NASTAVLEN KONTINUITET VLASTI

Konstituisan parlament Republike Srpske

Banjaluka, 5. novembar 1998. (AIM)

U nastavku konstitutivne sjednice Narodne skupstine Republike Srpske, prekinute 28. oktobra, izabrano je skupstinsko rukovodstvo i obavljena procedura polaganja zakletvi predsjednika Republike Nikole Poplasena i clana Predsjednistva BiH Zivka Radisica. Za predsjednika Narodne Skupstine (NS) izabran je Petar Djokic, dosadasnji predsjednik i clan Socijalisticke partije RS, a na mjesto potpredsjednika Jovo Mitrovic, clan Srpskog narodnog saveza Biljana Plavsic, takodje dosadasnji potpredsjednik. Kandidat Stranke nezavisnih socijaldemokrata za mjesto drugog potpredsjednika Jovo Radic nije dobio potrebnu vecinu pa je jedno potpredsjednicko mjesto ostalo upraznjeno.

Konstituisanjem parlamentarne vlasti okoncane su iscrpljujuce petodnevne konsultacije i duboka neizvjesnost oko diobe vlasti izmedju tri parlamentarne koalicije - 'Sloge', koalicije Srpske demokratske stranke (SDS) Srpske radikalne stranke (SRS) i Srpske koalicije za Republiku Srpsku (SK RS) i Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH. Bitku za osvajanje parlamenta vladajuca koalicija 'Sloga', u kojoj su socijalisti, socijaldemokrati premijera Dodika i Srpski narodni savez Biljane Plavsic, vodila je na dva paralelna kolosijeka: sa drugom koalicijiom stranaka iz RS i Koalicijom za cjelovitu i demokratsku BiH.

Sadrzinu pregovora 'Sloge' i koalicije SDS i radikala objelodanio je Dragan Cavic, potpredsjednik SDS-a: "Clanice koalicije 'Sloga' zahtijevale su da se na ovoj skupstinskoj sjednici istovremeno imenuje i mandatar Milorad Dodik i da on odmah saopsti sastav Vlade koju bi poslanici podrzali. To je krsenje poslovnika o radu Narodne skupstine". Ovakav stav Cavic je nazvao svojevrsnom ucjenom i sklonoscu bezakonju ako ono omogucava ostanak na vlasti. Za skupstinski fijasko 'Slogu' su optuzili i radikali iz istih razloga.

U Sarajevu se povodom prekida konstitutivne sjednice Narodne skupstine RS oglasio Aladin Mujkanovic, poslanik Liberalne stranke u Koaliciji za cjelovitu i demokratsku BiH, tvrdnjom da su predstavnici medjunarodne zajednice i koalicije 'Sloga' vodili pogresnu politiku trazeci od njih da podrze 'Slogu' u formiranju vlade RS i da odustanu od ucesca u parlamentarnoj i izvrsnoj vlasti. "Mi na takav zahtjev necemo pristati i trazicemo ucesce i u Skupstini i u izvrsnoj vlasti", najavio je Mujkanovic samo dva dana prije nastavka skupstinske sjednice.

Igru oko diobe vlasti 'Sloga' je ocigledno vodila sa ciljem da sacuva vladu premijera Dodika i zadrzi izvrsnu vlast. Sef poslanickog kluba socijalista i potpredsjednik Socijalisticke partije dr Dragutin Ilic takvu strategiju obrazlaze politickom potrebom da se istovremeno zadovolje izborni rezultati, medjunarodna zajednica i interesi partije. Zbog toga je postojala spremnost da se SDS-u ustupi mjesto predsjednika Narodne skupstine, sto bi sa mjestom predsjednika Republike, po njemu, odgovaralo izbornom rezultatu.

U sukobu koncepcija oko spasavanja Dodika Srpski nardni savez je pretrpio i prvu ozbiljnu havariju. Dva dana nakon prekida skupstinskog zasijedanja njegov Glavni odbor iskljucio je iz svojih redova drugog covjeka stranke Ostoju Knezevica, potpredsjednika stranke i clana pregovarackog tima 'Sloge'. Knezevic je odbio da glasa za predloge 'Sloge' o dnevnom redu i prekidu sjednice, sto je ocijenjeno kao neoprostiva povreda partijske discipline. Reagujuci na rigoroznu partjsku kaznu Knezevic je rekao da je odbio da ucestvuje u pravljenju koalicije sa Koalicijom za cjelovitu i demokratsku BiH. U novinarskim krugovima, medjutim, kruzi prica da je Knezevic bio za dogovor sa SDS-om i radikalima i da ga je predsjednik Poplasen imao u vidu kao mandatara 'Sloge' za premijera.

