VANPRIVREDA UGROZAVA PRIVREDU

Ekonomija FBiH u ogledalu statistike

AIM, SARAJEVO, 16.09.98. Koliko je porasla industrijska proizvodnja Federacije BiH? Je li privreda blizu dostizanja predratnih parametara? Kolika je produktivnost rada? Raste li inflacija? Da li je u usponu kupovna moc stanovnistva?

Na ova i druga pitanja o nasem radu i zivotu odgovore mjesecno daje analiza Federalnog zavoda za statistiku na osnovu prikupljenih podataka iz preduzeca i ustanova. Ako je suditi po najnovijim njegovim pokazateljima (onim za osam ovogodisnjih mjeseci), ove godine nesto bolje radimo i zivimo nego prosle. Nastavljajuci pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji, spoljnotrgovinskoj razmjeni (posebno izvozu), rastu placa i standardu, uspjeli smo se primaknuti blize parametrima iz predratnih godina, ali u Federaciji BiH jos uvijek dosta ljudi je nezaposleno, mnogi primaju socijalnu pomoc, velika je razlika u zaposlenosti i standardu izmedju kantona, a pokrivenost uvoza izvozom daleko je od zadovoljavajuceg procenta. Kako, medjutim, analiticari vole reci da statsitika ide sumom a zivot drumom, to se vjerovatno ni sa ovim osmomjesecnim bilansom Federalnog zavoda za statistiku - mada je zvanican i na osnovu njega se izvode mnogi drugi pokazatelji u preduzecima i ustanovama - neki nece sloziti.

No, pogledajmo kako smo radili i zivjeli u osam ovogodisnjih mjeseci (prema statistickim pokazateljima).

Nastavljajuci pozitivne trendove iz proteklih mjeseci, industrijska proizvodnja u FBiH u augustu zabiljezila je rast vise od 30 odsto u odnosu na prosjecnu mjesecnu produkciju iz prosle godine, dok je u odnosu na isti proslogodisnji mjesec u porastu za 33 odsto. Za osam ovogodisnji mjeseci produkcija je veca od ostvarenja u istom periodu 1997. za gotovo 25 odsto. U ovoj godini najbolje rezultate ostvaruju energeticari i rudari a najlosije proizvodjaci sredstava rada i materijala za reprodukciju. Dobre rezultate u 1998. godini biljezi i poljoprivreda, jer je sa 95.673 tone proizvedene psenice uspjela povecati produkciju za vise od sest odsto a prinose za osam procenata. Ni gradjevinari ne zaostaju, pa su u julu uvecali vrijednost gradjevinskih radova za 37 odsto u poredjenju sa istim proslogodisnjim mjesecom.

Trgovina tradicionalno dobro posluje i u sedam ovogodisnjih mjeseci izvezla je robe u vrijednosti 64,1 miliona americkih dolara sto je 27 odsto vise nego u istom razdoblju 1997. Istovremeno, u Federaciju BiH uvezeno je robe u vrijednosti 503,7 miliona dolara, a to je manje za 44 odsto nego u istom periodu prosle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je tako poboljsana i iznosi gotovo 13 odsto. Gdje i sta je to privreda FBiH najvise izvozila? Najvise robe (sirovina ali i polufabrikata) izvezeno je u Hrvatsku, Sloveniju, Njemacku, Austriju i Italiju, a iz ovih drzava najvise su se u uvozile masine i roba siroke potrosnje. Mada su do ove godine u izvozu dominirale sirovine i polufabrikati, u 1998. doslo je do nekih kvalitativnih promjena pa preduzeca sada na stranoj pijaci prodaju i proizvode vise faze prerade.

Jedan od najvecih problema u FBiH - nezaposlenost u posljednje vrijeme ne biljezi znacajnije promjene. Ukupan broj zaposlenih u FBiH u julu bio je 361.518 radnika od cega je 73.335 njih na cekanju. Istovremeno, broj osoba koje cekaju posao na biroima za zaposljavanje je 238.604, pa otuda stopa nezaposlenosti u FBiH trenutno iznosi oko 40 odsto, sto je u svakom slucaju zabinjavajuce. Mada se u pomenutoj analizi Federalnog zavoda ne spominje, jasno je da je izlaz u smanjenju nezaposlenosti u brzoj obnovi BiH i otvaranju javnih radova.

