BOZICNA PORUKA OSAMLJENOG NADBISKUPA

AIM, ZAGREB, 26.12.1998. Pravda i mir u Hrvatskoj dovedeni su do kriticne tocke, ugrozen je gradjanski moral koji je u temeljima svakoga demokratskog drustva, politicka je etika u takvom stanju da ugrozava drustvenu ravnotezu, poistovjecivanje interesa pojedinih grupacija s interesom nacije dovodi u pitanje unutardrzavni mir. Crkva ne smije sutjeti, jer je u pitanju drustveni moral, u pitanju je sloboda covjeka i buducnost demokracije u Hrvatskoj. To su osnovni naglasci iz ovogodisnje bozicne poruke zagrebackog nadbiskupa Josipa Bozanica, koja se u javnosti ocekivala s velikim zanimanjem.

Bozanic je lani, kao tada jos sasvim novi prvi covjek na zagrebackom Kaptolu, svojom bozicnom porukom potresao Hrvatsku, a pogotovo vladajucu garnituru. Pozvao je na hitno preispitivanje uvjeta u kojima se nasao veliki dio stanovnistva, upozorio je na mlade ljude koji "ne vide mogucnost zaposlenja", na radnike koji su pod pritiskom otpustanja s posla "ostavljeni na milost i nemilost novih gospodara", na majke i oceve koji "svojim radom ne mogu zasluziti sredstva potrebna za dostojanstven zivot svojih obitelji".. Ali je jasno ukazao i na razloge socijalne drame hrvatskog drustva. "Na djelu je grijeh struktura sto su ih omogucili zakoni i propisi, kojima prvotni cilj nije bio opce dobro covjeka i zajednice", pisao je Bozanic lani. On je prepoznao da iza brzog bogacenja pojedinaca i rapidnog siromasenja vecine - stoji namjera; da socijalni raskol nije tek greska, anomalija inace dobrog sistema, nego je logican i nezaobilazan proizvod sustava, koji je za cilj imao preraspodjelu drustvenog bogatstva.

Svoju proslogodisnju socijalnu kritiku Bozanic je ove godine doveo do logicnog zakljucka. "Zbog drustvenog bi zdravlja bilo dobro preispitati proces privatizacije drustvenih dobara", porucuje on sada, na neki nacin podupiruci oporbeni zahtjev da se provede revizija pretvorbe, sto ga je vladajuca vecina nedavno odlucno odbila u hrvatskom Saboru. Svoju inicijativu nadbiskup argumentira navodeci da je privatizacija, uz "pomoc raznih problematicnih povlastica", isla "u prilog uskog sloja pojedinaca" te je u toj tranziciji "dosla u krizu socijalna dimenzija hrvatskog drustva i drzave".

Uz problematicnu privatizaciju, Bozanic je, kao posebno pogibeljne, naveo jos neke pojave koje su zavladale Hrvatskom: svodjenje cjelokupne drustvene komunikacije na odnos prijatelj- neprijatelj; praksu mita i provizije, koji su postali "prava rak-rana koja rusi zakonitost i pravne odnose u cjelokupnom drustvu"; srozavanje osjecaja za zakonitost, sto "dovodi do rizicne tocke pravdu i mir u Hrvatskoj"... Posebno je zanimljiv dio koji se bavi sve cescim nametanjem "ponasanja iz komunistickog rezima". Bozanic kao komunisticka oznacava nastojanja da se "interesi pojedinih grupacija ili politickih organizacija zele poistovjetiti s interesom nacije"; komunisticke mu je provenijencije cinjenica da "sluzbe kontroliranja cesto lose djeluju"; komunistickom proglasava nespremnost suocavanja s istinom, kao i stvaranje psihoze neprijateljstva.

Bozanic je probleme jasno pobrojao, u dijagnozi stanja on je na razini svojih proslogodisnjih poruka. Ali u adresiranju odgovornosti za situaciju nad kojom se, kako je rekao, ne smije sutjeti, zagrebacki nadbiskup nije bio ni jasan ni precizan. Lani je prozvao strukture, ove godine odgovornost je rasprsena, iz njegovih bi se formulacija moglo shvatiti kako je odgovornost na cijelom drustvu. Vjerojatno se moze reci da nitko nije bez grijeha, ali odgovornost ne moze biti generalna i ravnomjerno rasporedjena. Jer su i mogucnosti odlucivanja i oblikovanja drustvene zbilje vrlo nejednake. Ovako intonirana poslanica, namjerno ili slucajno, pruza mogucnost za opasno zataskavanje. Odavno je znano da tamo gdje su svi odgovorni - nije odgovoran nitko.

Javnost je Bozanicevu bozicnu poruku ocekivala s velikim zanimanjem. Ne samo zato jer je proslogodisnjim istupom zagrebacki nadbiskup postavio visoka ocekivanja, nego i zato jer se posljednjih mjeseci primjecuje da je ostrica socijalne kritike s Kaptola otupjela. U nedavno objavljenom istrazivanju jednog tjednika vise od dvije trecine Hrvata ustvrdilo je da se Katolicka crkva nedovoljno bori protiv "grijeha struktura" u hrvatskom drustvu. Oporbene stranke tu temu izbjegavaju, boje se da bi prozivanjem Crkve pomogle njenom otklizavanju u Tudjmanovo krilo. Samo je liberal Drazen Budisa uoci Bozica podsjetio da su "prosle godine u ovo vrijeme Hrvatskom odjeknula upozorenja nadbiskupa Bozanica o grijehu struktura", ali da je "nakon toga doslo do stisavanja razine moralnog prosvjeda Katolicke crkve, iako je grijeh struktura iz dana u dan sve ocitiji!" Budisa je upozorio na vremensku podudarnost izmedju stisavanja Crkve i potpisivanja ekonomskog ugovora izmedu Hrvatske i Vatikana.

