KALINIC PROTIV DODIKA

Poplasen predlozio mandatara

Banjaluka, 18. novembar 1998. godine (AIM)

Na pocetku svog predsjednickog mandata, gotovo u jednom danu, predsjednik Republike Srpske dr Nikola Poplasen, priredio je dva iznenadjenja. Prvo je na svecani prijem, povodom svog inaugurisanja, pozvao Vojislava Seselja, znajuci da je Visoki predstavnik za BiH Karlos Vestendorp istog proglasio nepozeljnom osobom u BiH, a zatim, dok se prasina oko Seseljevog izgona jos dizala, za mandatara Vlade predlozio Dragana Kalinica, predsjednika Srpske demokratske stranke, i pored jasnih upozorenja medjunarodne zajednice da takav mandatar nece biti prihvacen.

Odluka o licnosti mandatara izazvala je razocarenja u kancelariji Visokog pradstavnika. U zvanicnom saopstenju Poplasenu je poruceno da "Vlada gospodina Kalinica nece dobiti podrsku medjunarodne zajednice". Robert Beri, sef misije OEBS-a, je Poplasenovu odluku nazvao nerazumnom "jer nece dobiti vecinu".

Svoj prijedlog Poplasen je obrazlozio cinjenicama da je Kalinic prijedlog parlrmentarne stranke, koja je pojedinacno ostvarila najbolji izborni rezultat i istovremeno prijedlog najbrojnije skupstinske koalicije - SDS, Srpske radikalne stranke i Srpske koalicije za RS.

Ovakav potez Poplasena ocekivao se u politickim krugovima nakon njegovih neuspjelih konsultacija sa politickim partijama. Razlicite su procjene sta se krije iza ovakvog predsjednikovog poteza. Po jednima, Poplasen je svjesno isao sa kandidatom koji nece dobiti skupstinsku podrsku da bi zadovoljio zahtjeve i zelje svoje koalicije i da bi time otvorio prostor da u drugom krugu predlozi milorada Dodika. Ovu optimisticku tezu zastupaju politicki neutralni krugovi i obrazlazu je pritiskom medjunarodne zajednice i cinjenicom da ona spasava RS parlamentarne krize, koja bi istovremeno bila pracena stopiranjem medjunarodne finansijske pomoci.

Po misljenju drugih, Poplasen ni u kakvoj varijanti nece predloziti Dodika, zbog cega je parlamentarna kriza i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, istovremeno sa lokalnim izborima, gotova stvar. U ovoj varijanti, koja se cini realnijom, SDS i radikali ce igrati na kartu politicke kompromitacije koalicije "Sloga" i njenog skupstinskog partnerstva sa Koalicijom za cjelovitu i demokratsku BiH.

Izvor NIN-a, blizak vrhu Srpskog narodnog saveza, tvrdi da ce u tome imati odlucnu podrsku Slobodana Milosevica, koji zeli srusiti "SLOGU" i marginalizovati Biljanu Plavsic i premijera Milorada Dodika. Instaliranje vlasti RS nacionalista iz reda SDS i radikala, tvrdi isti izvor, Milosevic zeli skrenuti paznju medjunarodne zajednice sa Kosova i sebe vratiti na poziciju odlucujuceg politickog faktora u BiH krizi.

Odluka Beograda o prekidu platnog prometa sa RS, koja je uzdrmala podjednako politicare i privrednike dobila je politicki kontekst i tumaci se kao udar na premijera Dodika i politiku njegove vlade. Lavina napada na premijera krenula je iz SDS. Potpredsjednik stranke Dragan Cavic nazvao je odluku Vlade o paritetu dinara i DM samovoljnom i nepromisljenom odlukom koja ce nanijeti neprocjenjivu stetu RS i zatrazio ostavku Vlade. Cavic tvrdi da je Vlada organizovala sivo trziste na banjaluckim ulicama i da je izazvala poremecaje u novcanim tokovima protiv kojih je Vlada SRJ morala reagovati prekidom platnog prometa.

Poremeceni odnosi sa Beogradom i istovremena politicka kooperativnost sa Koalicijom za cjelovitu i demokratsku BiH mogli bi prouzrokovati tektonske poremecaje i lomove u redovima koalicionih partnera "SLOGE". Na iskusenju bi se najprije mogli naci socijalisti, u cijim redovima odavno postoji latentni sukob reformisticke i probeogradske struje, ali i neprikriveno nezadovoljstvo Dodikom. U partijskom vrhu socijalista nalazi se najveci broj privrednika koji profitiraju na poslovnim vezama sa SRJ i Dodikovo zatezanje uzeta sa Beogradom nece proci bez reakcija. Pristalice teorije o rusenju "SLOGE" iz Beograda tvrde da je Dodik ovim potezom sebi potpisao smrtnu presudu i idu cak dotle da i odlazak Ostoje Knezevica iz SNS smatraju elementom iste strategije.

U uzavrelom politickom kotlu u poslednje vrijeme je tesko pratiti granice izmedju politike i polticke maste. Nedavno je Drago Kalabic, clan Glavnog odbora SNS, izjavio da se delegacija SDS sastala u Matuzicima kod Doboja sa delegacijom Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, kojoj su ponudjena tri ministarska mjesta. Kalabic smatra da je SDS po nalogu Beograda presao na strategiju "uzeti vlast po svaku cijenu".

Medjutim, iz Sarajeva stizu suprotni signali. Prvo je federalni premijer Edhem Bicakcic izrazio podrsku vladi premijera Dodika, a nakon nekoliko dana ucinio je to i Safet Bico, sef poslanickog kluba Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH. Poslanik iste koalicije Nedzad Sasivarevic izjavio je sarajevskom "Dnevnom avazu" da njegova koalicija, cak, ne namjerava da ucestvuje u izvrsnoj vlasti u RS. Po ovim najavama, a imajuci u vidu podrsku koju je "Sloga" dobila prilikom konstituisanja parlamenta, Kalinic ni ovog puta nece dobiti skupstinsku vecinu. Analiticari skloni oprezu, pak, vjeruju da se iza nominacije Kalinica krije interes Beograda. Naime, vjeruje se da je Kalinic dovoljno iskusan i lukav da bi prihvatio mandat za koji nece dobiti podrsku.

Cetrdeset pet dana koji stoje na raspolaganju mandataru da predlozi kabinet i ponudi program kriju mnoge neizvjesnosti. Preovladava misljenje da je RS usla u parlamentarnu krizu u kojoj ce se i Poplasenu i Kalinicu u nocnim morama sve cesce prividjati profesor Mladen Ivanic, koji im je svojevremeno nudio devet ministarskih fotelja.

Branko Peric