'APSOLUTNO SMO PROTIV JACANJA CENTRALNIH ORGANA'

Intervju: Zivko Radisic, predsjedavajuci Predsjednistva BiH

Banjaluka, 15. decembar 1998. (AIM)

AIM: Gospodine Radisicu, kuda vode nepomirljivi stavova dva srpska parlamentarna bloka oko formiranja nove vlade RS i da li to moze izazvati parlamentarnu krizu?

RADISIC: Vjerujem da cemo naci rjesenja za izbjegavanje ustavne i parlamentarne krize, kao i mogucnost da nam ih neko drugi, u skladu sa svojim ovlascenjima, namece i da nam oktroise zakone.

Tacno je da su se ovdje isprofilisala dva jaka parlamentarna bloka politickih stranaka iz RS. Kad tome pridodamo i snazan koalicioni blok stranaka iz Federacije BiH i izuzatno veliku mogucnost uplitanja medjunarodne zajednice u nase unutrasnje odnose, politicka i parlamentarna scena postaju jos slozenije i neizvjesnije. Pokusalo se sa imenovanjem mandatra iz redova SDS-a kao najjace skupstinske stranke, pa ako to ne uspije, a svi su izgledi da nece, bio bi red da se to ponudi drugom bloku (Koaliciji Sloga).

Medjutim, pri tome, ni jedna srpska strana ne smije postavljati ultimativne zahtjeve da mandatar mora biti iz njenog bloka, ili, da moze biti i iz suprotnog, ali uz iskljucenje odredjene licnosti, jer se time dolazi do animoziteta koji nije saveznik u ovako slozenim pitanjima. Pogotovo nije dobro ako se u sve to uvuce i eventualno insistiranje i ucenjivanje i od nekih medjunarodnih faktora, a u konkretnom slucaju sve je to prisutno.

Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da zajedno sjednu parlamentarne stranke RS, medjunarodna zajednica i dosadasnja vlada i da hladne glave pronadju ne optimalmo, vec rjesenje koje je u ovom casu realno i koje ce garantovati ocuvanje statusa i kredibiliteta RS, nastavak procesa zapocetih demokratskih i ekonomskih reformi, sto podrazumijeva da buduca vlada mora dobiti podrsku medjunarodne zajednice, jer RS mora jacati svoju poziciju u okruzenju, Evropi i svijetu.

AIM: Nedavni prekid platnog prometa izmedju Jugoslavije i RS posluzio je Koalicije SDS-a i radikala da Koaliciju 'Sloga' optuzi za vodjenje RS u "unitarnu Bosnu", da je priblizava Sarajevu i Zagrebu, a udaljava od Beograda.

RADISIC: Za takve tendenciozne insinuacije nema nikakvih argumenta. Ako otvorimo veliku temu ko je zaista stitio sveukupni srpski interes, a ko je, samo formalno pozivajuci se na to, cesto kontraproduktivno djelovao, vidjecemo da se 'Sloga' istinski borila i bori za ostvarivanje punih nacionalnih, drzavotvornih, duhovnih i drugih interesa srpskog naroda RS, da je imala i rezolutne stavove po pitanju Kosova i Metohije i sveukupnih kretanja.

A ako je to aluzija na sadasnju vladu i sve ono sto se desilo po pitanju platnog prometa, podsjecam da smo mi rekli da je u redosljedu koraka i nacinu kako je to uradjeno bilo odredjenih previda. Medjutim, vezano za paritet dinara i marke i ovih dana se potvrdjuje da svi snosimo posljedice jednog haoticnog stanja, jer marka bukvalno divlja i na nasem i na jugoslovenskom moneternom trzistu i nuzno je da se ti odnosi urede.

Sem toga, vlada je, na zahtjev parlamenta, vratila paritet na raniji kurs, ali, nazalost, sa druge strane jos nisu povuceni potezi za uspostavu platnog prometa, zbog cega smo mi insistirali da dodje do razgovora zvanicnih delegacija RS i SRJ vezano za platni promet, ali i za konkretizaciju sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama.

AIM: U politickoj retorici cesto se moze cuti tvrdnja da medjunarodna zajednica radi na jacanju zajednickih institucija u BiH. Dijelite li takvo misljenje?