U nizu interesantnih podataka, sto ih je ovih dana novinarima iznio direktor Federalnog zavoda za statistiku Hasan Zolic posebno se doimaju oni o placama, cijenama i inflaciji. Ako u svim tim pokazateljima ima nekog ohrabrenja, onda su to upravo ove tri oblasti. Prosjecna placa u julu u Federaciji BiH iznosila je 328 KM ili tri procenta vise nego u junu (u privredi 289, a vanprivredi 414 KM) tako da je u tri posljednja mjeseca u porastu za cak 23 odsto. Nasuprot placama, cijene ne samo da u vecini slucajeva miruju, vec je kod nekih, kao na primjer kod poljoprivrednih proizvoda, zabiljezen i pad. Cijene na malo, tvrdi statistika, u augustu nisu se promijenile u odnosu na juli ove godine, cijene poljoprivrednih proizvoda su nize za gotovo cetiri procenta, dok su cijene usluga ui porastu za cetiri promila. Ako se cijene na malo iz augusta 1998. uporede sa onim iz istog mjeseca 1997. dolazi se do njihovog porasta za 4,4 odsto a u poredjenju sa prosjecnim iz prosle godine vece su za 5,1 odsto. Uprkos svemu tome, u osam ovogodisnjih mjeseci cijene na malo su u odnosu na isti proslogodisnji period vece za 7,8 odsto dok su troskovi zivota u augustu ove godine u odnosu na juli manji za cetiri promila. Ipak, u osam ovogodisnjih mjeseci zivot je bio skuplji za 8,1 odsto u poredjenju sa istim proslogodisnjim razdobljem. Prema podacima Federalnog zavoda, potrosacka korpa za cetvoroclanu porodicu u augustu kostala je 451 KM sto je gotovo jedan odsto manje nego u julu. Najskuplji zivot u proteklom mjesecu bio je u Sirokom Brijegu i Orasju, a najjeftiniji u Travniku. Interesantno je primijetiti da je u decembru prosle godine potrosacka korpa vrijedila jednu i po prosjecnu placu a u augustu 1,3 prosjecne place. Ovaj podatak ukazuje na cinjenicu da je doslo do rasta kupovne moci stanovnistva.

Kako se krece inflacija? Statisticari su izracunali da se ona - po kojoj god metodi mjerena - krece se oko pet odsto, sto je s obzirom da smo u trecoj poslijeratnoj godini ipak podnosljiva. Da li je to rezultat njenog vjestackog odrzavanja ogranicenim obimom novca u opticaju ili necim drugim, tesko je reci bez nekih dubljih analiza. U svakom slucaju, i sa ovim postotkom inflacije mozemo zivjeti bolje nego prve poslijeratne godine.

U nizu statisticki cifara jedan podatak Federalni zavod nije objelodanio - produktivnost rada. On se, medjutim, moze nazrijeti iz dva osnovna podatka i odmah zasjenjuje sve pozitivne pokazatelje iz ove godine. Uporedjujuci dostignuti obim industrijske proizvodnje u osam ovogodisnjih mjeseci sa onim ostvarenim u 1991. godini, Hasan Zolic tvrdi da je to tek oko 30 odsto od onog iz predratnog razdoblja. Znaci, privreda u Federaciji BiH trenutno ne proizvodi ni trecinu od predratnog perioda. Govoreci o broju zaposlenih koji sada ostvaruju pomenuti obim produkcije, direktor Federalnog zavoda kaze da je u julu

1. u privredi bilo zaposleno 271.924 radnika a u vanprivredi 89.594. Kompariraju li se ovi pokazatelji sa stanjem iz 1991. u preduzecima koja danas pripadaju Federaciji, sadasnji broj radnika u privredi je manji za oko 43 odsto a u vanprivredi oko 11 odsto. Zna li se ovo, nije tesko uociti da je manji broj proizvodjaca dao i manju produkciju, te je normalno i ocekivati pad produktivnosti po zaposlenom. Ako, pak, privreda zeli vecu produktivnost (sto je neminovnost vremena), onda se ona ne moze postici povecanjem zaposlenih u administaraciji vec samo vecom zaposlenoscu u proizvodnji. Naravno, za veci rast produkcije nuzno je obnoviti i proizvodne kapacitete, dok je za vecu konkurentnost na svjetskom trzistu neophodno uvodjenje novih tehnologija i veci kvalitet proizvoda s nizim cijenama. Sve to, opet, stoji u reciprocnom odnosu sa stepenom ulaganja u obnavljanje i revitalizaciju privrede.

Ocito je, medjutim, da sa sadasnjim kapacitetima, njihovom tehnologijom i produktivnoscu rada ne mozemo ocekivati vece ukupne domete u rastu industrijske produkcije, izvozu i standardu stanovnistva. A parcijalni statisticki (mjesecni) pokazatelji o ovim i drugim kretanjima komparirani sa proslogodisnjim mogu nas samo na prvi pogled radovati, makar bili i privid u odnosu na predratno stanje.

Samuel SKOPLJAK (AIM, Sarajevo)