KUM PANGALOS

Sef grcke diplomatije prilikom svoje posjete Skopju nazvao pripadnike makedonske manjine u Grckoj - staljinistima i homoseksualcima, sto je izazvalo burne reakcije javnosti, ali vjerovatno nece previse uticati na neke zapocete tokove u medjudrzavnoj suradnji.

AIM Skopje, 31.12.1998

Umjesto da znacajno relaksira medjudrzavne odnose, poslednja posjeta sefa grcke diplomatije Teodorosa Pangalosa, poslije dugog perioda ponovo je izvela Makedonce na ulicne proteste protiv juznih susjeda. Prosvjedovalo se pred Kancelarijom za veze u Skopju, ali i na trgovima Bitolja, a samo su arkticke temperature sprecile da u antigrckim demonstracijama ucestvuje dovoljan broj ljudi koji bi stvorio kriticnu masu za incidentnu situaciju. Ovako ostalo je samo na rijecima i na novom ledu izmedju Atine i Skopja oko jednog pomalo zaboravljenog pitanja.

Cime se,dakle, kontroverzni Pangalos zamjerio makedonskom narodu. Jednostavno, on je pripadnike makedonske manjine u Grckoj koja je sa ove strane granice nesporna, a sa one tamo nepostojeca, u sred Skopja nazvao staljinistima i pederima. Poslije razgovora na najvisem mogucem nivou, Pangalos je sa svojim domacinom sefom makedonske diplomatije Aleksandrom Dimitrovim, nastupio pred novinarima i na pitanje jednog poslenika javne rijeci odgovorio da se on pita sta je, zapravo, nacionalna manjina? Da li se radi o jednom ili dva covjeka ili je manjina onih 1 700 "slavomakedonaca, staljinista i homoseksualaca"- koji su glasali za koaliciju "Duga"", upitao se prvi covjek grcke diplomatije? Tako je rekao i pri tome malo lupnuo sakom o stol, na isti onaj nacin kako je svojevremeno jednu Njemacku nazvao "dzinom sa djecjim mozgom" ili kad je Bila Klintona "pocastio" atributima koje izbjegava cak i tuzitelj Stark.

Sudeci prema Pangalosovim kasnijim tumacenjima, ali i prema nekim ovdasnjim izvorima, njegov bijes izazvan je jos prije konferencije za stampu. Navodno je neiskusni makedonski ministar ino-poslova Dimitrov, nadajuci se da koristi veoma povoljan trenutak i dobro Pangalosovo raspolozenje, pokrenuo pitanje makedonske manjine u Grackoj i, posebno, problem njihove imovine. Podsjecanja radi, u Makedoniji zivi nekoliko desetaka hiljada ljudi, ili njihovih potomaka, porijeklom iz sjeverne Gracke koji su poslije tamosnjeg gradjanskog rata, zbog cinjenice sto su bili na strani komunista, protjerani i oduzeta su im sva gradjanska prava. Ovaj je problem "zataskan" prlikom sporazuma o uspostavljanju odnosa izmedju Skopja i Atine septembra 1995. godine. Krug pitanja oko makedonske manjine, ocigledno nije trebalo da bude predmetom poslednjeg makedonsko-grckog samita, pa je Pangalos sukladno svom temperamentu i vec prepoznatljivom stilu reagovao kako je reagovao.

A bogami reagovala je, i to zestoko, i ovdasnja javnost. Gotovo da nema politicke partije koja se nije oglasila vlastitom osudom Pangalosovog nastupa pred novinarima. Najostriji u osudama bio je donedavno vladajuci Socijademokratski savez, ali se nekako stice utisak da je ostrica njhihove kritike bila vise usmjerena prema aktuelnoj vlasti nego prema sefu grcke diplomatije. Navodno, trebalo je da Pangalosov kolega Dimitrov uzvrati istom mjerom. Ovaj, sa svoje strane, smatra da nije njegov posao da ocjenjuje izjave incidentnog i impulsivnog kolege. Sto se, pak, tice navodne krivice sto je, u nevrijeme, pokrenuo pitanje koje nije bilo u diplomatskoj agendi sto su je ranije pripremili nizi sluzbenici dvaju ministrastava, Dimitrov smatra da je njegovo pravo i obaveza da otvara raspravu o makedonskoj manjini, buduci je to ustavna obaveza Makedonije.