RADISIC: Istina, u zadnje vrijeme je bilo pokusaja da se nekim dopunskim tumacenjima duha, a ne slova Dejtona, nametnu rjesenja koja su, po nasem misljenju, zaista suprotna njegovom osnovnom konceptu. To se odnosi na pokusaj proglasavanja zajednickih institucija BiH centralnim organima. Time se, zaista, zadire u subjektivitet i suverenitet entiteta, sto moze da narusi ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH. Zbog toga smo mi, kao predstavnici srpskog naroda i RS u zajednickim organima, intezivno branili i branimo osnovno slovo izvornog Dejtona. Apsolutno smo protiv jacanja centralnih organa i neke unitarizacije.

AIM: Postoji li mogucnost da Madrid prosiri ovlascenja visokog predstavnika za BiH i da li ce delegacija RS jedinstveno nastupati na tom skupu? Koliko su usaglaseni stavovi predstavnika zajednickih BH organa?

RADISIC: Opasnost od prosirenja ovlascenja visokog predstavnika na Madridskoj konferenciji postoji, kao i do sada, sto se ispoljilo vezano za neke odluke i konkretne nagovjestaje na sesijama u Sintri, Bonu, Luksemburgu. Ali, delegacija RS ucinice sve da se to ne desi. Za razliku od prethodnih konferencija, imamo vecu sansu, jer je stvorena klima da se u pripreme Madridske konferencije i zavrsnog dokumenta blagovremeno ukljuce i institucije RS i zajednickih organa BiH.

Prisutne su dvije, da ne kazem tri opcije sa kojima se ide u Madrid. Mi, predstavnici RS i srpskog naroda, a osjetio sam to i kod zvanicnih predstavnika hrvatskog naroda, insistiracemo da se ne prosiruju ovlascenja nikome, pa ni visokom predstavniku, vec da se ide na jacanje institucija ustavo-pravnog sistema i njihove odgovornosti za sudbinu mira i sva tri naroda, a da medjunarodna zajednica bude i dalje koordinirajuci faktor koji potpomaze i prenosi iskustva i ima mogucnost znacajnog uticaja kroz sistem da se ukupno stanje i odnosi normalizuju.

Tacno je da ima i drugih tendencija. Predstavnici bosnjackog naroda preferiraju snagu centralnih institucija i vjerovatno u tom smislu prizeljkuju i dalje jacanje ovlascenja medjunarodne zajednice, koja se ponasa diplomatski, prepustajuci nama da to sami rijesimo.

Mi smo na nivou BiH postigli visok stepen saglasnosti po opstim pitanjima, kao sto su nuznost ukljucivanja u evropske i svjetske integracijske procese, nastavak ekonomskog razvoja i reformi uz daljnju pomoc medjunarodne zajednice, jacanje pravne drzave, ljudskih prava i sloboda i rjesavanje izbjeglickog pitanja. U detaljima se cesto ne slazemo, a ponekad ih i suprotno vidimo.

Sto se tice delegacije RS, ona je apsolutno jedinstvena i nastupace u skladu sa platformom koju je verifikovao republicki parlament. Insistirace ne samo na samostalnosti entiteta odredjenoj Dejtonom, vec i na afirmaciji lokalne vlasti. U ekonomskoj sferi, trazice se nastavak donatorske pomoci, u vezi izbjeglicke problematike reafirmisace se, pored prava na povratak, i prava na nadoknadu i zamjenu imovine. Takodje ce se potencirati veca saradnja s okruzenjem i ukljucivanje RS i BiH u evropske i svjetske integrativne procese.

AIM: Da li ce delegacija RS predloziti da u zavrsni dokument skupa u Madridu udje i inicijativa o uspostavlajnju carinske unije izmedju zemalja bivse Jugoslavije, sto je vec vise puta nagovjestavano?

