sudjenja regrutima

NN: SUDjENJA U VOJNOM SUDU U PODGORICI

N: Regruti ostavljeni sami sebi

PN: Uprkos tome da se izricu samo blage novcane kazne, odziv mladica koji su u junskoj klasi odbili da sluze vojni rok, veoma je slab. Tajnu o njihovom broju cuva Beograd. Crna Gora, uprkos deklarativnoj podrsci od prije tri mjeseca, ostavila ih je same, Vojsci i njenim sudovima

TXT: U Vojnom sudu u Podgorici vec drugu sedmicu teku sudjenja regrutima junske klase koji se nijesu na vrijeme odazvali na poziv vojnih vlasti za sluzenje vojnog roka. Sredinom prosle nedjelje Sud je izrekao prve presude - novcano je kaznjeno 5 regruta. Koliki je broj slucajeva u procesu nemoguce je, uprkos predusretljivosti uniformisanih sudija, tuzioca i advokata, doznati. Sve je prekriveno velom tajne. Nalog o sutnji, prema svim indicijama, stigao je iz Vrhovnog vojnog suda u Beogradu. Vjerovatno bi kao okvirni pokazatelj njihove brojnosti mogla posluziti jedna izjava Novaka Kilibarde, lidera Narodne stranke Crne Gore koji je rekao da je u junu 105 mladica iz Crne Gore, iz straha da budu regrutovani u juznu srpku pokrajinu, odbilo da sluzi vojni rok. Ono sto prvo upada u oci jeste cinjenica da su mahom Muslimani, uglavnom iz Rozaja, Plava i Berana.

Sudi im se prema prvom stavu clana 214 Krivicnog zakona SRJ, koji kaze: "Ko bez opravdanog razloga ne dodje u odredjeno vrijeme na regrutovanje, radi saopstenja ratnog rasporeda ili prijema oruzja ili na sluzenje vojnog roka, vojnu vjezbu ili drugu vojnu sluzbu, iako je bio pozvan pojedinacnim ili opstim pozivom, kaznice se novcanom kaznom ili zatvorom od jedne godine."

Prema rijecima vojnog tuzioca u Podgorici, potpukovnika Miroslava Samardzica, odziv mladica na zakazano sudsko rociste bio je veoma slab. Pojavilo ih se tek sestoro. Cetvoro ih je, kaze, doslo van zakazanog termina, kada su saznali da su izrecene kazne bile blage - 2.200 dinara, sto ih, naravno, ne oslobadja obaveze sluzenja vojnog roka. Njihov dolazak u zgradu VJ u Podgorici, gdje se nalazi Vojni sud Druge armijske oblasti (Crna Gora i desetak opstina uzickog kraja), znaci prihvatanje rizika da sjutra budu poslani na uzareno kosovsko ratiste, sa kojeg stizu vijesti o pogibijama crnogorskih mladica.

Samo prije par dana, na podgorickom groblju Cepurci, uz "najvece vojne pocasti" sahranjen je 22- godisnji Bozo Dzuver, poginuo blizu sela Jablanica kod Djakovice. Drzavna televizija Crne Gore, istoga dana javlja, da su uz "bogat kulturno-umjetnicki program", upravo u zgradi gdje se nalazi i Vojni sud, ispraceni podgoricki regruti septembarske klase. Po Podgorici kolaju price o nekim hapsenjima momaka, koji su, bas sa Kosova, upjeli da pobjegnu kuci. "Trazili su od njega da ubije staricu u jednom kosovskom selu. I njemu i jednom kolegi Srbinu, ispadala je puska iz ruke. Nijesu mogli", prica prijatelj jednoga od njih. Slucajno ili ne, tek i on je bio Musliman. Saznaje se da posljednjih dana po Crnoj Gori obavlja mobilisanje rezervnog vojnog sastava. Prema ustaljenoj praksi, o tome je tesko dobiti zvanicnu verziju od strane vojnih poslenika.

Reakcije politicke javnosti u Crnoj Gori, medjutim, prilicno su blage. Predsjednik crnogorskog Helsinskog komiteta, Slobodan Franovic, dao je izjavu Radiju Slobodna Evropa, u kojoj osudjuje ove sudske procese. Nezvanicno se saznaje da Udruzenje za borbu protiv fasizma planira da odrzi protestni skup ispred zgrade republickog parlamenta, 25. septembra, za kada je, prema zahtjevu Bulatovicevog SNP-a, zakazano vanredno zasijedanje Skupstine Crne Gore.

