SUDSKO SPASAVANJE CASTI

Novinari na optuzenickoj klupi

Banjaluka, 21. decembar 1998. (AIM)

Pred sudovima Republike Srpske desetina novinara sjedi na optuzenickoj klupi pod optuzbom da su u vrsenju svoje profesije pocinili krivicna djela klevete ili uvrede. Krivicna djela klevete i uvrede putem stampe pravnici zovu kvalifikovanim (tezim) oblicima ovih krivicnih djela. Za obicno djelo klevete u Krivicnom zakonu Republike Srpske predvidjena je novcana kazna ili zatvor do sest mjeseci, dok je za klevetu putem stampe i drugih sredstava javnog informisanja predvidjena kazna zatvora do jedne godine. Maksimalna kazna za uvredu je tri mjeseca zatvora, a za uvredu putem stampe - sest mjeseci.

KLEVETA ILI GLAS JAVNOSTI: Nedavno je novinarka Mirjana Micic iz Zvornika osudjena na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci zbog krivicnog djela klevete privatnog tuzioca Dragomira Vasica iz Zvornika. Vasic je bivsi policijski sluzbenik koji je nakon razjeresenja razvio lokalni biznis koji je pao u oci javnosti. Tragom prica o krupciji i sprezi Vasica sa nekim lokalnim biznismenima sumnjivog poslovnog morala, novinarka je u bijeljinskom "Ekstra magazinu" javno progovorila o onome sto je javnost usmeno prepricava.

Protiv Jovice Petkovica, glavnog i odgovornog urednika "Ekstra magazina", podnesene su dvije privatne krivicne tuzbe zbog krivicnog djela klevete. U tuzbi Televizije Zvornik, koja je pod kontrolom SDS, Petkovic se optuzuje za iznosenje tvrdnji da je ova TV tokom predizborne kampanje blokirala emitovanje programa koji su podrzavali druge politicke opcije, cime je, navodno, narusen njen ugled. Drugu tuzbu protiv Petkovica podnio je Rajko Dukic, direktor kombinata "Glinica Milici". Dukic se nedavno na konferenciji za stampu u Banjaluci pohvalio da je do sada je podnio nekoliko tuzbi protiv novinara i da su mu sve tuzbe uvazene na sudu, a presude o krivici novinara postale pravosnazne.

Banjalucke novinare je u sudnicu prvi doveo dr Vitomir Popovic, nekadasnji sudija i predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, a danas profesor na Pravnom fakultetu. Popovic je tuzio novinara Nikolu Guzijana zbog toga sto je ovaj u "Banjaluckim novinama", pisuci o jednom sudskom sporu, napisao da je Popovic vrsio uticaj i pritisak na sud. U drugom tekstu u istim novinama Guzijan je Popovica nazvao "Dom Vito Popovic", sto je u kontekstu price, po Popovicu, aludilalo na mafijasa Don Vito Karleonea. Guzijan je osudjen na kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca, cije je izvrsenje odlozeno za godinu dana ukoliko okrivljeni ne izvrsi novo krivicno djelo. Po tuzbi Popovica u sudnici se nasao i Zeljko Kopanja, glavni i odgovorni urednik "Nezavisnih novina". Kopanji je za uvredu izrecena novcana kazna.

Ovih dana u sud je stigla privatna krivicna tuzba zbog klevete protiv Ranka Vojvodica, takodje urednika "Nezavisnih novina". I Mladjen Mandic, nekadasnji direktor Skole unutrasnjih poslova u Banjaluci i brat bivseg ministra policije Momcila Mandica, podnio je privatnu krivicnu tuzbu zbog klevete u 'Nezavisnim novinama'. Predrag Radic, bivsi gradonacelnik Banjaluke, tuzio je zbog uvrede i klevete Momu Joksimovica, vlasnika i urednika tabloida 'Prst', koji vrvi od uvredljivih i klevetnickih tekstova.

Radmilo Sipovac, takodje urednik "Nezavisnih novina" uskoro ce sjesti na optuzenicku klupu po tuzbi Nedeljka Djekanovica, predsjednika SDS u Kotor Varosi. Sipovac je, nakon jednog teksta o politickim prilikama u Kotor Varosi, usao u polemiku sa Djekanovicem, razmijenivsi nekoliko ostrih optuzbi. Djekanovic je na neke optuzbe nakon toga reagovao tuzbom.

