Guþenje nezavisnih medija

"TISAK" I GUSENJE NEZAVISNIH LISTOVA U HRVATSKOJ

AIM, ZAGREB, 25.11.1998. Vladajuca hrvatska stranka, HDZ, nalazi se po svemu sudeci u nadubljoj krizi od svojega osnutka do danas. U Hrvatskoj zadnjih mjeseci javno ratuju tajne sluzbe, najblizi Tudjmanovi suradnici daju ostavke i stupaju potom u rat s HDZ-om, a pojedini neovisni mediji nalaze se u stanju permanentnog straha za goli opstanak. Unatoc dobroj prodaji, Nacionalu i Feral Tribuneu danas mozda vise nego ikad prije prijeti gasenje - preciznije, gusenje - jer su povjedini centri moci, ocito, zakljucili da im postojanje takvih listova moze ugroziti ioanko vec krajnje upitan opstanak na vlasti. Sadasnja je kriza zbog toga, bar kada je o dva spomenuta lista rijec, dosegla kulminaciju jer je "sofisticirani" pritisak na njih, preko financijskih instrumenata, doista zaprijetio i njihovim nestankom.

O cemu je rijec? Ovdje je potreban kraci uvod. Vecina hrvatskih novina prodaje se, naime, preko prodajne mreze "Tiska". Rijec je o lancu od dvije tisuce novinskih kiosaka koji su se prije zvali "Vjesnik". "Tisak" je najvece poduzece te vrste u Hrvatskoj i nije neopravdano govoriti o monopolu. "Tisak", naime, pokriva gotovo 65 posto prodaje svih izdanja Europapress holdinga, najvece novinsko izdavacke kuce u Hrvatskoj, te slican postotak Vecernjeg lista, Ferala, Nacionala i svih drugih listova nacionalne razine. Lokalne prodajne mreze, poput mreze rijeckog Novog lista ili splitske Slobodne Dalmacije, znatno su manje, a kolportazna prodaja cini relativno beznacajnu stavku - u usporedbi s Tiskom - u prodaji ovih listova. Drugim rijecima, svi su izdavaci kronicno ovisni o "Tisku", jer im iz te prodajne mreze curi najveci dio novca neophodnog za zivot. Po svim pravilima normalne ekonomije, "Tisak" bi trebao biti rentabilno i likvidno poduzece jer ne posluje ni sa kakvim bezgotovinskim sredstvom placanja. Na dvije tisuce kioska svakoga radnog dana uplacuje se jedino zdravi, gotovi novac, a "Tiskovi" racunovodstveni sluzbenici imaju samo zadatak da nakladnicima obracunaju, inace vrlo visoke, troskove tiraziranja i transporta, uzmu prodajnu marzu, a ostatak do prodajne cijene uplate na ziro racune nakladnika. Nakon toga, djelatnicima "Tiska" trebao bi slijediti posao placanja poreza drzavi, te podjela visoke i sigurne zarade.

Jos prije par godina, "Tisak" je iz tih razloga bio, po profitu, druga hrvatska tvrtka - odmah iza naftne kompanije INE. Dnevno, prema podacima za 1995. godinu, Tisak je imao promet od preko dva milijuna maraka, prosle godine ostvario je ukupan prihod veci od milijardu i pol kuna (oko 400 milijuna maraka), a nakon oporezivanja Tisku je ostao profit od oko pet milijuna maraka. Za hrvatske prilike, Tisak je dakle zlatna koka i to takva koja, prakticki, ne moze propasti nikada.

To bi, dakle, bilo tako po svim pravilima normalne ekonomije, ali hrvatska ekonomija takvom se, na zalost, ne moze nazvati. U ovom poslu - hrvatskom novinskom izdavastvu - najutjecajniji virus, zbog kojega prijeti kolaps i mnogim drugim izdavacima a ne samo dvama nezavisnim tjednicima, zove se Miroslav Kutle. Rijec je o novopecenom hrvatskom "tajkunu". U Hrvatskoj, ta rijec oznacava bogatasa nastalog nakon proglasenja drzavne neovisnosti, vlasnika bivsih drzavnih poduzeca, a u neizrecenom znacenju, pojam "tajkun" zapravo podrazumijeva grabezljivca u milosti stranke na vlasti, zaduzenog da zasjedne na celo nekad zdravih poduzeca i isise iz njih sav zdravi novac koji se potom dijeli - sto tajkunu, sto stranci na vlasti. Miroslav Kutle prije "Tiska" - koji mu je dodijeljen zbog strateske politicke vaznosti tog poduzeca - kupovao je hrvatska poduzeca bjesomucnim tempom dosavsi do brojke od, priblizno, stotinu i sedamdeset komada! Njegov je imperij, nazvan "Globus grupa", tako postao drugi ili mozda prvi u drzavi. Kutle je ta poduzeca kupovao uz pomoc lako dobijenih kredita iz drzavnih i manjih privatnih banaka, poput one Dubrovacke. No, znacajan broj poduzeca iz Globus grupe, poput vecine drugih u zemlji, slabo posluju - Miroslav Kutle prije rata vodio je tek manji kafic "Moby Dick" u zagrebackom predgradju Slobostini - a kredite je, ipak, trebalo vracati.

