Pozicija i opozicija kao spojene posude

Stranacki raskoli u Tuzlansko-podrinjskom kantonu

VLAST BOLUJE, ZARAZA PRED OPOZICIJOM

Sukob unutar vladajuce SDA ciji se funkcioneri medjusobno optuzuju za kriminal i karijerizam, izazvao raskol i u drugim strankama, sto je indikator povezanosti opozicionih vrhova sa vrhovima vlasti.

Tuzla, 24.decembar1998. AIM

Na posljednjoj Skupstini TPK, dva mjeseca nakon izbora, predlozena je i izabrana nova Vlada. Krnja, jer cetiri ministra nisu ni predlozena. Kada je dr Tarik Arapcic, guverner Kantona, predlozio sastav Vlade, za govornicu je izasao Izet Hadzic, potpredsjednik SDA BiH i poslanik u Skupstini Federacije, koji je "u ime Boga i naroda" pozvao vijecnike da odbiju predlozeni sastav, "jer Vladu vodi mafija koja se u nju infiltrirala i u posljednje dvije godine je ostetila budzet Kantona za nekoliko miliona maraka".

To je izazvalo sok u Skupstini. Dr Izet Zigic, predsjednik Skupstine, tri puta je upozoravao Hadzica da "takve price nisu po protokolu". Na kraju mu je bukvalno oduzeta rijec. Nakon te mucne scene prislo se glasanju. Prijedlog guvernera Arapcica dobio je podrsku SDA i HDZ, ali to je bilo samo 24 glasa, a prostu natpolovicnu vecinu cini 26 glasova. Brojanje je vrseno nekoliko puta, a potom je Zlatko Dukic - predsjednik Kantonalnog odbora SDP Tuzla i kluba odbornika iste stranke, predlozio pauzu. Tokom pauze, vrsene su intenzivne konsultacije, izgleda u trouglu Tarik Arapcic - Hazim Vikalo, ranije imenovani mandatar (premijer Vlade) - Zlatko Dukic u ime opozicije. Poslije pauze, ponovo je organizirano glasanje. Prijedlog za Vladu dobio je 30 glasova, dok je 12 bilo uzdrzano. Tako je Vlada kantona (ne)legalno izabrana i to uz podrsku opozicije.

Dan poslije, Izet Hadzic je medijima predocio i dokumentaciju o (ne)legalnom utrocku budzeta, optuzujuci u prvom planu Hazima Vikala, predsjednika Vlade. Spocitavao mu je kupovinu sluzbenih automobila po visim cijenama, sklapanje ugovora i nabavku lijekova za Univerzitetsko klinicki medicinski centar u Tuzli, ciji je predsjednik Upravnog odbora, a optuzivao ga je i za mucke pri nabavci robnih rezervi za Kanton.

Optuzeni se nije posebno branio, ali ga je stitila stranacka masinerija. Kantonalni odbor je osudio istup Hadzica kao "neprimjeran" i trazio je da navode ispitaju pravosudni organi. KO SDP je reagirao zesce, ocijenivsi istup Hadzica "hrabrim, ali nepostenim cinom". Na drugoj strani, vrh SDP BiH je smatrao i trazio da Izet Hadzic bude podrzan. S tim u vezi, oni su zakljucili da zakonodavno-pravna komisija u Skupstini TPK preispita legalnost izbora Vlade, te da se formira antikorupciona komisija Skupstine, koja ce ispitati navode Hadzica i utrosak budzeta.

Dok u SDA-u "mudro sute", u SDP-u je vrh vec prisilio Zlatka Dukica da podnese ostavku na mjesto predsjednika kluba vijecnika, a potom i na mjesto predsjednika KO SDP BiH Tuzla. Medjutim, ni Dukic se ne da, pa najavljuje da ce "skupo prodati kozu" a ostavke na koje ga prisiljava vrh, smatra nestatutarnim i najavljuje borbu za ocuvanje pozicija "sve do Vestendorpa".

"Slucaj Hadzic" eskalira. Njegov nastup na Skupstini izazvao je javni raskol u SDP-u BiH. Zlatko Dukic, koga podrzava jos nekolicina kantonalnih funkcionera SDP-a najvjerovatnije ce "izvuci deblji kraj". Niko ga javno ne zigose, ali sudeci po reakciji stranacke masinerije, optuzen je za surovanje sa kantonalnim vrhom SDA, kojeg njihov stranacki funkcionar Izet Hadzic optuzuje za "mafijaske poslove, korupciju i kradju budzeta".

