SMJENE I RAZRJESENJA

'Sloga' nakon izbora

Banjaluka, 12. novembar 1998. (AIM)

Celni ljudi stranaka koje su pred poslednje parlamentarne izbore konstituisale koalciju 'Sloga' (socijalisti, Srpski narodni savez Biljana Plavsic i socijademokrati Milorada Dodika) bili su ubijedjeni da ce osvojiti apsolutnu vecinu ili uzeti bar polovinu poslanickih mandata.

Saldo od ukupno 28 poslanickih mandata bio je neuspijeh koji se prikrivao ukazivanjem na neuspjeh nacionalistickih stranaka u odnosu na ranije rezultate. Umjereno zadovoljstvo mogli su izrazavati samo socijaldemokrati koji su udvostrucili broj poslanika. Najnezadovoljniji izbornim rezultatom bio je Srpski narodni savez Biljane Plavsic. Mimo svih ocekivanja SNS je ostvario gotovo dvostruko manji uspjeh nego na lokalnim izborima i izgubio mjesto predsjednika Republike sa kojim se sigurno racunalo.

Ovakav debakl stranke predsjednika Republike, politickog favorita u svim procjenama, odmah je proizveo lomove u stranci i vladi premijera Dodika. Prvo su razrijesena dvojica ministara kljucnih resora - unutrasnjih poslova i pravosudja, a nakon toga je iz redova stranke iskljucen Ostoja Knezevic, potpredsjednik stranke i narodni poslanik.

Na lose rezultate i propuste u navedenim ministarstvima predsjednica Plavsic i prvi ljudi SNS-a ukazivali su vise puta. Obracun sa kriminalom, koji je predsjednica najavljivala od svoje inauguracije, ostao je enigma i za vladu premijera Dodika, tako da su se promjene u ovim resorima nakon izbora mogle ocekivati.

Ministar Stankovic je, istina, kadrovsko rjesenje socijalista, ali je glavni pritisak za njegovu smjenu dolazio od SNS-a u cijim redovima sjedio njegov pomocnik Ljubisa Savic Mauzer, koji je sa Stankovicem u ozbiljnom sukobu nakon ubistva Srdjana Knezevica na Palama. Ni socijalisti nisu bili zadovoljni samovoljnim Stankovicem, koji je na pokusaje stranackog uticaja na MUP odgovarao tezom da je policija depolitizovana i da je njegov posao da pravi profesionalnu sluzbu.

Petko Cancar je u ministarsku fotelju dosao kao licni izbor Biljane Plavsic, kod koje je zaradio politicke poene kao sudija Vrhovnog suda odbacivanjem tuzbe Vlade Gojka Klickovica protiv njene odluke o raspustanju Narodne skupstine. Za razliku od Stankovica, koji je vukao poteze i imao rezultate koje je sa argumentima branio, Cancar je, nakon nekoliko vertikalnih pomjeranja sudijskog kadra, uglavnom konzervirao postojece stanje. Svoj mandat je obiljezio podnosenjem krivicne prijave protiv jednog sudije Viseg suda u Bijeljini, koji je ukinuo pritvor lokalnom biznismenu iz Zvornika koga je uhapsila Stankoviceva policija, stavljajuci mu na teret da je prekrsio zakon i primio mito. Prijava ministra protiv sudije izazvala je u pravosudju ogorcenje i protumacena kao nervozan i nepromisljen potez pod uticajem politike.

Stankovic se oprostio od policije bez 'odlaska na novu duznost', dok je Cancar predlozen za sudiju Ustavnog suda RS. Iz socijalisticke partije nema najava o mogucem angazovanju Stankovica, ali u javnost cure vijesti da je partijski vrh podijeljen u ocjeni njegovog rada. Jedan dio Glavnog odbora smatra da je Stankovic dobro obavio najtezi dio posla i da je prema njemu ucinjena velika nepravda od strane Biljane Plavsic i SNS-a.

Predizborne konsultacije unutar 'Sloge' i zauzimanje manevarskih pozicija dodatno su uzdrmale 'Slogu'. Drugi covjek SNS-a i clan pregovarackog tima 'Sloge' Ostoja Knezevic iskljucen je iz stranke nakon prekinutog skupstinskog zasijedanja sa obrazlozenjem da se grubo ogrijesio o partijsku disciplinu. Knezevic je u svojstvu narodnog poslanika odbio da glasa za prijedloge 'Sloge' o dnevnom redu i prekidu sjednice, sto je objelodanilo neslaganja unutar koalicije oko strategije diobe parlamentarne i izvrsne vlasti.

Knezevic je partijsku kaznu obrazlozio svojim cvrstim stavom da vlast treba konstituisati patriotska koalicija stranaka iz RS i protivljenjem da 'Sloga' ulazi u koaliciju sa Koalicijom za cjelovitu i demokratsku BiH. Da li je pukotina u SNS nastala samo zbog toga, ili je u pitanju dublja erozija, za sada je tesko reci. Knezevic nije poznat kao covjek cvrstih principa da bi zbog njih zrtvovao privilegovanu stranacku poziciju i mjesto generalnog direktora "Telekoma" RS pa ce njegov odlazak jos neko vrijeme biti predmet nagadjanja.

Odlazak Knezevica zabrinuo je koalicione partnere iz 'Sloge' zbog mogucih dubljih raskola i slabljenja stranacke strukture SNS-a. "To bi dovelo u pitanje opstanak 'Sloge' i moglo bi donijeti mnoge neugodnosti", tvrdi visoki funkcioner 'Sloge' koji je sklon da brani Knezevica i prorice dane iskusenja za SNS.

Unutar socijalista i dalje postoji latentan sukob dvije politicke struje koji bi se mogao radikalizovati odlaskom Radisica na vaznu drzavnicku funkciju (Predsjednistvo BiH). Pred socijalistima odavno postoji zahtjev za modernizacijom politicke strategije i promjenu imena. Dragutin Ilic, potpredsjednik socijalista i sef poslanickog kluba, nametnuo se kao politicar prepoznatljivog refleksa i nesporan autoritet oko koga bi se mogla okupljati partijska baza i proizvesti obracun stranackih frakcija.

Socijaldemokrati premijera Dodika hendikepirani su bolescu svog, po mnogima, prvog i najvaznijeg covjeka - Nenada Bastinca. Bastinac je do sada uspjesno i veoma vjesto koristio polozaj narodnog poslanika u promociji svoje partije. Nakon njegovog odlaska na lijecenje socijaldemokrati nisu promovisali licnost koja bi uspjesno nastavila njegovo djelo. Uloga Dodika, koja uvijek nije zahvalna za politicku promociju partije, nece biti dovoljna da se zadrze tendencije rasta i uspostavi cvrsca partijska struktura.

Odlazak Radisica, Bastinca i Knezevica izbacice na povrsinu nove ljude. U komplikovanim politickim odnosima, kakvi izbijaju na povrsinu sa konstituisanjem parlamentarne i izvrsne vlasti, to bi moglo voditi neocekivanim prestrojavanjima u redovima clanica koalicije 'Sloga'.

Branko Peric (AIM)