Miroslav Kutle za to, medjutim, nije bio sposoban, no bio je u stanju povlaciti za sobom, prema dnu, sva poduzeca do kojih se dokopao. Nove kredite dizao je jamceci starim stecevinama, prije svega Slobodnom Dalmacijom koju je napustio tek kada ju je opteretio s osamdeset milijuna maraka duga, a list je potom - zajedno s dugovima - preuzela drzava. Mudriji bankari tu su propast naslutili, pa su od Kutle - kao jamcevinu za kredite - trazili garanciju "Tiska". Tako je, primjerice, postupio Neven Barac, sef Dubrovacke banke, a njegov su primjer slijedili i drugi. Stoga su se Kutlini krediti, u jednom momentu, poceli otplacivati iz prihoda "Tiska". I tu j, vremenom, nastala rupa koju neki izvori procjenjuju na 10 mlijuna maraka a neki cak na 30! Duze vremena Tisak nije placao racune za cigarete - koji cine nesto manje od polovine prometa Tiska - ali je, objedinjavanjem Tvornice Duhana Rovinj i Tvornice Duhana Zagreb - cime je duhan u Hrvatskoj takodjer monopoliziran - duhanski trust povukao svoje proizvode iz Tiska, pa je Tisak morao Tvornici duhana Rovinj, zeleci zadrzati prodaju duhana, platiti dug. Tu su, medjutim, zakinuti izdavaci, a prije svih, oni koji cine trn u oku vladajucoj stranci: Nacional, kojemu je Tisak do proslog tjedna dugovao oko 800 tisuca njemackih maraka, te Feral, kojemu Tisak duguje 200 tisuca maraka, uz dug od preko 700 tisuca maraka koje bi tom listu trebala, a nece, isplatiti prodajnu mreza splitske Slobodne Dalmacije.

Miroslav Kutle nasao se, time, naravno, u problemima koje na dugi rok sigurno nece moci rijesiti, a neki drugi mu i na kraci rok predstavljaju nerjesivu zagonetku. Jos pocetkom ljeta, naime, Kutle nije mogao otplacivati ni dionice "Tiska" - koje je otkupilo njegovo poduzece, pompozna naziva Medjunarodna novinska korporacija d.d., pa mu je te dionice Fond za privatizaciju oduzeo. No, proteklih je tjedana - ocito, u zakulisnoj reziji partijskog vrha koji pokazuje vidne znakove panike - odluceno da se te dionice Miroslavu Kutli ipak vrate. "Alternativa tome je slom", rekao je predsjednik Gospodarske komore, Nadan Vidosevic. Nije pojasnio ciji slom, niti je novinarima dao sansu da ga se to pita, ali je bilo manje vise jasno da je rijec o Kutlinom slomu. A slomi li se Miroslav Kutle, zna se, on za sobom vuce 170 poduzeca, do strahovitih razmjera produbljuje ekonomsku krizu u zemlji, izbacuje na ulicu dodatne desetke tisuca nezaposlenih te, ne manje vazno, ostavlja HDZ bez vazne poluge moci - "Tiska". Problemi koje Kutle uskoro nece moci rijesiti su, samo u sferi prodaje novina, spomenuti, bar desetmilijunski dug (izrazen dakako u markama) kojega je Kutle, u Tisak, preselio iz ostatka svojega imperija. Odakle ce namaknuti taj novac? Koja banka smije, nakon strahovito ozbiljnih prijetnji sloma hrvatskog bankarskog sustava - upravo zbog katrastrofalnih kreditnih plasmana, motiviranih politikom, opet kreditirati Kutlu kada moze unaprijed biti sigurna da nazad nece dobiti ni kamate, a kamoli glavnicu? S druge strane, po svemu je sudeci suvlasnik Tiska i najveci hrvatski izdavac, Nino Pavic - vlasnicki odnosi u "Tisku" nisu transparentni za javnost - pa je ova prica utoliko slozenija.

No, to je vec drugi problem, u cije ce rjesavanje morati uci drzavna vlast, i to, po svemu sudeci ne ova - koja ne pokazuje ni volje ni znanja da izbjegne politicku propast i ekonomski bankrot - vec, po svemu sudeci, ona iza nje. Kratkorocno, problem Tiska moze se rijesiti samo na jedan nacin. "Siguran sam da cijela prica ima politicku pozadinu" kaze Ivo Pukanic, glavni urednik Nacionala. "Rigidna struja HDZ-a predvodjena Ivicem Pasalicem nastoji uz pomoc Miroslava Kutle i njegova Tiska unistiti Nacional koji je ocito toj grupi poceo jako smetati u provedbi njihovih planova. Pokusaj unistenja Nacionala smatram do sada najgrubljim napadom na slobodu tiska u Hrvatskoj. Usporedio bih to cak sa situacijom u Srbiji". Jedino rjesenje Pukanic vidi u tome da se Tisak hitno oduzme Miroslavu Kutli i vrati u drzavno vlasnistvo, nakon cega bi za par godinam mogao biti prodan novim, privatnim vlasnicima. Za tu ideju Vlada, kojoj se Pukanic obratio, nije pokazala nikakav interes. Kutlin brod tako tone, polako ali sigurno, vukuci medjutim za sobom i bezbroj, sto slucajnih sto namjernih suputnika. Prvi medju njima mogli bi biti, kako smo rekli na pocetku, zrtveni janjci u vidu neovisnih novina cija drama nije okoncana. Pitanje Tiska - dugo vremena marginalizirano u medjunarodnoj zajednici, sto zbog neznanja sto zbog prioriteta demokratizacije televizije - ipak je, medjutim, zbog zadnjih dogadjaja, osvijesteno kao vazan hrvatski problem, O teskocama nacionala CNN je dao izvjestaj na svojim Internet stranicama, a svjetsko udruzenja novinara prozvalo je predsjendika Tudjmana zbog - medju ostalim - pritiska na neovisne novine i kroz monopol Tiska. To daje neku nadu, ali neizvjesnosti ce nestati tek kada kiosci dospiju u vlasnistvu onoga tko ih, po prirodi stvari, i mora dobiti: malih, privatnih poduzetnika, obitelji koje zele raditi razmjerno mali ali siguran i posten posao.

BORIS RASETA