Par dana nakon eskaliranja razdora u SDP-u, u javnosti su se cule price o raskolu i u Zupanijskom odboru HDZ Tuzla. Neposredan povod bio je odlazak predsjednika Ive Andrica Luzanskog na poziciju (do)predsjednika Federacije BiH. Luzanski izgleda nije imenovao nasljednika, pa su se javile dvije struje, koje se bore za primat. Jedno je mjesto predsjednika ZO HDZ, a drugo je jos uvijek upraznjeno mjesto ministra bez lisnice u Vladi TPK. Tu funkciju je dosad obnasao Ivica Marinovic, ali u novom sastavu Vlade nije dobio podrsku HDZ-a. Poslije se culo da je i mandatar Hazim Vikalo sugerirao HDZ-u da predloze "bilo koga, samo ne Marinovica". Medjutim, Marinovic uzvraca udarac, pa se iz njegove struje cuje da neki ministar HDZ-a ( dr Bozo Tomic o.a.) i njegova supruga imaju svoja preduzeca (Tabako-rovita i Majt), pa navodno i neku vrstu bonifikacija pri nabavci roba za podrucje Kantona. U kojoj mjeri su potezi Vlade kantona i njenih visokih duznosnika uzrokovali raskol u HDZ-u, tesko je procijeniti, ali je cinjenica da se Vlada i stranka dovode u vezu. Raskol u HDZ-u traje i kraj se (ne)nazire.

Funkcioniranje Vlade kantona uzrkovalo je raskol i u SDA-u, ali javno jos uvijek "ne puca tikva". Frakcije su se pojavile jos u periodu kampanje za izbor guvernera i predsjednika Vlade. U tom periodu saznalo se da poajvu struja u Tuzli uzrokuju i klanovi iz vrha SDA. Jos tada su - daleko od ociju javnosti - vrhu SDA ovdasnji klanovi slali kompromitirajuce materijale jedni protiv drugih, ali je to uglavnom ostajalo unutar SDA BiH. To se saznaje tek sada, posto je Izet Hadzic "progovorio".

Hadzic, naizgled slobodan strijelac, uporno tvrdi da unutar kantonalnog vrha SDA i Vlade ima kriminala, korupcije i drugih prljavstina, sa kojima stranka treba rascistiti. Kantonalni odbor SDA - kako to rade sve vlasti u svijetu - drzi se prakticno po strani i trazi da Hadziceve tvrdnje ispitaju organi gonjenja i istrage, u kojima su po pravilu kadrovi te iste stranke. U obracunu sa vrhom SDA, Izet Hadzic javno tvrdi kako organi MUP-a TPK imaju podatke o necasnim radnjama, da su ih slali u MUP Federacije i vrh SDA, ali da nije bilo povratnih reakcija. Hadzic polako pridobija sljedbenike, jer mu se iz opsinskih organizacija SDA pridruzuju neki aktivisti dostavljajuci mu podatke sa "svojih terena", tvrdeci kako i kod njih ima kriminala. Nezadovoljstvo tinja i medju vecinom clanova SDA u gradskoj organizaciji Tuzla. Oni su najvise ogorceni sto su lose prosli u kadrovskim razmjestajima, a sada im price o kriminalu dolaze kao povod za okretanje glave SDA-u. Slicnih najava ima i iz drugih opsinskih organizacija SDA.

Posljednji dogadjaji iz dana u dan sve jasnije pokazuju da je kantonalna vlast u TPK-u "oboljela". Naizgled je paradoksalno da "groznica" trese opoziciju. Medjutim, mnogi analiticari smatraju da su to samo simptomi, iza kojih ce se pojaviti prava bolest i pravi bolesnik. Ocito, u izvrsnim organima vlasti je koncentrirano mnogo poluga koje prikrivaju pravo stanje stvari i jos uvijek nekako prigusuju reakciju javnosti i clanstva u vladajucoj SDA. Ovi procesi ukazuju i na mogucnost da su vrhovi opozicije, pri raspodjeli interesnih sfera, sa vrhovima vlasti cesto funkcionirali po zakonu "spojenih posuda". Na ledini su ostali gradjani kantona, koji ce nesto saznanti i imati vise povoda da nesto poduzmu tek nakon sto su se formalni i neformalni nosioci moci poceli medjusobno razracunavati. S obzirom da SDA u TPK ima najjace poluge moci, jasno je da ova stranka moze izdrzati najjace udare, ali ce vjerovatno i njen pad biti najzesci.

Vehid Jahic