Razne dimenzije "slucaja" Abdic

Nakon saglasnosti Tribunala za gonjenje Fikreta Abdica

Sarajevo, 08.01.99. AIM Tuzilac medjunarodnog suda za ratne zlocine u Hagu obavjestio je vlasti u BiH da su saglasni sa krivicnim gonjenjem Fikreta Abdica, bivseg clana bosanskohercegovackog Predsjednistva i predsjednika takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koja je egzistirala na porostorima bosanske krajine tokom rata u BiH. Saglasnost Haskog Tribunala stigla je nakon sto je tuzilac pregladao krivicnu prijavu protiv Abdica koja je dostavljena u skladu sa Pravilima put Rimskog sporazuma.

Krivicnom prijavom Fikreta Abdica se, izmedju ostalog, tereti za krsenje ljudskih i ratnih prava, zenevske konvencije i otvaranje logora na tijelu teritorije BiH koja se nazivala AP Zapadna Bosna, a u periodu od 1993. do 1995. godine, u vrijeme trajanja "medjumuslaminskih sukoba". Po optuznici, u tim logorima bilo je smjesteno nekoliko desetina hiljada djece, zena i staraca.

Istovremeno, Fikret Abdic, nastanjen u Hrvatskoj (Rijeka), porucuje da ne prihvata ovu optuznicu, veli da on nije dobio nikakavu obavjest od Haskog tribunala, te optuzuje bosnjackog clana Predsjednistva BiH i predsjednika vladajuce SDA, Aliju Izetbegovica i tajnu policiju te iste stranke, AID (Agencija za istrazivanje i dokumentaciju) za montiranje procesa protiv njega.

Korak koji je uslijedio od strane bh. vlasti jeste usmeni zahtjev Republici Hrvatskoj za izrucenje Abdica. No, stice se utisak da ni bh. vlasti ne znaju ko to treba da uradi - ministarstvo vanjskih poslova ili ministarstvo pravosudja. Istovremeno, iz Hrvatske stizu signali po kojima se da zakljuciti da Hrvatska ne namjerava izruciti Abdica. Naime, Abdic ima dvojno drzavljanstvo - BiH i RH, a, po Ustavu RH nije obavezna izrucivati svoje drzavljane drugim drzavama. S druge strane, Hrvatska je potpisnica Rimskog sporazuma,
a ovaj bi sporazum trebao biti iznad Ustava RH. Iz RH, opet, porucuju da ne znaju da li je BiH potpisnica Europske konvencije o izrucenju, te da izmedju BiH i RH nije sklopljen "bilateralni ugovor o izrucenju". Bosanskohercegovacka strana kao moguce rjesenje markira Sporazum o specijalnim vezama, no stvar ce biti znacajno jasnija ako bh. vlasti upute zvanicni zahtjev za izrucenje. Istovremeno, kantonalno tuzilastvo Unsko-sanskog kantona porucuje da je spremno za pocetak sudjenja, sto je sasvim neizvjesno jer je BiH do sada dva puta trazila Abdicevo izrucenje i oba puta neuspjesno.

U Stranci demokratske akcije BiH ne krije se zadovoljstvo zbog dobivanja saglasnosti za Abdicevo krivicno gonjenje, no tesko se prikriva strah od mogucnosti da prikupljeni dokazi ne budu dostatni i za dokazivanje krivice, sto se, istina stidljivo, provuklo kroz jedan od tekstova u dnevnoj novini bliskoj vrhu ove stranke. Adnan Jahic, portparol SDA, tvrdi da njegova stranka nije razocarana sto ovaj slucaj nije ostao u Hagu nego je vracen u BiH: "Cilj je da pravda stigne krivce i u tom kontekstu je irelevantno ko ce suditi, hoce li to biti Hag ili bosanskohercegovacko sudstvo. Zadovoljni smo da je Hag utvrdio da postoji osnovana sumnja da je Abdic kriv", veli Jahic i dodaje da ne smatra kako nema dovoljno dokaza za Abdicevu krivicu, nego je, po njemu, u odluci da se ovaj slucaj vrati nacionalnom pravosudju presudan bio "interni stav ili interna logika Haskog tribunala da li ce oni preuzeti neki slucaj ili ce on biti prebacen lokalnom sudstvu", No, dodaje portparol SDA, bosansko sudstvo je ono koje je u svom konacnom smislu inkorporirano u opste sudstvo i jedino je vazno da pravda stigne onog ko je kriv.

Haski Tribunal je, u medjuvremenu, prekrsio svoje vlastite zakone nekomentarisanja svojih postupaka i odluka, te je tuziteljica Haskog Tribunala Louis Arboure izjavila: "Nismo saslusavali svjedoke niti smo procjenjivali kredibilitet podnijetih dokaza, vec samo da li su ti dokazi prema medjunarodnim pravnim standardima dovoljni, ne za osudu, vec za hapsenje i pokretanje postupka". Po Arbourovoj, "slucaj Abdic do daljnjeg nije u sferi interesovanja Tribunala, ali nije iskljucena ni mogucnost da u kasnijoj fazi bude zatrazeno preuzimanje njegovog slucaja iz nadleznosti bh. pravosudja". Ona je dodala i to da je zadatak svih vlada da gone osumnjicene za ratne zlocine koji su u njihovoj nadleznosti, te da Tribunal nema dovoljno sredstava ni prostora da se bavi svim okrivljenim po ovom osnovu.

