NOVI PARLAMENT, STARA VLADA

RS poslije izbora

Banjaluka, 22. oktobar 1998. (AIM)

Vise od mjesec dana nakon izbora i saopstavanja rezultata parlamentarne stranke u RS ne najavljuju mogucnost dogovora oko diobe vlasti. Nedavna vijest, pripisana Jovi Mitrovicu, potpredsjedniku Srpskog narodnog saveza, da je postignut dogovor da koalicija Srpske demokratske stranke (SDS) i Srpske radikalne stranke (SRS) predlozi predsjednika Narodne Skupstine, a koalicija 'Sloga' mandatara, pustena je kao mamac na koji se niko nije upecao. Dugotrajno cutanje prekinuo je ovih dana Predrag Lazarevic, predsjednik Srpske stranke Krajine i Posavine i prvi covjek Srpske koalicije za Republiku Srpsku. Lazarevic je obavijestio javnost da je njegova Koalicija pristupila koaliciji SDS i SRS, te da je ova postizborna koalicija uputila apel koaliciji 'Sloga' da zajedno formiraju patriotsku koaliciju 'srpskih stranaka', unutar koje bi se izvrsila raspodjela funkcija prema broju osvojenih skupstinskih mandata.

U medjuvremenu se na politickoj pozornici, iza spustenih zavjesa, vodila bitka za pridobijanje poslanika malih stranaka. Novinarski izvori su objelodanili da je 'Sloga' uspjela da pridobije Radikalnu stranku RS, na cijem celu je Mirko Radovanovic, i Koaliciju za kralja i otadzbinu, koju predvodi Dubravko Prstojevic. Na ovaj nacin je uspostavljena skupstinska ravnoteza koalicija u RS, sto ce biti uporiste za parlamentarna nadmudrivanja o tome ko ima vece pravo na predlaganje mandatara.

Prema izvorima AIM-a, ponovo aktuelizovana prica o formiranje patriotske koalicije mogla bi ostati poslednje propagandno oruzje nacionalista sa kojim ce se do sledecih izbora 'ratovati' protiv 'Sloge'. Rasplet bi se dalje mogao odvijati po vec vidjenom i isprobanom scenariju. 'Sloga' ce preko medjunarodnih posrednika obezbijediti skupstinsku podrsku parlamentarnih stranaka iz Fedracije BiH i bez problema konstituisati skupstinske organe. Izvor blizak politickom vrhu 'Sloge' tvrdi da bi na celu Narodne skupstine mogao ostati socijalista Petar Djokic, a da bi potpredsjednicka mjesta mogla biti ponudjena socijaldemokratima premijera Dodika i Radikalnoj stranci RS. Cijena pristupanja 'Slozi' Koalicije za kralja i otadzbinu mogla bi biti mjesto generalnog sekretara za pravnika Dubravka Prstojevica, lidera Koalicije za kralja i otadzbinu, dok bi Srpski narodni savez Biljane Plavsic dobio mjesto kopredsjedavajuceg Ministarskog vijeca. Tu duznost bi obavljao njegov potpredsjednik Svetozar Mihajlovic.

Koncentracija parlamentarne vlasti u krugu 'Sloge' ne znaci da se 'Sloga' odrice izvrsne vlasti. Isti izvor tvrdi da sporazuma oko mandatara sigurno nece biti. Predsjednik Poplasen ce ici sa predlogom mandatara iz SDS, obrazlazuci to demokratskim pravom koje pripada najjacoj parlamentarnoj stranci. Takvi predlozi nece dobiti skupstinsku vecinu, sto ce izazvati skupstinsku krizu i raspisivanje novih izbora. Takav rasplet nedavno je najavio i premijer Milorad Dodik u intervjuu nedeljniku "Panorama". "Ili ce Poplasen predloziti mene za mandatara, ili ce nastupiti ustavna kriza", rekao je Dodik bez uvijanja.

Na Dodikovu politicku drskost reagovao je Dragan Cavic, potpredsjednik SDS, priznajuci da je pat situacija oko izbora mandatara moguca. "Mi trazimo da se stvori parlamentarna vecina od srpskih stranaka, dakle osnova za vladu nacionalnog jedinstva i trazimo da mandatar za sastav vlade bude iz reda SDS-a", kaze Cavic i Dodikov stav naziva neozbiljnim i neodgovornim. "On mozda vec sada ima obezbijedjena 42 poslanicka mandata kojim ce se usprotiviti svakom predlogu po kome on nije mandatar", nastavlja Cavic, ocigledno svjestan cinjenice da koalicija 'Sloga' i premijer Dodik mogu dobiti podrsku parlamentarnih stranaka iz Federacije BiH.

Varijantu po kojoj 'Sloga' uzima i skupstinsku i izvrsnu vlast nedavno je izmedju redova najavio i Visoki predstavnik za BiH Karlos Vestendorp prilikom svoje posjete Banjaluci. "Prema stavu medjunarodne zajednice koalicija 'Sloga' bi trebala da dobije mogucnost da ponovo formira vladu. Svaka druga alternativa nece dobiti podrsku medjunarodne zajednice", rekao je bez mnogo diplomatskog takta Vestendorp.

Sta bi mogla biti cijena podrske ovakvoj strategiji za stranke iz Federacije BiH? Moguce je da ce medjunarodna zajednica, poucena iskustvom sa proslih izbora, izvrsiti pritisak da ove stranke za sada ne participiraju u diobi parlamentarne i izvrsne vlasti. Za argument im stoji na raspolaganju cinjenici da i bez toga imaju odlucujucu ulogu u parlamentu. Samo u tom slucaju bi se ova varijanta mogla smatrati strateskom podrskom 'Slozi'. U protivnom, nacionalisti bi koaliciju sa strankama iz Federacije BiH vrlo lako birackom tijelu plasirali kao ociglednu izdaju nacionalnih interesa da bi se sacuvala vlast.

Karte ce biti na stolu 29. oktobra, kada je zakazana konstituirajuca sjednica Narodne skupstine RS. Ako prodje varijanta o kojoj je bilo rijeci, kontinuitet drzavne vlasti u RS nastavice novi parlament i stara vlada.

Branko Peric (AIM)