HOCE LI PANGALOS BITI KUM?

Da li najavljene posjete visokih grckih zvanicnika Makedoniji znace da bi uskoro mogao biti zatvoren neprijatni i nerazumni spor oko ustavnog imena Republike Makedonije koji traje od njenog osamostaljivanja

AIM Skopje, 17.12.1998

Nova makedonska vladajuca koalicija (VMRO-DPMNE i Demokratska alternativa) pobijedila je na oktobarskim parlamentarnim izborima sa programskim sloganom "Za promjene", a to je opet podrazumijevalo promjene na svim sektorima. Pokazalo se, medjutim, kako na spoljnopolitickom planu, barem onom globalnom nece biti korijenitih zaokreta. Za prioritete svoga kabineta premijer Ljubco Georgievski je, vec u inaugurativnom govoru, apostrofirao nastavak procesa integriraranja u zapadne politicke i bezbjednosne strukture i produbljivanje odnosa sa SAD. Odnos sa susjedima naznacen je, takodje, kao posao od posebnog interesovanja i na tom planu bi se mozda i mogli ocekivati pomaci. Makedonija je do sada interpretirala takozvanu "politiku ekvidistance", sto bi reklo jednakog otklona prema sva cetiri susjeda. Trojica ljudi koji sada vode koalicionu makedonsku vladu, pomenuti Georgievski (VMRO-DPMNE), Vasil Tupurkovski (Demokratska alternativa) i Arben Dzaferi (Demokratska partija Albanaca) svaki iz vlastitih motiva, ranije su ostro kritikovali politiku ekvidistance, predlazujci aktivisticki odnos prema susjedima. Sad ostaje da se nagadja koji bi susjed za pojedine od njih bio "ekvidistanciraniji", ali su dobili priliku da makedonsku spoljnu politiku ucine aktivnijom.

Sama promjena makedonske vlade izazvala je dosta komentara u bliskom susjedstvu, a jamacno najbrojniji i najeksplicitniji su bili oni iz Sofije i Atine. Bugarska, vjerovatno misleci na izuzetno dobre veze sa liderima sad vladajucheg VMRO-DPMNE-a, ocekuje brzo razrjesenje spornih pitanja sa Makedonijom, a istom se razvoju dogadjaj nada i Grcka. Poslednjih dana dolazi sve vise potvrda kako ce se neki procesi na relaciji Atina- Skopje konacno ubrzati, a to se ispred svega odnosi na neprijatni spor oko makedonskog imena, ali i na polozaj makedonskih gradjana porijeklom sa one strane juzne granice. Da li zbog ranije utvdjenih diplomatskih agendi ili zbog promjene u makedonskim vrhu, ovdasnja je javnost upoznata kako ce se uskoro u Skopju pojaviti sef grcke diplomatije Teodoros Pangalos, a najavljena je razmjena premijerskih posjeta u toku naredne godine. Nezaobilazna tema svih ovih razgovora je pitanje imena Makedonije.

Zvanicna Atina, naime, nece da prizna da je na sjeveru nastala nova drzava koja se naziva isto onako kako Grci imenuju svoju sjevernu pokrajinu, mada pri tome ne osporavaju postojanje samostalne i nezavisne zemlje.Navodno, samo ime Republika Makedonija predstavlja ugrozavanje grcke tradicije i prijeti njenom teritorijalnom integritetu. Nesporazumi oko makedonskog imena, odmah poslije osamostaljivanja Makedonije, bili su mnogo izrazeniji i prijetili su ozbiljnom zaostravanju ovdje na jugu Balkana. Grcka je jednostrano prekinula sve odnose sa novonastalom drzavom, a neposredno poslije toga uvela joj veoma stroge ekonomske sankcije koje su, s obzirom na tradicionalne trgovinske puteve, zaprijetile i samom opstanku Makedonije. Poslije dolaska ljevice na kormilo Grcke i pod izvanrednim pritiskom medjunarodne zajednice, dvije strane su ipak sjele za pregovaracki stol, pa je u septembru 1995. godine doslo do privremenog sporazuma prema cijem slovu su se dvije zemlje medjusobno obavezale na saradnju, naravno pod odredjenim uslovima.

