TUDjMANOV "VRIJED" I PAVLETICEVO SRCE

AIM, ZAGREB, 10.1.1999. Ocajno stanje hrvatskog zdravstva u kojem bolnice nemaju ni osnovnih ljekova, a hitne operacije se odlazu jer manjka kirurskog materijala, ponovno je potaklo pitanje u javnosti, tko i pod kojim uvjetima ima pravo na lijecenje u inozemstvu. Slagvort je dao predsjednik Hrvatskog drzavnog sabora, akademik Vlatko Pavletic, nad kojim je ovih dana u jednoj od ponajboljih svicarskih klinika - na trosak poreznih obveznika - obavljena slozena operacija srca. No, u sjeni tih polemika u Hrvatskoj se postavilo jos jedno vazno pitanje. Naime, javnost je vrlo precizno bila obavijestena i o najmanjim potankostima Pavleticeva zdravlja, te pojedinostima operativnog zahvata na njegovu srcu, dok se u slucaju Tudjmanove dijagnoze i dalje uporno suti.

Dr. Marko Turina, kardiolog koji je operirao Pavletica, tako je u "Vecernjem listu" izjavio da je "suzenje koronarnih arterija" pacijenta "na cetiri mjesta bilo vise od 50 posto", sto je zahtijevalo "cetverostruko premoscivanje". A kako je operacija trajala cetiri i pol sata, dr. Turina ja zahvat ocijenio onim koji spada "u rang tezih srcanih operacija". Turina je u opisivanju Pavleticevog zdravstvenog stanja isao i dalje: naveo je i "lose stanje vena u nogama" sefa hrvatskog parlamenta, te detaljno opisivao operacijske zahvate na pacijentovu srcu. Da su se ovakve informacije o sefu parlamenta neke demokratski uredjene zemlje pojavile u tamosnjem tisku, nitko u njima ne bi vidio niceg neobicnog. Rijec je o vaznoj javnoj i politickoj osobi, o kojoj javnost ima pravo znati i ono sto se za obicne smrtnike smatra njihovom privatnoscu. A kad je, kao u hrvatskom Ustavu, predsjednik parlamenta istodobno i osoba koja zamjenjuje sefa drzave ako ovaj umre ili nije u stanju obavljati svoje duznosti, objavljivanje takvih informacija cinilo bi se jos logicnijim. Pogotovo kad se zna kakve sve ovlasti ima hrvatski predsjednik (pa time i onaj koji ga zamjenjuje) i koliko je moci i vlasti koncentrirano u njegovim rukama.

Kad je svojedobno hrvatski predsjednik Tudjman bio hitno i tajno prebacen u americku bolnicu "Walter Reed", te kad je tajna, zahvaljujuci CNN-u, bila za cas otkrivena, hrvatskoj je javnosti priopceno da predsjednik ima problema sa "zelucanim vrijedom". Ta smijesna dijagnoza djelovala je krajnje neuvjerljivo, jer je bilo tesko vjerovati da bi se oboljelog Tudjmana zbog jednog obicnog cira na zelucu tajno prebacivalo u vrhunsku americku bolnicu. Tim prije sto je CNN, javljajuci da je Tudjma na lijecenju u Washingtonu, objavio i njegovu dijagnozu - karcinom zeluca. Tadasnji sef Tudjmanovog lijecnickog konzilija, i ministar zdravstva, dr. Andrija Hebrang nikada nije potvrdio takvu dijagnozu, iako je iz daljnjeg Tudjmanovog lijecenja bilo ocito da hrvatski predsjednik vodi bitku s necim mnogo tezim nego sto je "vrijed na zelucu". Naime, Tudjman je ocito, neko vrijeme primao kemoterapiju, jer se u javnosti pojavljivao s ne bas uspjelom perikom, kojom je trebalo prikriti neugodne vizualne ucinke kemoterapije.