RADISIC: Delegacija RS ce izaci sa tim prijedlogom i mislim da treba podrzatti sve sto ide u prilog jacanju saradnje i medjusobnog povezivanja, ali na ravnopravnim osnovama i bez ikakve majorizacije. Zato treba razmisljati i o nekim novim ekonomskim podsticajima u kojima i pitanja carinske unije i usaglasavnje uslova privredjivanja predstavljaju znacajne pretpostavke, jer smo mi decenijama zivjeli u jednoj drzavi i gradili komplementaran privredni sistem, sto treba staviti u funkciju sveukupnog ekonomskog oporavka, jednako i RS i BiH i ostalih drzava nastalih na prostorima bivse Jugoslavije. Mislim da to nije i ne moze znaciti bilo kakvu reinkarnaciju nekih ranijih rjesenja, stvaranje neke nove Jugoslavije u drzavotvornom smislu, ili nekog novog jugoslovenstva.

AIM: Predsjednistvo BiH je na svojoj poslednjoj sjednici,

1. decembra donijelo odluku o potrebi sto brzeg i bezuslovnog uspostavljanja diplomatkih odnosa sa SRJ. Da li je to moguce brzo i realizovati?

RADISIC: Nesporan je interes obje strane da se dipolmatski odnosi uspostave, sto moze biti i zajednicki doprinos stabilizovanju prilika u regionu i stvaranju dodatnih mogucnosti za ostvarivanje sveukupne, prvenstveno ekonomske, saradnje. Naravno, tu ima dodatnih pitanja i ostaje da se vidi sta ce reci druga strana. Pretpostavljam da ce doci do ponovnog pokretanja problema tuzbe koju je prethodna, preddejtonska BiH, podnijela Haskom tribunalu protiv SRJ, na sto je jugoslovenska strana odgovorila kontratuzbom, da bi u aprilu ove godine zastupnik bivse BiH podnio dopunsku tuzbu koja je, po svom sadrzaju, vrlo indikativna, jer pokrece neka pitanja koja, na izvjestan nacin, zadiru cak i u sam Dejtonski sporazum.

Mislim da ce daljni kontakti i odlucivanje o definitivnoj uspostavi diplomatskih odnosa biti optereceni tim problemima. Smatram, a u tom smislu sam se i zalagao na Predsjednistvu BiH, da se svemu tome treba dati realan pravni medjunarodni okvir. Nije sporno da je dejtonska BiH pravni sljedbenik bivse BiH, ali sva pravna i druga akta podljezu ratifikaciji, kako bi se uspostavio pravni kontinuitet.

AIM: Kakvi su rezultati Vase saradnje saradnje s Izetbegovicem i Jelavicem s jedne, te Poplasenom s druge strane?

RADISIC: Cini mi se da je u ovih mjesec-dva vec stvorena minimalna klima koja zadovoljava normalno funkcionisanje Predsjednistva BiH. Tu ima teskih situacija i problema, i bice ih, ali to nije sporno.

Podrazumijeva se da clan Predsjednistva BiH ne moze ni priblizno svoju funkciju obavljati ako ne postoji puna saradnja s institucijama ustavno-pravnog poretka u RS, prvenstveno sa predsjednikom RS, Narodnom skupstinom, prermijerom i svima drugima. Bilo mi je potrebno da sve to sustignem, morao sam ostvariti i znacajan kontakt sa Vijecem ministara BiH, odnosno sa srpskim clanovima u njemu, te sa srpskim predstavnicima u bh parlamentu. Na bazi ovog kratkog iskustva, mogu reci da sam izuzetno zadovoljan saradnjom sa predsjednikom, premijerom i skupstinom RS, sto ne znaci da to ne treba i dalje jacati u cilju sto odgovornijeg obavljanja funkcije koju mi je narod povjerio.

Predsjednistvo BiH ne bi moglo funkcionisati ako medju njegovim clanovima ne bi postojalo medjusobno uvazavanje i tolerancija. To nije nikakvo novo bratstvo-jedinstvo, vec se radi o odgovornosti svakog clana pred svojim narodom i istorijom i nikakvi unaprijed stvoreni animoziteti i predozbe ne smiju biti prepreka da se principijelno sva pitanja razmatraju.

AIM: Nedavno hapsenje generala Radislava Krstica uzburkalo je obicnu i politicku javnost u RS. Cini se da saradnja RS i Haskog tribunala izbija u prvi plan?