Pojava "Alternative", prvog i jedinog privatnog lista u Doboju, uvela je novinare u sudske klupe u prvoj godini izlazenja. Za klevetu su optuzena dvojica urednika - Pavle Stanisic i Zivko Savkovic. Privatni tuzioci Vojislav Radiskovic, tadasnji ministar za boracka pitanja u Vladi RS i Dusko Panic, direktor Poste u Doboju, smatrali su da je objavljenom neistinitom informacijom o njihovom prisustvu na jednom sastanku mjesnog odbora SDS-a nanesena steta njihovom ugledu i casti. Urednici su se branili da su imali pouzdan izvor informacije i osporavali da je njeno objavljivanje moglo nanijeti stetu tuziocima. Sud je odgovornog urednika Savkovica osudio na kaznu zatvora u trajanju od jednog mjeseca, odlazuci njeno izvrsenje za godinu dana ukoliko u istom roku ne izvrsi novo krivicno djelo. Drugi urednik je oslobodjen optuzbe.

Statisticari bi u spektru optuzbi novinara primijetili da da sudsku zastitu od novinara po pravilu traze nosioci politickih i drzavnih funkcija i da je osjetljivost na javnu kritiku jace izrazena u onim dijelovima zemlje gdje je uticaj javnosti manji, a slobodni mediji u nastajanju. Sociolog Slobodan Nagradic pojavu vidi kao "refleks i indikator socijalne disolucije koja se manifestuje kao opstrukcija svih vrijednosti- moralnih, obicajnih, profesionalnih, pravnih i drugih normi i standarda". "To sto su politicari tuzioci novinara je zakonomjernost drustava u tranziciji. Mnogi og njih se sporo ili nikako odvikavaju od uslova i privilegija u kojima su njihove rijeci i postupci bili neprikosnoveni, a dijalog i polemika tek knjizevni postupci u tamo nekoj literaturi", kaze Nagradic.

I novinari pojavu objasnjavaju cinjenicom da javne licnosti nisu navikle na sud javnosti. "Manje-vise sva drustva na teritoriji bivse Jugoslavije su zatvorena drustva, gdje se odluke donose u uskom krugu ljudi, gdje ne postoji nikakva obaveza vlasti prema javnosti, gdje je javno mnenje sistematski unistavano, gdje se novinari dijele na 'nase' i 'izdajnike'", kaze poznati politicki komentator Zeljko Cvijanovic. Na pitanje gdje je granica izmedju optuzbi i argumentovanog pisanja, Cvijanovic odgovara: "Pokusajte da Slobodana Milosevica, Franju Tudjmana i Aliju Izetbegovica proglasite krivim za rat. Naravno, sve to treba necim dokumentovati, inace, radi se o kleveti. Ko moze da dodje do relevantnih dokumenata o tome kada se prvi potpis doticne gospode u vezi sa tim moze naci tek na Dejtonskom sporazumu?" Po Cvijanovicu, kaznjavanje za klevetu u tim okolnostima samo je dodatni zastitni mehanizam politickih lidera od suda javnosti.

PROFESIONALIZAM NA ISPITU: Brane Bozic, predsjednik Udruzenja novinara RS, sudske procese novinarima objasnjava demokratizacijom koja je novinarima oslobodila prostor i omogucila slobodno pisdanje. "Poslije faza direktivnog, dirigovanog i patriotskog pisanja, visepartijski sistem je novinare konacno oslobodio partijskih stega. Nasavsi se u sjajnom ambijenu, mnogi su prejako startovali", kaze Bozic, priznajuci da ima dosta neprofesionalnog pisanja i pisanja koje vrijedja privatnost. Bozic problem odgovornog novinarstva vidi u novom i modernom pravnom okviru za medije, posebno naglasavajuci afirmaciju samoregulative u medijskim asocijacijama i medijskim kucama.

