TERMOELEKTRANA U DUVANJSKOM POLJU?

Predstudija o energetskom potencijalu Duvanjskog polja

AIM, TOMISLAV GRAD, 11.11.98. Hoce li Republika Hrvatska graditi termoelektranu na podrucju Herceg-bosanske zupanije? To pitanje sve cesce postavljaju Duvnjaci i Livanjci otkad je prosle godine ponovo aktualizirano pitanje otvaranja rudnika ugljena i izgradnje termoelektrane na ovim prostorima. U proljece prosle godine procurila je vijest da bi se to moglo dogoditi, te da su tim povodom neki vazni ljudi iz Republike Hrvatske i Herceg-bosanske zupanije pregovarali o tome s predstavnicima opcinske i zupanijske vlasti u Livnu i Tomislav Gradu.

Podsjetimo, duvanjsko-livanjski ugljeni bazen sadrzi velike kolicine niskokaloricnoga lignita cija je eksploatacija primjerena samo za proizvodnju elektricne energije. Istrazivanja su pokazala da samo kongorski bazen u Duvanjskom polju moze "hraniti" termoelektranu kapaciteta dva puta 165 megavata u trajanju od 30 godina. Radi se o povrsinskom kopu ugljena cije naslage ponegdje dosezu stotinu metara s relativno malim kolicinama jalovine i niskim postotkom sumpora, kao najvecega zagadjivaca.

Jos vece kolicine lignita leze na lokalitetu Table u Livanjskom polju, pa je prije donosenja odluke o eventualnoj izgradnji termoelektrane uradjena predstudija o energetskom potencijalu duvanjsko-livanjskog ugljenog bazena i ekonomskoj isplativosti izgradnje rudnika ugljena i termoelektrane. Govoreci o predizbornoj studiji generalni direktor Elektroprivrede HB Mato Jurkovic je istakao da je predstudija samo prvi korak kojim se zeljelo vrhunskom ekspertizom utvrditi pouzdanost, tehnicka izvedivost i ekonomska opravdanost moguceg projekta.

Predstavljajuci predstudiju direktor Rheinbraun inzenjeringa Nicolas Reich kao poslovne znacajke ekonomske i svake druge isplativosti izgradnje povrsinskog kopa rudnika lignita i termoelektrane na podrucju HB zupanije istaknuo je solidnu kvalitetu ugljena koja omogucuje rad elektrane od 30 do 35 godina, niske troskove transporta zbog medjusobne blizine obaju kapaciteta, kao i velik broj potencijalnih novih radnih mjesta.

U izradi predstudije, naglaseno je, vodjena je posebna briga o zastiti okolisa, jer svaki put kad se spomene mogucnost izgradnje termoelektrane kod Duvnjaka i Livnjaka javljaju se dvojbe i sumnjicavost u ispravnost takvog gospodarskog pothvata. Jedni, koji su za sada u manjini, u realizaciji ovog projekta vide, prije svega, veliki broj novih radnih mjesta i mogucnost zaposljavaja, te jednu od rijetkih perspektiva za razvoj ovoga kraja. Drugi, pak, neskriveno pokazuju veliku bojazan od uvoza na mala vrata prljave i jeftine tehnologije sa Zapada i opasnost dugorocnog zagadjenja prirodnog okolisa braneci svoje suprotstavljanje rijecima: "da takva termoelektrana valja, ne bi nas zapala."

Kad je rijec o gradnji rudnika i termoelektrane na podrucju HB zupanije treba reci i to: Europa je puna termoelektrana, i moglo bi se kazati da s njima dobro zivi. Na ovim prostorima na nadmorskoj visini od 900 metara gdje stalno pusu vjetrovi mogucnost zagadjivanja mnogo je manja. I jos nesto, izgradnjom termoelektrane na ove bi prostore stiglo oko pola milijarde njemackih maraka koliko bi stajao kompletan posao. A to znaci da bi za svakog bilo posla i mogucnosti za zaposlenje, a zasigurno bi bili rijeseni i gotovo svi problemi komunalne infrastrukture.

Predizvedbenim projektom predvidjena je proizvodnja od 3,6 milijuna tona ugljena godisnje za termoelektranu snage 550 megavata, a s tim bi se kapacitetima godisnje proizvodilo 3 milijarde kilovat-sati elektricne energije. Recimo na kraju i ovo: izrada predstudije koja je predstavljena ovih dana ne znaci da ce do izgradnje rudnika i termoelektrane uopce doci. Kod donosenja konacne odluke zasigurno ce se slusati i uvazavati i glas pucanstva koje zivi na ovim prostorima.

Nedzad Vrebac (AIM, Tomislav Grad)