NEDOSTAJU SISTEMSKA RJESENJA

Trendovi u proizvodnji elektricne energije

AIM, Sarajevo, 13.10.1998. Medju rijetke privredne oblasti koje prosle i ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine biljeze konstatan uspon produkcije ubraja se i energetika, a posebno elektroprivreda. Statistika tvrdi da je u augustu ove godine rast industrijske proizvodnje iznosio gotovo 30 odsto a da je za osam prvih mjeseci taj rast dostigao 24 procenta prosjecnog mjesecnog obima iz 1997. godine. Iznad ovog prosjeka je proizvodnja elektricne energije, sto omogucuje sigurniji rad ukupne privrede. Jer, elektricne energije ima dovoljno (proizvodnja nadmasuje potrosnju), te se mogu uvoditi u rad i druge i trece smjene u preduzecima. To u krajnjem efektu ima i veci ukupan obim proizvodnje i bolje proizvodne rezultate. A to onda, opet, ovdasnju privredu brze odvodi na svjetsko trziste.

Kako elektroprivreda uspijeva da u postratnom periodu, kada je dosta kapaciteta bilo van pogona postize ovakve rezultate? U Javnom preduzecu "Elektriprivreda BiH" Sarajevo odgovarju da je to rezultat, prije svega, slijeda dinamickog plana obnove i zavsetka objekata u proizvodnji, distribuciji i prijenosu. Naravno, to se ne bi moglo postici iskljucivo vlastitim kapitalom da u pomoc nisu priskocile medjunarodne institucije, poput Vlade Norveske, USAID-a i DFID-a. U posljednje dvije godine obnovljeni su najvecim dijelom vitalni i u ratu izraubovani proizvodni kapaciteti, ali i prijenosna mreza, pa danas nema ni jednog naselja bez elektricne energije. Generalni direktor JP "Elektroprivrede BiH" Meho Obradovic istice da ce ovo preduzece u prijenosnom dijelu nastaviti sa podizanjem 400 KW mreze i zavrsetkom 220 KW mreze, dok ce u proizvodnji biti obnovljeni termokapaciteti velike snage u Tuzli i Kaknju te Hidroleketrani Jablanica. Do kraja ove godine vecina ovih radova trebala bi biti zavrsena, sto ce omoguciti dalji rast produkcije.

Sa oko 6.300 radnika i godisnjim proslogodisnjim ukupnim prihodom od oko 391 milion KM "Elektroprivreda BiH" Sarajevo je vodece preduzece u Federaciji BiH. Veliki uspjeh firma postize i u izvozu elektricne energije. Samo u 1997. godini uknjizila je gotovo 20 miliona DEM, sto je svrstalo medju pet najvecih izvozika u Federaciji. Sudeci prema ovim pokazateljima poslovanja reklo bi se da je "Elektroprivreda BiH" veoma uspjesno preduzece, No, da li je tako? U najkracem receno - nije. Sa ovim velicinama - i naravno jos vecim troskovima poslovanja - "Elektroprivreda BiH" je uknjizila veliki gubitak. Cak 80 miliona KM iznosio je samo proslogodisnji poslovni minus, koji je zapravo samo slijed negativnog bilansa iz prethodnih godina. U 1996. on je iznosio 85 miliona, a 1995. 55 miliona DEM.

Ocito je da velika produkcija, takodje i izvoz pa i veliki ukupan prihod nisu bili garancija za pozitivan saldo. Zbog nerijesenih sistemskih rjesenja u eneregtici, ali i odnosa drzave prema njenim javnim preduzecima gubici su neminovnost. Tome doprinosi i cinjenica da u BiH jos nije definisana strategija energetskog razvoja, na cijim osnovama bi se gradio i razvoja elektroenergetskog sistema. Te odnose pogorsavaju i doskorasnji nerijeseni donosi u lancu produkcije, pogotovo na relaciji rudnici uglja - elektroprivreda, ali nedavni ugovor sa rudnicima uglja mogao bi rijesiti ovaj problem, makar i djelimicno u ukupnim odnosima u produkciji. Kada se zna da je stepen naplativosti potrosene elektricne energije 85 odsto, onda je jasno da je rjesenje za povoljniji status ove grane u sistemskim rjesenjima.

Ono sto se ove godine pocelo realizovati postepeno na tom planu, daje povoda blagom optimizmu. Naime, nakon niza godina "Elektriprivreda BiH" je nedavno potpisala godisnji ugovor sa rudnicima uglja o kupovini uglja a ova dva sistema ce zajedno ici i u izvoz elektricne energije i uglja. Ovaj zajednicki nastup na domacem i stranom trzistu samo je dio aktivnosti koje ce vjerovatno uroditi pozitivnim efektima.

Ono na cemu ce, medjutim, morati da se radi daleko vise je efikasnost rada i sticanje profita. Ove postulate savremene ekonomije zasnovane na trzisnoj privredi, morace da se vise prodrzava i sama "Elektroprivreda BiH". Neki parametri iz poslovanja firme to jasno nalazu. Naime, u prosloj godini "Elektroprivreda BiH" je sa oko 6.300 radnika proizvela 3.512 GWh elektricne energije sto je po radniku 554.555 kWh. U poredjenju sa nekim zapadnim drzavama to je prilicno zaostajanje u produktivnosti. Italija, na primjer sa 100.000 zaposlenih proizvodi godisnje 205.000 GWh sto je po radniku 2.050.000 kWh elektricne energije. U Francuskoj je to jos produktivnije: svaki od 180.000 radnika u elektroprivredi proizvodi godisnje po 2,7 miliona kWh elektricne energije. Istina, i cijene kilovata su u FBiH nise nego u ovim drzavama, pa samo domacinstva, recimo, elektricnu energiju placaju jeftinije za cetiri do pet puta od stanovnistva u pomenutim zemljama.

Dakle, nasa produkcija elektricne energije u odnosu na zapadne zemlje kaska za cetiri do pet puta, sto je putokaz za naredni period. Koliko ce "Elektroprivreda BiH uspjeti da se u narednom periodu uklopi u ove norme i koliko ce joj drzava pomoci u rjesevanju opvih problema - zavisice i status ove industrijske grane na trzistu.

Samuel SKOPLJAK (AIM, Sarajevo)