KONZULARNI DANI TEKU

Srbi iz Hrvatske u RS

Banjaluka, 9. oktobar (AIM)

Tri godine nakon "Bljeska" i "Oluje" Srbi prognani iz Hrvatske od 14. jula ove godine mogu, istina nakon visemjesecnog cekanja, u Banjaluci dobiti zvanican dokument da su drzavljani Republike Hrvatske - domovnicu.

Utorkom i cetvrtkom, kada se u Banjaluci odrzavaju Konzularni dani Veleposlanstva Republike Hrvatske, rijeke ovih nesrecnika hrle prema vratima na kojima stoji spisak onih srecnika koji su uspjeli dokazati da su bili i jesu drzavljani Hrvatske. Medjutim, tu ispravu mogu nositi u Banjaluci i cuvati kao uspomenu na human gest hrvatskih vlasti: sa njom ne mogu u Hrvatsku bez licne (osobne) karte i pasosa (putovnice).

"Medjunarodna zajednica nije ama bas nista ucinila za Srbe izbjegle iz Hrvatske. Ne omogucava im posjete, pravo glasa, dokumente... Totalno su obespravljeni", kaze Petar Djodan, predsjednik Udruzenja Srba iz Krajine i Hrvatske i pomocnik ministra za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS. Za Djodana su konzularni dani "cisto ponizavanje ljudi". Tvrdi da ih vracaju sa obrazlozenjem da 'dolaze, a ne znaju sta hoce'.

"Kad bi ovakvim tempom islo izdavanje dokumenata, svim Srbima bi trebalo 20 godina da dobiju dokumente sa kojima se mogu vratiti u Hrvatsku", kaze Djodan i dodaje da ce Udruzenje ubuduce morati da radi konkretnije, jer je dosta vremena potroseno u razgovorima koji nisu dali nikakve rezultate. Djodan optuzuje medjunarodnu zajednicu i tvrdi da "ljudi poput Renove, Ogate i Dinstbira nisu doslovno nista ucinili da se Srbi iz Hrvatske vrate na svoja ognjista".

UNHCR je za tri godine otkako su ovi ljudi morali napustiti svoje kuce organizovao svega 4 posjete i to u Vojnic, Pakrac, Vrginmost i Knin. Djodan tvrdi da ukupan broj Srba koji su "razgledali" svoje kuce prilikom posjeta nije presao stotinu. "Trideset pet ljudi je iz Banjaluke u Knin doslo nakon 13 sati putovanja i 3 sata cekanja na granici", kaze Djodan.

Za vrijeme posjeta ljudi su uglavnom trazili izdavanje dokumenata i obilazili kuce i groblja. U policijskim stanicama su im rekli da prije izdavanja osobne karte moraju proci informativni razgovor, koji se posebno zakazuje i na koji se mora ponovo doci. Po 'ucestalosti' posjeta koje UNHCR organizuje Hrvatskoj, takvi razgovori bi mogli uslijediti za tri godine.

Zahvaljujuci Vestendorpovom Zakonu o drzavljanstvu BiH, Srbi iz Hrvatske ne mogu dobiti drzavljanstvo BiH sve do 2000 godine. Ipak, u RS im se "gleda kroz prste", pa i bez potvrde o drzavljanstvu mogu dobiti licnu kartu, a nakon toga i novi bh pasos. Mnogi se dvoume da li da iskoriste tu mogucnost, jer se boje da bi time izgubili "status" izbjeglice iz Hrvatske i mogucnost eventualnog dobijanja hrvatskog pasosa, te da bi se "stopili" sa domicilnim stanovnistvom. Narocito je evidentan strah od moguce delozacije iz stanova ili kuca koje sada koriste.

Udruzenje Srba iz Krajine i Hrvatske trenutno prebrojava koliko je Srba ostalo u RS. Procjenjuje se da se njihov broj krece oko 50.000. Osim toga, putem upitnika ustanovljava se i zelja Srba za eventualnim povratkom u Hrvatsku ili ostankom u RS, te nacini ostvarivanja prava na imovinu. Udruzenje je krajem maja predstavilo, zajedno sa istim udruzenjima Hrvata izbjeglih iz BiH, program "Evident '98", koji je imao za cilj izjasnjavanje izbjeglica da li zele povratak, naknadu imovine ili zamjenu. Zbog nedostatka finansijske potpore i nezainteresovanosti vlasti projekat "Evident" je samo djelimicno realizovan.

Srbi iz Hrvatske za svoju situaciju krive i sebe. Po njima, najvecu krivicu snosi podijeljeno rukovodstvo i za vrijeme postojanja Republike Srpske Krajine i nakon njenog pada. "Egzodus Srba nakon "Bljeska" i "Oluje" malo je medijski "koristen". Medjunarodna zajednica je pred tim zatvorila oci. O tome vise ne vrijedi pisati. Mi sada vise nikog ne interesujemo", kaze Janko Velimirovic, glavni i odgovorni urednik novinske agencije "Fles", koja okuplja dvadesetak mladih ljudi izbjeglih iz Hrvatske.

Velimirovic negoduje i zbog 'cutanja' o sudbini 15 hiljada krajiskih Srba izbjeglih na Kosovo. Nakon talasa nasilja na Kosovu, neki od ovih ljudi su prinudjeni da po cetvrti put bjeze. Procjene su da ih je oko 2000 izbjeglo u RS, uglavnom kod rodbine. Ostatak se rasuo po unutrasnjosti Srbije, a neki od njih (sezdesetak ljudi) su se vratili u Vojnic, Hrvatska. Jedan broj je uspio dobiti dokumente za Norvesku i neke zapadnoevropske zemlje.

Vlada Republike Hrvatske nedavno je donijela odluku da se u Hrvatsku u naredne tri godine moze vratiti 24.000 Srba. Za sada se vracaju uglavnom stariji od 60 godina. Mladi do 27 godina podlijezu sluzenju vojne obaveze u hrvatskoj vojsci, a oni stariji u rezervnom sastavu, sto je jedan od dodatnih razloga za njihovu odluku da se ne vracaju.

Dok su politicari iz medjunarodne zajednice u BiH sa malih ekrana govorili o gradjanskim pravima i porucivali gradjanima "Izadjite na izbore, izaberite bolju buducnost", Srbi iz Hrvatske u RS nemaju pravo glasa vec sedam godina. Ni u svojoj dojucerasnoj, ni u sadasnjoj domovini. U medjuvremenu, konzularni dani teku.

Aleksandar Macanovic (AIM)