U Stranci demokrateske akcije se, pak, ponasaju kao da je stvar zavrsena i kao da je Abdiceva krivica vec dokazana. S druge strane, Abdic daje svoje vidjenje: "Rijec je o montazi koja dolazi od Adamira Jerkovica, jednog od savjetnika clana bh. Predsjendistva, Alije Izetbegovica, predsjednika SDA. U svojoj izjavi koju su plasirali svim medijima oni tvrde da je Haski Tribunal dozvolio moj kazneni progon. No, ne radi se ni o kakvom kaznenom progonu Fikreta Abdica, vec eventualno o saglasnosti kojom se nacionalnom bosanskohercegovackom sudstvu dozvoljava da mogu provoditi istragu protiv svakjog grazanina ukoliko ocjene da za to ima osnova", kaze Abdic i dalje tvrdi da on nije osnivao nikakve logore i sabirne centre, a da se u Krajini "mucilo i likvidiralo jedine pripadnike mojih postrojbi".

U okviru kompletne medijske hajke oglasila se i Demokratska narodna zajednica, stranka ciji je predsjenik i osnivac, te i kandidat za clana bh. Predsjendistva na posljednjim izborima bio Fikret Abdic. Oni smatraju da je cijeli ovaj slucaj "izmontiran", jer se "Izetbegovic plasi Abdicevog povratka u BiH". Naime, Abdic je na posljednjim opstim izborima, bio drugi po broju osvojenih glasova za bosnjackog clana drzavnog Predsjdnistva, a 1990. godine, na prvim visestranackim izborima Abdic je imao 200.000 vise glasova od Izetbegovica, te je trebao biti i predsjedavajuci tog predsjednistva. Po rijecima samog Abdica, on je to mjesto ustupio Izetbegovicu. Iz DNZ su ovih dana izdali i saopstenje za javnost u kom optuzuju vrh SDA da "slucaj Abdic" plasira u trenutku "kada se sve vise suocava sa socijalnim nemirima, ekonomskim kolapsom, kriminalom i pljackom, te paznju gradjana odvlaci od problema koje nije sposobna rjesiti i pokusava je usmjeriti u pogresnom pravcu...". U istom saopstenju iz DNZ-a se pitaju "kakva je to vlast i drzava u kojoj se optuznice kroje i saopstavaju iz kabineta Alije Izetbegovica i nije li to dokaz ko i odakle diriguje onim sto se zove bh. pravosudje".

Ovakav stav DNZ-a valja posmatrati u svjetlu izjave jednog od portparola haskog Tribunala, koju je prenijela TV BIH, a u kojoj se kaze da je Tribunal svoju saglanost za pokretanje istraznog postupka dao jos u novembru mjesecu prosle godine!? Zasto se onda cekalo par mjeseci sa obznanoivanjem saglasnosti? Portparol SDA kaze da ne zna nista o tome, ali u medijskim izvjestajima provukla se i ta odrednica. Ako je saglasnost zaista stigla u novembru, onda je cudno da se javnosti plasira upravo sada u vrijeme neposredno pred arbitraznu odluku za Brcko, u vrijeme neuspjevanja dogovora oko imenovanja mandatara Vlade RS, u vrijeme kada mnogi analiticari najavljuju ekonomski kolaps zemlje, kada medjunarodna zajednica insistira na ubrzavanju privatizacije, reformi pravosudja... Da li se zaista radi pokusaju odvlacenju paznje javnosti od niza vrucih procesa i gorucih problema u BiH?

Uz sve pobrojano, ovdasnji analiticari ukazuju i na jos jednu dimenziju. Abdica se sve vrijeme optuzivalo za saradnju sa srpskom i hrvatskom stranom na prostoru bivse Jugoslavije i to dok je na ovim prostorima trajao rat i dok su pomenute astrane bile - zaracene. Sama mogucnost sudjenja ostavlja otvoreno pitanje sta ce se saznati o ovoj sardnji, ali i da li ce na "svjetlo dana" izaci i neka Abdiceva, za sada tajna, saznanja o aktivnostima trece strane u BiH, onih sa kojima je Abdic na pocetku price bio "stranacki kolega".

Cijeli sudski proces dolazi nakon, u Madridu glasno najavljenje, reforme ovdasnjeg sudstva i nesaradnje sa haskim tribunalom hrvatske i srbijanske strane. Tribunal je po prvi put odlucio da komentarise svoje poteze u vezi sa nekom odlukom i "optuznicom".Da li je cijeli slucaj samo test za bh. sudstvo i provjera mogucnosti realizacije dijela madridskih zakljucaka pokazace vrijeme. Uostalom, portparol Ureda Visokok predstavnika, Simon Haselock, kaze da OHR nema pravo da komentarise dalji tok ovog procesa, vec jedino da to nadgleda u smislu kontrole provodjenja Rimskog sporazuma.

Rubina Cengic