PROFIT OD 60 MILIONA DOLARA GODISNJE?

Koliko zaista vrijedi zenicka Zeljezara

AIM, ZENICA, 18.09.98. Manje je poznato javnosti da Zeljezara Zenica ne bi mozda nikada ni postala partner medjunarodne korporacije "KIA" iz Kuvajta, da procjena svjetskog strucnjaka za ove poslove indijske firme "Dastur" nije bila ohrabrujuca. Nakon 20-tak dana rada u zenickoj Zeljezari, tim od devet ljudi od kojih su neki dosli iz Kalkute (Indija), a neki su radili u svojim uredima sirom Evrope, zavrsili su analizu pravih i realnih mogucnosti Zeljezare u odnosu na stanje postrojenja, te mogucnost da ona u dogledno vrijeme stvori veci kapital. Rezultat rada "Dastura" bio je izvjestaj na preko 200 stranica, a koji je sumirao sve cinjenice radeci po tri univerzalne metode. O njihovim nalazima i procjeni Zeljezare Zenica razgovarali smo sa generalnim direktorom ovog preduzeca, Hamdijom Kulovicem, koji je pojasnio aspekte i poglede domacih ljudi na buducnost Zeljezare, kao i procjenu stranaca u ovom poslu.

"Prvi zakljucak "Dastura" je da se Zeljezara Zenica bez ikakve dileme moze pokrenuti i da ce, vec nakon prve godine, dostici proizvodnju od milion i 200 hiljada tona tecnog celika godisnje. Procjenili su, uporedo s tim, da se uz dodatnu modernizaciju, pomenuta cifra moze i povecati i da modernizirani pogoni mogu davati cak milion i 500 hiljada tona tecnog celika za godinu dana. Naravno, u svoju procjenu unijeli su i one dijelove i pogone Zeljezare koji ce prema ugovoru biti koristeni u buducnosti. To su: po jedna visoka pec, koksna baterija i jedna konvertorska celicana, te tri valjaonicke pruge (sitna, srednja i zicna). Na kraju, naravno, tu je i kovacnica, bez koje se ne moze", rekao je na pocetku Kulovic.

Nakon snimanja stanja i mogucnosti proizvodnje, preslo se na procjenu kapaciteta kad su u pitanju radnici, profitabilnost, mogucnosti transporta naravno, koristenje luke Ploce, bitne karike za proces osvajanja punog kapaciteta rada zenicke Zeljezare. Jer, vise se ne koristi domaca ruda iz centralne Bosne, vec iskljucivo ruda iz Ljubije sa teritorije RS, kao i uglja koji ce se uvoziti iz juzne Amerike. Zbog ovoga je nezamislivo da Zeljezara radi bez luke u Plocama, a sudeci prema pregovorima zadnjih dana sa Republikom Hrvatskom, za nadati se da ce i ovaj sporni dio realizacije Daytonskog sporazuma o zakupu ili ustupanja u ove luke biti rijesen. S tim u vezi je i najveci problem grada Zenice, a to je enormno zagadjenje koje je poticalo dobrim dijelom od nekvalitetnog uglja koji se ranije koristio u proizvodnji.

No, kad je u pitanju najbitnija stavka, a to je profit (culi smo iz nezvanicnih izvora da kuvajtska KIA u stvari predstavlja "fabriku" za produkciju svjezeg kapitala), ocijenjeno je da bi nakon prve godine u Zeljezari profit mogao biti 60 miliona US dolara, a kada se odbiju svi porezi i druge zakonske obaveze, cist neto iznos bio bi oko 30 miliona dolara. No, da li se s tim slaze i Hamdija Kulovic?