Kad su u vise navrata novinari pitali tadasnjeg ministra zdravstva i sefa Tudjmanovog lijecnickog konzilija je li tocno da predsjednik boluje od raka, Hebrang je izbjegavao odgovor, tvrdeci kako Tudjman, bas kao i svaki drugi gradjanin, ima pravo na privatost, koja podrazumijeva i tajnost njegove lijecnicke dijagnoze. U tom stavu, Hebrang je ostao dosljedan, pa je napustajuci mjesto sefa lijecnickog konzilija predsjednika Tudjmana, istodobno kad i funkciju ministra obrane, na koju je dosao nakon smrti Gojka Suska, rekao kako ce tajnu lijecnicke dijagnoze predsjednika Tudjmana ponijeti sa sobom u grob. Hebrang je tako ostao zapamcen kao jedan od najljucih zagovornika "prava na privanost" i kad je u pitanju zdravsveno stanje jedne tako vazne i znacajne osobe kakva je sef drzave. Sluzbena dijagnoza Tudjmanove bolesti, unatoc svojedobnim ocitim promjenama njegova fizickog izgleda, nikada nije objavljena. Pojedini mediji, kako domaci, tako i inozemni, bavili su se nagadjanjima stvarnog zdravstvenog stanja hrvatskog predsjednika, koja su isla do tvrdnji da je Tudjmanova bolest uznapredovala, te da su metastaze vec zahvatile i mozak. Spekulacije su isle i dalje - dotle da se postavilo pitanje je li predsjednik, u takvom stanju, uopce vise sposoban obnasati najodgovorniju funkciju u drzavi.

No, cak ni takvi novinski napisi nisu bili dovoljni da se u javnost izadje s istinom o stanju Tudjmanova zdravlja, jer je ocito negdje procijenjeno da pravo na privatnost ima prednost pred pravom javnosti da sazna predsjednikovu dijagnozu. Cak je bilo i tumacenja, slicnih onima iz vremena "realnog socijalizma", da je zdravstveno stanje sefa drzave prvorazredna sigurnosna tajna. Zasto se onda u slucaju sefa hrvatskog parlamenta, akademika Pavletica, odstupilo od takve prakse? Objasnjenje da se prestalo s prikrivanjem zdravstvenog stanja najvisih drzavnih duznosnika slabo mi moglo drzati vodu, jer bi - da je doista tako - prvo trebalo izaci sa stvarnom dijagnozom zdravstvenog stanja hrvatskog predsjednika. Moguce tumacenje "nove prakse" moglo bi se svesti i na to da se Tudjman osobno izricito protivio objavljivanju podataka o svome zdravlju, dok Pavletic, recimo nije. Ili - Pavletica mozda o tome nitko nista nije ni pitao.

No, glasine o novim borbama u vrhu vladajuce stranke, gdje se ponovno rasplamsava bitka oko uklanjanja preostalih HDZ-ovih liberala, mozda bi mogla dati odgovor na to pitanje. Po nekim nagadjanjima, predvodnik "liberalne" frakcije HDZ-a i trn u oku desnicarima, hrvatski ministar vanjskih poslova, dr. Mate Granic, trebao bi biti maknut sa sadasnje znacajne politicke funkcije i "promaknut" u predsjednika Hrvatskog drzavnog sabora. Ondje bi zamijenio oboljelog Pavletica, a na njegovo bi mjesto dosao netko iz desne HDZ-ove struje koja upravo posljednjih tjedana forsira snaznu antieuropsku i antiamericku kampanju. Granic je pak bio proeuropski orijentiran i njegovo vidjenje Hrvatske u Europi i svijetu nisu dijelili HDZ-ovi radikali.

Kad se zna da vodja desne HDZ-ove frakcije, Tudjmanov mocni savjetnik za unutarnju politiku, dr. Ivic Pasalic u potpunosti kontrolira najtirazniji hrvatski dnevnik "Vecernji list", objavljivanje detalja o zdravstvenom stanju predsjednika Sabora, Pavletica, moze se objasniti vrlo jednostavno. U javnosti treba stvoriti dojam da nakon tako teske operacije, Pavletic vise nije u stanju obavljati svoju funkciju. Treba mu dakle pronaci zamjenu, a to bi se moglo elegantno obaviti micanjem Granica u Pavleticevu stolicu.

Hrvatska politicka scena odlaskom donedavnog predstojnika Tudjmanova ureda, Hrvoja Sarinica, i ostavkom ministra obrane Andrije Hebranga, nije se ni u kojem slucaju smirila, jer ni borba desne HDZ-ove frakcije protiv preostalih "liberala" u stranci nije zavrsena. Zato i objavljivanje podataka o zdravstvenom stanju formalno druge osobe u drzavi, moze postati nacin u politickoj borbi, u kojoj se ni do sada nisu birala sredstva. Bude li se ta borba do kraja razbuktala, nije neocekivano da ni stvarna Tudjmanova dijagnoza uskoro ugleda svjetlost dana.

DRAGO HEDL