"I ova sudjenja ce ostati kao sramna stranica politike glavnig protagonista sile na ovim prostorima", kaze potpredsjednik republickog parlamenta i visoki funkcioner SDP-a, Rifat Rastoder. Njegova stranka je u junu bila autor rezolucije koju je tada usvojio i najvisi zakonodavni organ vlasti u Crnoj Gori, prema kojoj je sve mladice iz Crne Gore trebalo vratiti iz kasarni na Kosovu. Tada je jedna parlamentarna komisija trebalo da ih obidje, i iz njih jednostavno izvuce crnogorske regrute. Bilo je to vrijeme jos neutihle ostre antimilosevicevske kampanje na kojoj je Djukanoviceva koalicija vise nego ubjedljivo dobila vlast na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Vrijeme roditeljskih protesta i velike medijske podrske svima koji se opiru suludoj Milosevicevoj ratnoj politici na Kosovu. Sjenka crnogorskog ucesca na dubrovackom ratistu jos nije izblijedila.

Danas, Rastoder, pominjuci ove inicijative, kaze da cak ni vojna komanda nije mogla uticati na sprecavanje novih pogubnih posljedica "njihove" politike, misleci, naravno, na rezim u Beogradu. "Situacija na Kosovu se, na zalost, dramaticno komplikuje i tu vise ne pomaze nikakva verbalna briga, kao ni politicka akta", dodaje Rastoder.

Kapitulacija pred Milosevicevom samovoljom? "Crna Gora im ne moze garantovati povratak", kaze potpredsjednik crnogorskog Parlamenta o crnogorskim regrutima na Kosovu. Ne pominju se vise junska obecanja da ce drzava Crna Gora bjeguncima dati podrsku i obezbijediti im cak i pravnu zastitu prilikom sprovodjenja vojne pravde. A takvih je, opet prema izjavi dr Kilibarde, bilo takodje preko stotinu. Njihova dalja sudbina najcesce zavisi od licne umjesnosti da se sakriju pred vojnim organima, i od spremnosti ovih drugih da budu uporni u njihovom gonjenju.

Iz Srbije ne stizu nikakve vijesti o slicnim procesima koji se odrzavaju u vecoj jugoslovenskoj republici, pred sudovima u Beogradu i Nisu. Sigurno ne zato sto tamo izbjegavanja vojne obaveze nema. Da li im se ovaj grijeh lakse oprasta, ili je samo zid cutnje neprobojniji?

Rijec je o rutinskim i najlaksim krivicnim djelima, kojima, medjutim, ratna situacija na Kosovu daje posebnu tezinu. Danas se sluzenje vojnog roka u SRJ moze pretvoriti u pravo ratovanje, a odbijanje odlaska u vojsku ne moze se tretirati kao puki mladalacki hir. Tako se i "laka kaznena politika", koja odmjerava iskljucivo novcane kazne, moze tretirati vise kao otezavajuca okolnost. Mnogi od mladica, vjerovatno bi danas preferirala da bude u zatvoru godinu dana, nego da plati i najmanju pausalnu novcanu kaznu, nakon koje ce, ipak, otici na Kosovo i rizikovati sopstvene zivote za Milosevicev cetvrti rat u posljednjih deset godina.

Izvjesno je da su mladi regruti ostavljeni samima sebi i sopstvenom izboru - visokog rizika odlaska na odsluzenje vojnog roka i visokom riziku sakrivanja. Odlazak u inostranstvo iskljucuje im na dugi period godina mogucnost povratka u domovinu, jer ih onda ocekuju kazne i do deset godina zatvora. Rizicna mladost u rizicno vrijeme. Crna Gora suocena je sa problemom izbjeglica sa Kosova, kojima Milosevic, prema opstim ovdasnjim procjenama, pokusava da je potopi. U teznji da ispliva, vlast je mlade regrute ostavila Vojsci i njenim sudovima.

Gordana Borovic AIM Podgorica

Gordana BOROVI]