Grcka je prekinula ekonomski embargo prema Makedoniji i obavezala se da nece praviti smetnje u nastojanju ove drzave da se integrira u medjunarodne asocijacije. Ustupci Skopja bili su mnogo veci i bolniji, ali je tadasja vlast stoici podnijela kritike opozicije i pristala na njih. Radilo se, prije svega, o promjeni drzvne zastave na kojoj je bilo ssnaestokrako sunce, takozvano sunce iz Vergine, so su ga Grci smatrali za sastavni dio vlasti kulturne basine i uzimali kao jedan od nacionalnih simbola. Isto tako, Makedonci su pristali da promijene dijelove Ustava, a u vezi sa brigom za vlastitu manjinu u Grcoj, so je trebalo da znac kako nemaju bilo kakvih pretenzija prema drzvnoj teritoriji juzoga susjeda. Obe ove odluke znacjno su umanjile kredibilitet tadasje nomenklature u domacj javnosti, ali su donijele odgovarajuc kompenzaciju u medjnarodnim krugovima. Poslije je doso do otopljavanja odnosa, a ekonomije dviju zemalja odmah su nasle zajednicki jezik, pa se medjusobna razmjena pocela odvijati bez ikakvih problema i sad je na zavidnom nivou. K tome, dvije su zemlje otvorile diplomatska predstavnistva na nivou kancelarija za vezu, pa ni politicki kontakti nisu ostavljeni po strani.

Zanimljivo je, medjutim, da se Makedonija i Grcka u pomenutom dogovoru o saradnji pojavljuju bez licnih imena, dakle kao "prva" i "druga" strana. Nesporazum oko imena je ostao, mada ne kao prepreka ekonomskoj, a do odredjenog nivoa i politickoj saradanji. Od tada, pod visokim pokroviteljstvom UN, u Njujorku se vode pregovori oko spornog imena, ali se to, po svemu sudeci, moze smatrati izgubljenim vremenom. Ima indicija kako su Grci nudili nekoliko razlicitih varijanti, ali Makedonija nije pristala ni na jednu. Ona se, bez ikakvih ustupaka, poziva na pravo da se zove svojim prirodnim, ustavnim imenom, dakle Republika Makedonija, mada je u Ujedinjene nacije primljena pod smjesnim atribucijama "Bivsa jugoslovenska republika" (FYROM) i pod tim imenom komunicira na spoljnom planu. Gracka strana smatra kako bi, uz nesto malo politicke volje iz Skopja, moglo doci do razrjesenja ovog neprijatnog, a za mnoge i nerazumnog spora. Sansu za takvo nesto vidjela je u dolasku nove vlasti, buduci su Gligorov i njegovi sljedbenici bili nepopustljivi.

Valja reci da je jedan od kljucnih ljudi nove makedonske koalicione vlasti Vasil Tupurkovski najavio "priblizavanje" Atini. Mada je to moglo podrazumijevati samo nove korake u ekonomskoj saradnji, za sta je on kao direktor Direkcije za obnovu i razvoj neposredno zaduzen, njegovi politicki protivnici su ga odmah poceli optuzivati za ponovnu trgovinu sa imenom. Zbog iste "inkriminacije" Tupurkovski je onomad amputiran iz makedonske politike. Sredinom decembra ovaj politicar, koji inace potice iz porodice nasilno istjerane iz sjeverne Grcke u vrijeme tamosnjeg gradjanskog rata, boravio je u Solunu i iza sebe, tvrde kompetentni, ostavio dobre rezultate. U narednih nekoliko dana u Skopju ce, sto je pravi kuriozitet, osvanuti jedan veoma visoki grcki politicar, ministar spoljnih poslova Pangalos. Zvanicne najave ovog dogadjaja sugerisu kako Pangalos dolazi da bi se razgovaralo o ekonomskoj saradnji. Tokovi u ovoj oblasti, medjutim, ne ukazuju na potrebu da intervenise sef diplomatije. Zato se sa sigurnoscu moze tvrditi kako ce se pitanje imena ponovo naci na dnevnm redu i to na veoma visokom nivou. Ako nista, da se citav problem pokrene sa mrtve tacke. U ovdasnjim medijima, kao moguce rjesenje, pominju se nazivi "Sjeverna (Republika) Makedonija" ili "Republika Makedonija-Skopje". Ima, medjutim, i indicija kako bi se kao krajnje moglo pojaviti rjesenje po kojem bi Grcka ostavila Makedoniju na miru da sa medjunarodnom zajednicom i njenim pojedinackim clanicama uredjuje odnose pod svojim ustavnim imenom, a da se za bilateralne kontakte izmedju Atine i Skopja iznadje neka obostrano prihvatljiva derivacija. Tako bi bile zadovoljni i medjunarodni faktori i Makedonija i grcka javnost.

AIM Skopje

BUDO VUKOBRAT