavljeno je objelodanjivanje strategije odnosa sa ovim zemljama, kojima ce se u duhu obostranih interesa definisati i ta saradnja.

Raif CEHAJIC AIM Sarajevo