Tim se ugovorom predvidja da se Crkvi vrati ili nadoknadi u proslom sistemu oduzeta imovina. Takodjer je odredjeno da se crkvene djelatnosti izravno financiraju iz drzavnog budzeta. Drzava se obavezala da ce svake godine za Katolicku crkvu izdvajati oko 180 milijuna kuna, sto je pedesetak milijuna maraka. Ta su sredstva namijenjena placama i mirovinskom osiguranju svecenika i redovnica. Povrat nekad ogromne crkvene imovine - pocet ce 2000. godine. Katolicka bi crkva nakon toga ponovno mogla biti jedna od najbogatijih institucija u Hrvatskoj.

S tim u vezi u javnosti se postavljaju brojna pitanja. Primjerice, profesor Ivan Padjen pita: vlasnistvo je nastajalo u odredjenim politicko-ekonomskim uvjetima i okolnostima, moze li se vratiti vlasnistvo a da se ne vrate te okolnosti? Veliki dio javnosti prema sporazumu je negativno raspolozen. Ankete su pokazale da su gradjani nezadovoljni jer ih o financiranju Crkve nitko nista nije pitao, jer ne odobravaju financiranje iz drzavnog budzeta, jer predvidjena sredstva smatraju prevelikim s obzirom na socijalne tegobe u kakvima trenutacno zivi Hrvatska.

Da gospodarski sporazum i s njim skopcani materijalni komoditet nece pomoci vjerodostojnosti Crkve - u posljednje su vrijeme upozoravali i neki svecenici. Tako dobitnik nagrade Hrvatskog helsinskog odbora za zivotno djelo, zagrebacki zupnik Franjo Jurak, kriticki govoreci o ugovoru s Vatikanom, doslovce kaze: "Preferiram crkvu koja je siromasna ako su njezini vjernici siromasni". Ilustrirajuci tvrdnju da su se i crkvene strukture otudjile od naroda, da ni u Crkvi nema socijalne osjetljivosti, Jurak navodi: "grade se raskosne crkve, a ljudi traze kruha".

Oko neugodne im Bozaniceve poruke vladajuci su lani nekoliko dana zbunjeno obigravali, ove godine spremno su je docekali. HDZ je pohitao da odmah zdusno podrzi nadbiskupa, kao da izmedju njih zaista postoji puna suglasnost. Tudjman je u svojoj bozicnoj poruci takodjer pokusao oponasati nadbiskupa. Za probleme u drzavi prozvao je "nezasitnu pohlepu pojedinaca", rekao je da se to dogadja, doslovce, "unatoc moralnim zasadima drzavnog vodjstva". Izjavio je da se "zloporabnim izopacenjima" vlast ne moze sama othrvati, crkvu je pozvao da se u tome vise angazira. Svojim odobravanjem oni pokusavaju zavarati javnost, u Bozaniceve jaslice podmecu svoje kukavicje jaje.

Kao i prosle godine, Bozanica pokusava saplesti i vrlo jak blok unutar Crkve, cak i na samom Kaptolu. Lani je jedan od crkvenih uglednika medju prvima javno osporio kljucnu nadbiskupovu tvrdnju da su zakoni ciljano omogucili brzo bogacenje pojedinaca i rapidno siromasenje vecine. Iz njegovih je elaboracija slijedilo da su zakoni dobri, dobra je i vlast, los je tek narod zato jer zakone ne postuje. Sada isti krugovi javno tvrde da su i zagrebacki nadbiskup i njegova bozicna poruka nezasluzeno medijski eksponirani. Podsjecaju da je gotovo svaki biskup u Hrvatskoj objavio svoju poslanicu te preporucuju da se sve to skupa iscitava i tumaci. U crkvenim krugovima vrlo utjecajni glavni urednik Izvjestajne katolicke agencije Zivko Kustic, komentirajuci Bozaniceve poruke, izjavljuje da Crkva nece s onima koji zele smjenu sadasnje vlasti: "Ne dolazi u obzir da ce se Katolicka crkva svrstati s onima koji danasnju hrvatsku vlast politicki hoce rusiti, samo zato jer ona koji put stoji nemocna pred vrlo teskim problemima." Kad Tudjmanova vrhuska, radi ocuvanja svojih pozicija, manipulira Crkvom, iz ovih sada glasnih crkvenjackih krugova - ni rijeci cuti nije. Kolumnist rijeckog "Novog lista" kaze da se relativno mladi Bozanic, u vrlo kratko vrijeme, uspio nametnuti kao "velicanstven pucki tribun, koji se obraca izmucenoj drustvenoj vecini", ali da je na Kaptolu on prilicno usamljen covjek.

JELENA LOVRIC