Pred nastavak konstitutivne sjednice iz oba srpska koaliciona tabora stizali su umirujuci tonovi. Prvo je Milan Tupajic, predsjednik poslanickog kluba SDS-a, u izjavi 'Srni', najavio da ce Klub poslanika SDS-a, uvazavajuci stav medjunarodne zajednice, najvjerovatnije prihvatiti da buduci mandatar Vlade bude iz koalicije 'Sloga' pod uslovom da polovina ministarskih mjesta pripadne SDS-u i SRS. Dan kasnije SDS se oglasila saopstenjem za javnost u kome se ovakva mogucnost ne pominje. "Srpska demokratska stranka i njeni koalicioni partneri nece udovoljiti vlastodrzackim apetitima 'Sloge'", stoji u saopstenju nakon niza optuzbi na njen racun. Od 'Sloge' se zahtijeva da na narednoj skupstinskoj sjednici bez ucjena i pritisaka, "u skladu sa zakonom i izbornim rezultatima, omoguci izbor skupstinskog rukovodstva i polaganje svecane zakletve predsjednika i potpredsjednika RS".

Na optuzbe SDS-a i radikala reagovala je Biljana Plavsic porukom da ce koalicija 'Sloga' u nastavku skupstinske sjednice izaci sa predlogom da mandatar Vlade bude dosadasnji premijer Milorad Dodik. "Moramo uvaziti realnost - medjunarodna zajednica daje apsolutno povjerenje ovoj koaliciji, ne samo kada je u pitanju Vlada vec i Narodna skupstina", prenosi 'Srna' izvode iz sireg razgovora u kome nema najava eventualnog dogovora.

U krugovima bliskim partijskom vrhu 'Sloge' ocekivalo se da ce skupstinski zaplet biti rijesen u poslednjem casu zrtvovanjem premijera Dodika, o cijem imenu predsjednik Republike Nikola Poplasen nije zelio da razgovara. "Ako mi nadjete 42 srpska poslanika koji ce glasati za Dodika, ja cu zaboraviti sve nase licne sukobe iz predizborne kampanje", rekao je predstavnicima 'Sloge' i trazio da mu predloze bilo koje drugo ime. Izvor blizak Socijalistickoj partiji tvrdi da su socijalisti bili spremni da ponude svog kandidata Dragoljuba Trivanovica, sadasnjeg direktora Uprave carina, ili da prepuste Srpskom narodnim savezu Biljane Plavsic da imenuje mandatara. Na novinarsko pitanje dan prije nastavka skupstinske sjednice da li je 'Sloga' spremna da zrtvuje Dodika, Biljana Plavsic je odgovorila da "konsultacije jos nisu zavrsene", sto je najavljivalo mogucnost i ovakvog rjesenja.

Iz najmanje dva vazna razloga 'Sloga' je bila uporna na postizanju dogovora sa SDS-om i radikalima. Njime bi se izbjegao prigovor da se ulaskom u koaliciju sa nacionalistickim strankama iz Federacije BiH ruse interesi RS i podijelila odgovornost za ustupke koji ce se ciniti u implementaciji Dejtonskog sporazuma. Suprotna strana je ponovo precijenila strah svojih partnera od koalicije sa strankama iz Federacije BiH i ispustila iz ruku ponudu predsjednika Narodne skupstine.

Obrt u politickom nadmudrivanju i ucjenjivanju donio je po svoj prilici Robert Gelbard, specijalni americki posrednik, dan prije nastavka prekinute sjednice. Procjenjuje se da je americki pritisak na Izetbegovica obezbijedio 'Slozi' potrebnu parlamentarnu vecinu, uz ustupak mjesta drugog potpredsjednika Narodne skupstine, koje je u proceduri glasanja ostalo upraznjeno upravo voljom poslanika iz Federacije BiH.

Konstituisanjem parlamenta zavrseno je prvo poluvrijeme borbe za drzavnu vlast u RS. U drugom poluvremenu koplja ce se lomiti oko izvrsne vlasti. Razvoj dogadjaja zavisi od poteza predsjednika Republike Nikole Poplasena.

Branko Peric (AIM)