Ekonomija BiH - ZEPS 98

Sarajevo Oct 10, 1998

ZAVRSENI ZENICKI PRIVREDNI SUSRETI

ZEPS JE VISE OD SAJMA

Ovogodisnji privredni susreti i manifestacije uprilicene tim povodom uvrstile su protekle sedmice Zenicu u sam vrh desavanja u BiH - Do sada najveci broj izlagaca na Sajmu - 445 firmi iz 25 zemalja - U Zenici objelodanje osnove za kreiranje mjera ekonomske politike u FBiH za 1999. godinu, a u Zeljezari promovisano 11 prohjekata uradjenih u protekle dvije godine

AIM, SARAJEVO, 10.10.1998
Nedavno zavrseni Peti zenicki privredni sajam - ZEPS 98 (odrzan od 30. septembra do 6. oktobra) pokazao je da Bosna i Hercegovina moze uspjesno organizovati privredne medjunarodne manifestacije i van glavnog grada. Ovogodisnji jubilarni (peti po redu) generalni sajam u BiH ostace upamcen, prije svega, po do sada najvecem broju izlagaca. Cak 445 preduzeca iz 25 drzava prezentiralo je svoje poslovne mogucnosti. Vecina njih su se jos ranije prestavile privrednicima u BiH, ali nekoliko njih, poput Egipta i SR Jugoslavije prvi put su se prestavili u Zenici. Interesantan je bio debi naseg prvog susjeda - 19 firmi iz Jugoslvije doslo je u Zenicu da obnovi ranije poslovne veze i da uspostavi nove, a prema posjeti na njihovim standovima i vodjenim razgovorima, most saradnje je uspostavljen i ostaje da se u narednom periodu potpisu i realizuju znacajni ugovori. Da su nasi susjedi dosli organizirano i sa zeljom za sklapanje poslovnih aranzmana, svjedoci i kolektivni nastup deset preduzeca iz Vojvodine pod okriljem Privredne komore.

Slovenci su tradicionalno bili najprisutniji od stranih izlagaca i njihove renomirane firme dominirale su na Sajmu, (Alpeks Celje, Elektrokovina Maribor, Elektrotehna Ljubljana, Iskra Kranj, Merkur Kranj, i dr), kao i nekoliko hrvatskih, kao sto su: INA, Koncar, Badel i dr.

Ne ilustruje samo broj izlagaca da je ovogodisnji ZEPS do sada najveci nego i prostor na kome su firme prezentirale svoja dostignuca. U devet hala specijalno podignutih za te namjene prostiralo se na povrsini od oko 12.500 kvadratnih metara zatvorenog i jos 3.500 kvadrata otvorenog izlozbenog prostora. Strani izlagaci su ove godine u Zenici jednostavno dominirali, sto potvrdjuje i procenat ucesnika: 58 odsto izlagaca su bili strane firme a 42 odsto domace. Koliko god ovaj odnos bio nepovoljan za nasu statistiku, on u jednu ruku ohrabruje, jer su samim prisustvom na sajmu strane kompanije zainteresovane za cvrscu saradnju sa BiH a vjerovatno i spremne za djelimicna ulaganja kapitala. Znak je to da BiH postaje sigurniji teren na kome se moze uspjesno praviti biznis. Ako taj odnos (u trgovini pogotovo) bude isao u korist naseg veceg izvoza, stvari ce se jos optimistickije mijenjati.

Analizirajuci nastup nasih firmi na ZEPS-u 98, odmah se uocava da su se dva velika sistema - Elektroprivreda BiH i Zeljeznice BiH prvi put pojavile na Sajmu, sto ohrabruje sa aspekta njihovog primjetnijeg izlaska na sire trziste i uspostave tjesnjih poslovnih veza sa ovdasnjim, ali i inostranim preduzecima.

Raduje ove godine i prvi put nastup na ZEPS-u preduzeca iz Republike Srpske i to najvise iz Gradiske, Banjaluke, Prnjavora, Brckog, Prijedora i drugih mjesta.

Mada se na Sajmu nije pojavio veci broj nasih poznatih proizvodjaca hrane, nije nezapazeno prosao nastup Agrokomerca iz Velike Kladuse, sarajevske Zore, Lijanovica iz Sirokog Brijega, zenicke Niagare i jos nekih proizvodjaca koji tek kroce na brziste BiH poput Mida iz Zenice, Trgo-kopa iz Tesnja i jos nekih.