Na neprofesionalizam u medijima upozorava i sociolog Nagradic: "Manjak profesionalnih kriterija, strucnosti i elementarnog postenja doveo je do toga da se ovdje danas mogu reci i napisati gluposti planetarnih razmjera i da niko ne odgovara". Nagradic smatra da je ovdasnja javnost vec otupila i postala ravnodusna na mnoge sadrzaje medijskih poruka i da broj sudskih sporova nije prevelik u odnosu na nivo neprofesionalnosti, neznanja i ciljanih i svjesnih podvala u nasem novinarstvu.

Vecina optuzbi za klevete vezuje se za razne oblike kriminala. Pisuci o ovim temama novinari nisu precutkivali imena, ali su se ponekad oslanjali samo na usmene, uglavnom policijske, izvore. Radmilo Sipovac, urednik "Nezavisnih novina" koje su najcesce ostro pisale o kriminalu, smatra da se od novinara ne moze traziti da bude sudija i da nudi pravno relevantne dokaze. "Ako Biljana Plavsic javno optuzi ministra MUP-a Dragana Kijca i drzavni vrh na Palama za organizovan kriminal, treba li novinaru suditi kada na osnovu svojih izvora ukazuje na istu pojavu?, pita se Sipovac. Po njemu, bitno je da ne postoji namjera vrijedjanja i klevete.

DEKRIMINALIZACIJA: U analizi pojedinacnih napada na novinare u oba entiteta i kaznenu politiku sudova Nezavisna komisija za medije (IMC) je izasla sa javnim saopstenjem u kome savjetuje sveobuhvatnu i urgentnu analizu zakonskih tekstova vezanih za medije i 'dekriminalizaciju zakona o kleveti'. Praksu izricanja uslovnih osuda IMC smatra tihim disciplinovanjem novinara. "Tako sto ce zatvorske kazne promijeniti u zahtijevani period blagog izvjestavanja, vlasti mogu efikasno primorati izvjestace na cutanje bez njihovog slanja u zatvor. Ovo je trend koji ulijeva strah", stoji u saopstenju IMC od 9. decembra.

Milan Trbojevic, ministar pravde u Vladi RS i poznati banjalucki advokat, nije sklon brisanju iz Krivicnog zakona klevete i uvrede putem stampe. Smatra da cast i dostojanstvo, kao najvise ljudske vrijednosti, moraju imati sudsku zastitu. "Slazem se da je bilo politickih zloupotreba ovih krivicnih odredaba. Medjutim, Krivicni zakon sadrzi i jedan clan (84) koji predvidja nekaznjavanje za uvredu i klevetu za onoga ko se uvredljivo izrazi o drugome u vrsenju novinarskog poziva ako iz nacina izrazavanja ili drugih okolnosti proizilazi da to nije ucinjeno u namjeri omalovazavanja. Ja mislim da je to dovoljan mehanizam zastite profesionalnih novinara", smatra Trbojevic. Na primjedbu da su sudovi pod uticajem politike i ljudi na vlasti, koji najcesce na kritiku odgovaraju tuzbama, Trbojevic odgovara:"Problem je, dakle, u sudstvu koje nije nezavisno, a ne u dekriminalizaciji. Ako stvorimo nezavisno sudstvo, nece biti politickog uticaja na sud". Misljenje ministra Trbojevica dijeli i njegov kolega Miroslav Mikes, banjalucki advokat koji na sudu zastupa privatnog tuzioca dr Vitomira Popovica.

Brane Bozic misli da odredbe krivicnog zakona treba mijenjati i uskladiti ih sa modernim evropskim zakonodavstvom. "Treba pronaci carobnu formulu koja ce novinare uciniti odgovornim, a koja nece biti instrument progona novinara. Odgovornost se jedino moze dokazivati na sudu", smatra Bozic, koji je i sam pravnik.

Zeljko Cvijanovic upozorava da oni koji su protiv krivicnog djela klevete putem stampe svjesno ili nesvjesno dolaze u situaciju da podrzavaju zutu stampu ciji je jedini kriterij niska citalacka strast, ali zakljucuje: "Birajuci izmedju dva zla, bolje je ici na ruku zutoj stampi nego politicarima u obracunu sa kritickom stampom".

Branko Peric (AIM)