"Mi smo u svojim kalkulacijama dosli do iste cifre od oko 30 miliona dolara, ali ipak cijenimo da ovaj element Indijci nisu bas najbolje izracunali. Naime, elementi koje su oni uzimali malo su nesretno odabrani, jer kod, na primjer, procjene trzista oni su uzeli sadasnji nivo cijena, a koji u narednom periodu nece vaziti. Dakle, nas stav u Zeljezari je da profit moze biti znacajan, ali ne toliko visok kako su ga u "Dasturu" procijenili. Kad je u pitanju ukupna vrijednost Zeljezare, s obzirom da je taj dio takodjer u vezi s novcem, moram istaci da su oni radili po tri metode. Prema prvoj, koja je ukljucivala vrijednost postrojenja kad bi se sada pocela graditi, umanjenu za realizovani radni vijek postrojenja Zeljezara Zenica je procijenjena na oko 193 miliona dolara. Druga metoda je knjigovodstvena vrijednost postrojenja onda kada su gradjena, sto znaci od 1973. godine na ovamo i umanjena za amortizacioni vijek i druge uticaje. Po ovoj metodi, Zeljezara vrijedi 155 miliona dolara. A zadnja metoda koja procjenjuje postrojenja u odnosu na ocekivani profit daje sumu od 220 miliona dolara. Nas RMK-Inzinjering takodjer je radio ovu procjenu i prema nasim kalkulacijama, Zeljezara, ipak, vrijedi vise od te sume, u sva tri slucaja", pojasnio je Hamdija Kulovic.

U isto vrijeme, u ovom gigantu predratne Jugoslavije, nova "joint venture" firma zaposljavace 4.000 radnika, s tim da ce ostatak Zeljezare koji ne ulazi u novu zajednicku firmu, biti uposlen tako sto ce se osnovati 15-tak novih, malih preduzeca koja ce svoju uslugu davati uglavnom Zeljezari, ali i eksternim kupcima. U tih novoosnovanih 15 preduzeca trebalo bi posao naci jos 2.000 radnika, pa je to ukupno 6.000 radnih mjesta za sve pogone i postrojenja preostale nakon ovog velikog ugovora. Znacajan visak radnika, prema tvrdnjama poslovodstva, bice zbrinut odredjenim socijalnim programima, na bazi profita nove, zajednicke firme. No, jedno ostaje nejasno. S obzirom na to da BiH, potpisom Vlade Federacije na ugovor sa kuvajtskom KIA-om, u biti, prelama dug koji nasa zemlja ima prema Kuvajtu, koliko to u biti umanjuje vrijednost kapitala i profita, kao i koliko je jos potrebno Zeljezari novca da bi zaista krenula u integralnu proizvodnju, pitanja su na koja smo takodjer pokusali dobiti odgovor od prvog covjeka Zeljezare.

"Kada se sve stavi na son, dio koji ulaze Zeljezara i dio od kuvajtskog partnera, potrebno je, u stvari, jos 100 miliona dolara kredita koji cemo, kako je vec najavljeno, najvjerovatnije dobiti od kuvajtske vlade. No, iako su to najave, jos uvijek taj kredit nije sasvim sigurno obezbijedjen. Naime, kredit je potreban da bi se dostigao zeljeni tehnicko-tehnoloski nivo koji se sada trazi u svim zemljama Evrope", rekao je na kraju Kulovic.

Daljnja sudbina ovog ugovora koji je podigao dosta prasine u javnosti ne samo sa ekonomskog, vec i politickog aspekta, ovisice opet dobrim dijelom od Vlade FBiH, ali i od sposobnosti dosad vec dokazanog generalnog direktora Hamdije Kulovica. Naime, izvjestaj sa sve tri procjene koje je uradila firma "Dastur" kao i izvjestaj domaceg RMK-Inzinjeringa uputice se Vladi Federacije od koje treba da se dobije saglasnost da se ovako utvrdjena vrijednost zenicke Zeljezare unese kao imovina u zajednicku firmu. Napose, uposljavanjem rudnika iz Ljubije te koristenjem luke Ploce zenicka Zeljezara ce, vjerujemo, u bliskoj buducnosti opravdavati naziv koji je dobila kao nova firma - "BH steel company", sto znaci da ce na ekonomskom planu poceti stvarati cjelokupno bh. trziste i finansijsku vezanost u svim dijelovima ove zemlje.

Jasna AHMETSPAHIC (AIM, Zenica)