Prema ocekivanju, svoj doprinos daju i ovdasnji mediji. Oni nezavisni uglavnom se drze cinjenica u vezi sa Pangalosovom izjavom, mada se ne uzdrzavaju njegovo ponasanje nazvati skandaloznim i neprilicnim za jednog uglednog politicara, tim prije sto je izrekao upravo u Skopju, gdje je bio veoma srdacno docekan. Mediji koji su (jos uvijek) naklonjeni staroj vlasti, prije svih dnavnik "Nova Makedonija", nisu propustili priliku sefu grcke diplomatije "skresati u brk" sve ono sto su o njemu i politici koju prema Makedoniji interpretira pisali poslednjih godina. Uvodnicar ove novine nazvao je grckog sefa diplomatije Teodoros Skandalos, sto mozda i nije posve inventivno, ali je dovoljno plasticno. Tako je zapravo nastavljen mali rat izmedju "Nove Makedonije" i diplomatije juznih susjeda. Valja napomenuti kako je Pangalos, na pominjanoj konferenciji za novinare, upravo ovaj dnevnik apostrofirao kao antigrcki i pozelio mu sto manje citalaca, cime je samo "dodao sol na ranu", buduci "Nova Makedonija" jos nije rijesila vlastiti status u novonastalom makedonskom politickom ambijentu i u pitanju je goli opstanak najstarije i najmocnije ovdasnje novinsko-izdavacke institucije.

I pored cinjenice da je znatno pao rejting sefa grcke diplomatije u makedonskoj javnosti i da se na odnose sa juznim susjedima sad gleda nesto drugacijom dioptrijom, cini se da kontroverzna posjeta i nije bila toliko bezuspjesna i da su njeni moguci dometi samo gurnuti iza paravana "skandalozne" Pangalosove izjave. Makedonsci su beskrajno uvrijedjeni sto su, navodno, u vlastitoj kuci imenovani kao pederi, ali ih to nikako nece spreciti da pazare u robnijm kucama lanca "Vero" ili da sklapaju veoma atraktivne ugovore sa grackim partnerima. Ko bi ga znao, moze biti da su citavoj stavri prisli previse emocionalno. Pangalos je, lako se sloziti, govorio prilicito nekonvencionalno, ali je izrekao stavove sredine iz koje dolazi. Uostalom, ni u Skopju nije nepoznata cinjenica da sporna koalicija "Duga" koja se povremno pojavljuje na tamosnjim izborima okuplja grcke gradjane koji se, mada tamo nisu priznati, izjasnjavaju kao Makedonci ("slavomakedonci"), zatim interpretatore ideoloskih stremljenja bliskih radikalnim komunistima ("staljinisti"), te pokret za legalizaciju homoseksualizma ("homoseksualci").

Uz nesto malo dobre volje i zaboravljanja Pangalosovog "verbalnog delikta", Makedonija bi mogla izvuci korist iz poslednje posjete. Uostalom, grcka strana je skopske razgovore ocijenila kao "dva koraka naprijed, a jedan nazad", sto se ipak moze smatrati napredovanjem prema cilju. Kad je ekonomski aspekt citave price u pitanju, ni makedonska strana ne pokazuje znakove nezadovoljstva. Na protiv! Drugim rijecima, Makedonija bi mogla dobiti znacajnu ekonomsku podrsku, ali joj moze doci i obecana pomoc od strane zvanicne Atine u vezi sa evro-atlanskim integracijama. Zaostatak je, ukoliko se uzmu u obzir obostrano transparirana otvorena pitanja, jedino na planu spornog imena ove drzave. Kao sto je poznato, Grci nisu radi priznati ime sjevernih susjeda, pa se ova zemlja u medjunarodnoj komunikaciji legitimira kao Bivsa jugoslovenska republika Makedonija (BJRM ili FYROM). Ocekivalo se kako ce Pangalos u Skopju pokrenuti ovaj problem sa mrtve tacke. Na djalost, on se bavio nadjevanjem nekih posve drugacijih imena. Ali, takav je Pangalos.

AIM Skopje

BUDO VUKOBRAT