RADISIC: To je jedno od pitanja koje u nasem javnom zivotu izaziva najvise podozrenja i najveci interes. Samo pokretanje postupka ne znaci automatski i krivicu, niti da nece doci do oslobadjajuce presude. Ali, ima dosta toga indikativnog kada je rijec o srpskom narodu, jer dugo je vremena trebalo da shvatimo i mi i svjetska javnost i pravda, ako je ima, da se ne moze citav jedan narod proglasavati genocidnim i ratnim zlocincem. Za to je trebalo i dosta vremena da se Haskom tribunalu vrati dostojanstvo medjunarodne pravne institucije, a ne jednog politickog suda, sto je u pocetku bio, a bojim se da jos i danas ima znacajnih preferiranja u tom pogledu. Republika Srpska treba da saradjuje sa Haskim tribunalom, jer se na taj nacin najbolje stiti i njen interes i interes srpskog naroda, a i argumentovano dokazuje eventualna odgovornost osumnjacenih i privedenih tom sudu.

Nedavno smo uspostavili i pune institucionalne pretpostavke za rjesavanje svih otvorenih pitanja i punu saradnju sa tim sudom, jer sada sva tri bh naroda imaju zvanicne oficire za vezu sa Haskim tribunalom. Da smo ranije imali veci stepen sardanje, moguce je da se ne bi desile neke ekscesne situacije kojih je bilo. Treba uciniti sve da Haski tribunal, u skladu sa svojim ovlascenjima kao medjunarodna pravna institucija, krajnje profesionalno, objektivno i primjerno civilizacijskim iskustvima funkcionise. Tu mora biti zastupljena apsolutna pravda i objektivnost, a ne kao dosada, da se desavaju ishitrene optuzbe, ili cak unaprijed optuzuje cijeli jedan narod.

U vezi hapsenja generala Krstica, ostajem pri misljenju da sam nacin na koji je to uradjeno nije primjeran dignitetu takve jedne institucije. Mislim da ce i u ovom slucaju pravda i istina pobjediti i da se moraju razluciti vrsenje patriotske i vojnicke obaveze od nekog cina protiv covjecnosti.

AIM: Problem Kosova sve cesce zaokuplja paznju javnosti u RS. Kako vidite taj problem iz ugla RS i BiH?

RADISIC: Kosovo je kolijevka srpske drzavotvornosti, duhovnosti i nacionalnog dostojanstva. Vjerujem da se aktuelna situacija moze rijesiti mirnim i demokratskim putem, koristenjem svih mogucnosti koje pruzaju ustavo-pravni sistem Srbije i SRJ i najvisi postojeci civilizacijski standardi u Evropi i svijetu kada je rijec o nacionalnim pravima manjina.

Zato je nase insistiranje bilo i ostalo da se pitanje Kosmeta mora rijesiti mirnim putem, bez tolerisanja bilo kakvog terorizma, ili kakvog drugog oblika nasilja i vjerovali smo i vjerujemo da se na toj politickoj platformi moze naci rjesenje.

Ocito da sa predlozenim Hilovim konceptom nije zadovoljna ni jedna strana. Sta je od svega toga realno, najblje ce znati drzavni, politicki i drugi subjekti u SRJ, odnosno Srbiji i na Kosovu i Metohiji i ne treba stedjeti napore da se dodje do pravicnog, ali prije svega mirnog i demokratskog rjesenja.

AIM: Slucajevi useljavanja albanskih izbjeglica sa Kosova u zapadno-krajiske opstine, koje su sada na teritoriji Federacije BiH, a prije rata su bile gotovo iskljucivo srpskog etnickog sastava, ovdje dobijaju politicki kontekst. O cemu se radi?

RADISIC: Nisam dovoljno upoznat sa tim problemom. Ocito je da i u tom pogledu postoje uzrocno-posljedicne veze sveukupnih dogadjanja na prostorima bivse Jugoslavije. Tesko je reci da li je to neki organizovani proces ili preseljavanje, ali svaki potez koji se u tom smislu cini, gledano iz opcije RS, pa i BiH, ne smije da ugrozi ostvarivanje prava izbjeglog i raseljenog stanovnistva, u ovom slucaju - srpskog.

Branislava Memon (AIM)