POTREBA HITNOG DONOSENJA IZBORNOG ZAKONA

Uz spekulacije o Izetbegovicevom povlacenju

AIM, Sarajevo, 2.10.1998.
Ponovo izabrani clan Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic, bar u najskorije vrijeme ne misli ici u mirovinu, niti se povlaciti sa predsjednicke duznosti. Ovo bi ukratko mogao biti epilog spekulacija koje su se proteklih dana javile u sarajevskoj stampi o tome kako se Izetbegovic namjerava povuci a na njegovo mjesto bi mogao doci Haris Silajdzic, kopredsjedavajuci Vijecem ministara BiH. Silajdzic je Izetbegovicev partner u Koaliciji za cjelovitu i demokratsku BiH, predsjednik Stranke za BiH, koji se vec poodavno pominje kao njegov nasljednik u vlasti.

Demantirajuci napise o povlacenju, Adamir Jerkovic, Izetbegovicev savjetnik za odnose s javnoscu, istakao je kako oni mogu da mu stete na medjunarodnoj sceni i da unesu zabunu u bosnjacki narod, koji je "gotovo plebiscitarno glasao za Izetbegovica".

Navodnu smjenu Izetbegovica, Silajdzic je prokomentirao kao igre bez granica. "Oni koji ne bi voljeli to da vide, vjerovatno su lansirali tu novu igru", rekao je Silajdzic.

Plaseri informacija, iz "strogo povjerljivih izvora" oslanjaju se na izjave koje je svojevremeno Izetbegovic dao prihvatajuci ponovnu kandidaturu za Predsjednistvo BiH. Tada je on, izmedju ostalog rekao da nije siguran da ce docekati kraj mandata.

Ovu izjavu treba shvatiti u kontekstu Izetbegoviceve poodmakle zivotne dobi i vec odavno narusenog zdravstvenog stanje, kako je to protumaceno u njegovom uredu, a ne nikako zelje da tek tako ode s vlasti.

Da li je u istinu bilo nekog govora o eventualnom povlacenju Izetbegovica, u odredjenim uskostranackim SDA i Stranke za BiH krugovima, a sto je procurilo u javnost, ostace velika tajna. Cinjenica je, medjutim, da je Izetbegovic u posljednje vrijeme itekako na udaru javnosti vezano za dosjee koji se otvaraju oko djelovanja tokom rata specijalnih jedinica "Seva" te tajne sluzbe AID-a, u sta je vlast morala imati uvid. To bi mogao mozda biti dobar razlog Izetbegovicu da
razmislja o eventualnom povlacenju iz Predsjednistva?

S obzirom da su tek zavrseni izbori i da Izetbegovic jos nije poceo trositi svoj novi cetverogodisnji mandat, tesko je vjerovati da bi se pod pritiskom javnosti tek tako predomislio i povukao iz predsjednicke fotelje. U krajnjem slucaju kada bi se ne samo Izetbegovic, vec i bilo koji drugi clan Predsjednistva BiH, zelio ili morao u toku trajanja svog mandata povuci sa duznosti ili zbog bolesti bio sprijecen obavljati funkciju, te u slucaju smrti, pitanje je kako bi se to pravno moglo regulirati ili legalno izvesti kroz institucije sistema.

Prema pravilniku o radu, clanovi Predsjednistva ukoliko imaju odredjenih, vaznijih poslova i obaveza, mogu imenovati nekog ko ce ih mijenjati na sjednicama, ali bez prava glasa. Pitanje eventualne trajne zamjene nekog od clanova u pomenutim situacijama tek treba da se uredi Zakonom o izborima u BiH. Ovaj zakon do kraja 1998. godine trebao bi ugledati svjetlo dana. Tacnije, do sjednice Vijeca za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH, koja ce se odrzati u decembru ove godine u Madridu. Ekspertni tim Vijeca Evrope, OHR-a i OSCE-a napravio je radnu verziju izbornog zakona, sa kojim se, predstavnici Privremene izborne Komisije (PIK-a) iz Federacije i Republike Srpske nisu slozili. Formiran je tim od 7 bh. eksperata koji sada radi na pripremi nacrta zakona o izborima u BiH.

Prema rijecima Hilme Pasica, clana PIK-a ovo pitanje trenutno je pravno nepokriveno. Odnosno, nema pravila po kojem bi se rjesavalo. Bilo je svojevremeno diskusije unutar PIK-a ali je rjesenje ostavljeno OHR-u. "Da li ce OHR ponuditi neko rjesenje pitanja zamjene nekog od clanova Predsjednistva, ili ce se cekati donosenje zakona, za sada je neizvjesno" objasnjava Pasic.

U slusaju da bi doslo do potrebe zamjene nekog od clanova Predsjednistva BiH, po rijecima dr Kasima Trnke, savjetnika za provedbu Mirovnog sporazuma u kabinetu predsjedavajuceg Alije Izetbegovica, morala bi se provesti odredjena procedura. Odnosno, ovo pitanje nije regulisano Daytonskim sporazumom, i tek ga treba trajno regulirati.

Izbornim zakonom iz 1990. godine koji je van snage, izabranog clana Predsjednistva u odredjenim okolnostima mogao je zamijeniti drugi po broju glasova sa liste kandidata za drzavnu funkciju. Daytonski sporazum to iskljucuje, nacinom izbora bosnjackog i hrvatskog clana u Federaciji BiH, odnosno, srpskog, u Republici Srpskoj. Samim tim i mogucnost eventualnog ponovnog raspisivanja izbora samo za Bosnjaka ili Hrvata, za sada nije pravno regulirana.

Nakon svega, sasvim je izvjesno da sta god se desilo i kakva god bila potreba za eventualnom zamjenom bilo kojeg od clanova Predsjednistva BiH, trenutno je to, pravno neizvodljivo. Primjenom Pravilnika o radu ovog organa moze se imenovati osoba za prisustvo sjednicama ali ne sa pravom glasa. Sto znaci da je time otvorena mogucnost opstrukcije rada Predsjednistva BiH.

Mirjana MICEVSKA (AIM, Sarajevo)