Posto je sajam ogledalo trzisne vaalorizacije firmi, ZEPS 98 potvrdjuje i cinjenicu da sve veci broj nasih preduzeca obnavlja produkciju i najavljuje povratak na trziste. Istina, jos uvijek na sajmovima izostaju neke velike i uigledne firme, kao sto su: Energoinvest, UNIS, Soko, Rudi Cajavec i drugi, ali zato svoj povratak na trziste agresivno najavljuju: Zeljezara Zenica, Krivaja Zavidovici, Bira Bihac, Natron Maglaj, Vrbas Banjaluka, Feal Siroki Brijeg i drugi.

Ocito da u ovom momentu nasi proizvodjaci mogu mnogo vise ponuditi na trzistu nego sto se to moglo zakljuciti na osnovu njihovog pojavljivanja u Zenici, narocito kad je rijec o malim, prije svega privatnim firmama. Zato nasi proizvodjaci ne bi trebali zaboraviti da je ZEPS generalni sajam u BiH na kome se okupi i najveci broj stranih izlagaca, pa otuda pruzenu priliku treba iskoristiti.

Nista manje interesovanja od samog ZEPS-a nisu pobudile ni pratece manifestacije Sajma, kao ni one uprilicene povodom ovogodisnje smotre. Vec prvog dana Sajma privrednici, ministri u Vladi Federacije BiH i naucni radnici sastali su se u Zenici sa premijerom Vlade Edhemom Bicakcicem da bi razgovarali o ostvarivanju ekonomske politike u ovoj i ciljevima razvoja nase ekonomije u 1999. godini. Uz niz ocjena o postizanju pozitivnih rezultata u prvog polugodistu 1998. i realnim optimistickim ocjenama razvoja ekonomije u 1999. godini, ukazano je i na neke teskoce u ostvarivanju mjera ekonomske politike, posebno sporom priticanju kapitala, visokom opterecenju privrede i nekotrolisanom uvozu robe.

Osim ovog susreta, na Masinskom fakultetu u Zenici odrzano je dvodnevno medjunarodno savjetovanje na temu Projektovanje za okolinu, na kome su govorili istaknuti naucni radnici iz ove oblasti. Dok su na dva okrugla stola pravnici razgovarali o privatizaciji stanova u BiH, a privrednici iz Madjarske i BiH o mogucnostima uspostavljanja poslovnih veza i prosirivanju dosadasnje saradnje, zapazen je bio i susret poslovnih ljudi Gospodarske zbornice Maribor (Slovenija) i regije Zenica.

Okupljanje privrednika u Zenici pocetkom oktobra za vrijeme odrzavanja ZEPS-a menadzment Zeljezare iskoristio je da prezentira i krunu svog dvogodisnjeg rada na ostvarivanju novih projekata, koji ce Zenici i ostalim gradovima u BiH obezbijediti niz pogodnosti u ozivljavanju privrednih aktivnosti. Bila je to zapravo prilika da Zeljezara predstavi svojih 11 programa realizovanim iskljucivo vlastitim kapitalom, znanjem i mogucnostima.

O vaznosti ovih programa za cijelu privredu BiH potvrdjuje i prisustvo na svecanosti dosadasnjeg predsjedavajuceg Predsjednistva BiH Alije Izetbegovica, premijera Vlade FBiH Edhema Bicakcica, te nekoliko ambasadora prijateljskih
drzava i mnostvo stranih i domacih privrednika. Uostalom, ovo je bio znacajan trenutak ne samo za Zeljezaru i Zenicu vec ukupnu nasu ekonomiju. Svjedoce to i neki , u protekle dvije godine zavrseni projektai pustenih u rad: druga faza Tvornice gradjevinskih arnatura kapaciteta 60.000 tona godisnje, zatim Punionica plina (cime je zaokruzen program u proizvodnji, skladistenju, konfekcioniranju i distribuciji gasa), kao i Tvornica betonskih proizvoda i Industrijska zona. Kruna svih tih napora je dobijanje Certifikata ISO 9001, cime je potvrdjen kvalitet Zeljezarinih proizvoda i time otvaranje vrata inostranog trzista.

Na startu startu samog ZEPS-a otvoren je i jos jedna tvornica - bombona tahan-halve i rahatlokuma u privatnoj firmi Niagara Zenica, koja je gradjena - uz ostalo - i kapitalom USAID-a vrijednosti 111.000 DEM. Nju je otvorio ambasador SAD u BiH Ricard Klauzaric.

Sam ZEPS i manifestacije uprilicene tim povodom protekle sedmice uvrstile su Zenicu u sam vrh desavanja u BiH, potsjecajuci na godine kad je grad bio centar crne metalurgije. Danas se Zenica, eto, svrstala u sajamski grad medjunarodnog znacaja.

Sameul SKOPLJAK (AIM, Sarajevo)